Hrvatska
ŠTO DONOSI NOVA ŠKOLSKA GODINA? Lokalni stožeri moći će ukinuti obvezu nošenja maski u školama, djeca će ići na izlete
Mjere predviđene za novu školsku godinu bit će malo blaže nego prošle. Vraćene su dodatna i dopunska nastava, a djeca će moći i na izvannastavne aktivnosti. Maske ostaju obvezne u višim razredima samo ako se ne može osigurati dovoljna distanca. Kako bi se suzbilo širenje zaraze među učenicima, iz HZJZ-a su poručili da je važno da se cijepe i roditelji i nastavnici.
– Jučer smo objavili upute o protuepidemijskim mjerama u školama. Zapravo su vrlo slične onomu što smo imali prošle godine. Tada smo jako inzistirali na tom razrednom odjelu ili vrtićkoj grupi, a sad će to biti ležernije jer se pokazalo da je teško provedivo u praksi, a i djeci su potrebne dodatna i dopunska nastava, izvannastavne i sportske aktivnosti. Taj dio je pojednostavnjen i vraćen onako kako smo imali u vrijeme prije pandemije, rekla je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, gostujući u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Pavić Šimetin kazala je da djeca u vrtiću i učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole neće morati nositi masku, dok će od 5. razreda osnovne škole te u srednjoj školi maske biti obvezne ako nije moguće držati distancu u razredu.
Osnovna poruka je da nema online nastave i da svi učenici idu u škole, istaknuo je Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
– Veseli nas što smo mogli to objaviti i čak u ovim devastiranim prostorima, npr. Banovine, u Zagrebu će također nastava početi. Važno je reći da su sve škole spremne za organizaciju nastave u svojim prostorima, ali i za epidemiološke uvjete koji moraju biti zadovoljeni. Sretni smo što možemo reći, ako situacija bude povoljna na nekom prostoru, lokalni stožeri moći će donijeti odluku da maske nisu obvezne, a isto tako vraća se sportski život u dvorane, mogu se miješati grupe. Bit će tu mogućnosti da se održava stručna praksa u srednjim školama i fakultetima. Imamo puno komotniju situaciju, bit će više prostora za druženje, poručio je Paljak.
Dobra vijest za sve učenike jest da će ove godine biti školskih izleta.
– Bit će ih, trebat će se pridržavati mjera. Ako bude epidemiološka situacija povoljna, nema razloga da se ne organiziraju, potvrdio je Paljak.
Novost je da će se ove godine organizirati i školske priredbe, no odrasli će morati nositi maske. Također, bit će ponovno uživo roditeljski sastanci i informacije.
Najmanje prvašića u povijesti Hrvatske
Ove godine imat ćemo najmanje upisanih prvašića u povijesti Hrvatske. Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kazao je da ih ta činjenica ne iznenađuje.
– Imamo određeno smanjenje broja učenika općenito, ali i ovaj upis prvašića je znakovit i naravno da nismo sretni zbog toga. Cijela situacija u društvu, kad se digne optimizam, uopće drugačije stanje ne samo u obrazovanju, onda ćemo moći svjedočiti i rastu i propulzivnoj demografskoj situaciji, rekao je Paljak.
Svjedočimo, nažalost, porastu depresivnih i anksioznih stanja kod djece kao posljedica pandemije i potresa. Paljak je rekao da se podrška provodi kontinuirano.
– Pandemija je svima nama uvjetovala drugačiji način življenja, a na nama je da pokušamo takve pojave ublažiti i napraviti sve da do njih ne dolazi u tako velikoj mjeri. Mislim da smo u tome uspješni. Posljednje istraživanje pokazalo je da je za mentalno zdravlje djece bitna nastava u školi. Ako uzmemo u obzir prošlu školsku godinu, mi smo u vrhu Europe i ne trebamo se tu podcjenjivati, nego reći da imamo dobar rezultat. U Hrvatskoj su djeca izgubila pet tjedana nastave u školi, dok su u Francuskoj izgubili 12, rekao je.
Pavić Šimetin istaknula je kako je veoma važno da se cijepe roditelji i nastavnici, tj. djelatnici škola.
– Prvo i osnovno, moramo i dalje inzistirati na tome da lokalni stožeri mogu samostalno odlučivati i ublažiti mjere ako je povoljna situacija, odnosno postrožiti ako je nepovoljna, ali važno je da su djeca što više u školama jer to je ono što štiti njihovo mentalno zdravlje i omogućuje bolji akademski napredak. Prema posljednjim podacima, zasad je u Hrvatskoj 99 posto delta-soja, on se brzo širi. Naravno, da može doći do širenja zaraze unutar razrednog odjela ili škole tako da se svi koji su u kontaktu s djecom trebaju cijepiti.
– Što se djece tiče, otkad je u lipnju Pfizerovo cjepivo registrirano za one od 12 godina naviše, pozivamo na cijepljenje djecu s kroničnim bolestima i djecu koja u obitelji imaju osobe s kroničnim bolestima koje povećavaju rizik za teške oblike COVID-a. Početkom školske godine to nam pruža priliku da se za učenike završnih razreda srednjih škola organizira dobrovoljno cijepljenje na način da ih školski liječnik obavijesti o cijepljenu, dodala je Pavić Šimetin.
Pokaže li se da je netko unutar razreda pozitivan na COVID-19, situaciju će sagledati epidemiolog, odnosno školski liječnik te donijeti odluku.
– U razredu u kojem je veća distanca i dosljednije se nose maske, puno je jednostavnije odrediti da ne ide možda cijeli razred u samoizolaciju, ovisno o situaciji. Maska i distanca su važne, oni su više sati dnevno u kontaktu. Mi smo pratili prošle godine, od jednog pozitivnog najviše je dvoje, troje, možda petero učenika postalo pozitivno, ali ne cijeli odjel. Te mjere itekako mogu spriječiti širenje zaraze, poručila je.
Što se tiče pozitivnih na koronavirus u vrtiću, gdje se maske ne nose, Pavić Šimetin je rekla da u tom slučaju cijela grupa ide u samoizolaciju.
– Prošle godine ta su širenja bila rijetka u vrtiću. Tomu pogoduje činjenica da su djeca rjeđe širitelji virusa, rekla je Pavić Šimetin.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







