Connect with us

magazin

Mačke svoje vlasnike vide kao roditelje i divovske mačke-majke!

Objavljeno

-

Neke studije otkrivaju da mačke doživljavaju svoje vlasnike slično kao što djeca doživljavaju svoje roditelje; u njima vide sigurnost. Dr. John Bradshaw tvrdi kako nas vide kao veliku, izrazito prijateljski nastrojenu mačka – majku! Mačka prede kad vas vidi jer vjeruje da ste vi njezina divovska majka. Kada idući put vaša mačka sjedne na tek ispeglano rublje, nemojte biti ljuti jer – ona misli da ste to tamo pripremili samo za nju!

Ako imate mačku, vjerojatno se pitate: ‘Pa kako mene vidi i doživljava moja mačka? ’

Suprotno uvriježenom mišljenju, mačke zapravo mogu ostvariti jaku vezu sa svojim vlasnikom baš kao što to čine i drugi kućni ljubimci. Studije su pokazale da mačke imaju društveno-kognitivne sposobnosti, te da vas mogu vidjeti kao svog roditelja.

Evo zbog čega vas mačka vidi kao svog roditelja.

Uz vas se osjećaju sigurno

Mačke imaju sposobnost da razlikuju kod kojih su ljudi sigurni, a kod kojih nisu. Prema studijama, vrlo veliki postotak mačaka osjeća se sigurnijim kada su sa svojim vlasnicima.

Većina mačaka bira svoje vlasnike kao prvi izvor sigurnosti, baš kao što djeca to čine s roditeljima.

Vezane su za vas

Vaša mačka traži bliskost s vama. Pokušavaju biti uključene u ono što radite da bi stvorile osjećaj povezanosti. Jednom kada stvore tu povezanost, više je nitko neće moći narušiti.

Ovakvo ponašanje prema vlasniku prisutno je i tokom mačjeg odrastanja, što znači da vas vaša mačka vidi kao svog primarnog njegovatelja.

Brinu za vas

Iako to možda i nije tako očito, vaša mačka se zaista brine za vas. Postoje različiti načini na koji vam može pokazati ljubav. Na primjer lupajući, buljeći u vas, pokazujući stomak, puštajući da se brinete o njima.

Kad mačke puste da ih njegujete dokazuju vam da su s vama opuštene i da vam vjeruju, baš kao što bi to učinili roditelju.

Pod stresom su kada niste blizu

Prema nekim studijama, ako se nalazite u sobi sa svojom mačkom i ostavite je samo dvije minute same, one će osjećati nesigurno, što će prouzrokovati stres.

Njihova razina stresa će se smanjiti kad se vratite i ponovno budete zajedno.

One su društvene

Većina mačaka ima društvene potrebe. Mogu se sprijateljiti s drugim životinjama i surađivati s njima. One čak mogu osjetiti gubitak. Mačke se također pokušavaju družiti i stvarati veze s ljudima.

Zapravo, neki stručnjaci kažu da i mačke misle da smo mi mačke. Veće od njih, ali ipak mačke. Oni vas vide kao obitelj.

Mačke vide vlasnike kao divovske – mačke

Dr. John Bradshaw britanski je znanstvenik i biolog koji je nakon tri desetljeća dugih istraživanja izdao knjigu ‘Cat Sense’ u kojoj nudi trag u stvaranju veza između mačaka i ljudi.

U knjizi dr. Bradshaw tvrdi kako mačke nikada nisu ni bile stvarane za vrstu društva kakvi su inače psi. Naime, u prošlosti su, smatra ovaj biolog, mačke zapravo usvojile ljude i navikle se da im je lakše hvatati miševe i slične glodavce u blizini ljudi jer su te životinje kretale u blizini ljudi privučene ostacima hrane.

Također, uvjeren je da su mačke i dan danas dijelom divlje te nisu sasvim pripitomljene životinje. No, što je to što usprkos svemu mačke drži tako čvrsto uz ljudski rod (osim hrane i češkanja, naravno)?

Čini se da je odgovor na ovo pitanje sljedeći: mačke zapravo doživljavaju ljude kao divovske mačke-majke!

Kada se mačka trlja o čovjeka s repom visoko uzdignutim, provjeravaju je li čovjek prema njima neprijateljski ili prijateljski naklonjen.

Nadalje, predenje se povezuje s dojenjem u najranijem djetinjstvu mačke pa zapravo mačka prede kad vidi vas jer vjeruje da ste vi njezina divovska majka.

A kada gnječi šapicama po vašem trbuhu ili kojem drugom dijelu tijela, to je također gesta naučena u ranom djetinjstvu jer su tako iz majčinih dojki pokušavale ‘izmusti’ više mlijeka.

Dr. Bradshaw uz ovo tvrdi da je još jedan znak da su mačke poludivlje životinje to što će otići u prirodu i pariti se s divljim mačkama. Također kao problem vidi činjenicu da je sterilizacija pripitomljene mačke uobičajena procedura zbog koje najčešće ne usvajamo mače pripitomljenih, već “divljih” roditelja.

Kada idući put vaša mačka sjedne na tek ispeglano rublje, nemojte biti neprijateljski raspoloženi prema njoj jer – ona misli da ste to tamo pripremili samo za nju!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

magazin

BILI SMO U ZABLUDI CIJELI ŽIVOT? Jurski park je bio laž! T-Rex ne da nije bio brz, već je – jedva hodao!?

Objavljeno

-

By

Nove simulacije koje se temelje na kretanju repa prepolovile su dosadašnje procjene o brzini kretanja tiranosaura

Mislite da ne biste mogli trčati brže od T. rexa? Prema novom istraživanju, mogli biste ga prestići  – hodanjem. U filmu ‘Jurski park’ grupa prestravljenih ljudi automobilom pokušava pobjeći od T. rexa, no znanstvenici su uvjereni da tiranosaur ne bi bio dovoljno brz da ih prestigne, piše LiveScience.

Prema novim simulacijama koje se temelje na kretanju repa, T. rex nije ni hodao brzo. Zapravo, uglavnom se kretao brzinom od nešto manje od 5 km/h, što je približno polovina brzine od prijašnjih procjena, ali i prosječna brzina čovjekovog hoda.

Tyrannosaurus rex, najveći od svih mesojednih dinosaura, živio je na današnjem zapadu SAD-a, prije otprilike 66 do 68 milijuna godina do kraja razdoblja Krede, i vjerojatno ih je bilo na milijarde. Odrasle jedinke bile su duge oko 12 metara, visoke oko 3,6 metara i teške oko pet do sedam tona. No, koliko brzo se tako velika životinja mogla kretati?

Znanstvenici su prije na to pitanje pokušavali odgovoriti omjerom težine i visine bokova T. rexa, ponekad uključujući duljinu koraka sa sačuvanih staza. Na taj su način procijenili brzinu hoda između 7,2 i 10,8 km/h, što je otprilike jednako brzo kao i osrednji ljudski trkač.

U novom istraživanju znanstvenici su se fokusirali na vertikalno kretanje njegova repa, tvrdi Pasha van Bijlert, jedan od autora studije.

“Repovi dinosaura bili su ključni za njihov način kretanja, i to na više načina. Ne samo da im je služio kao protuteža, već je rep stvarao puno potrebne sile za pomicanje tijela unaprijed. To je činio pomoću dva velika repna mišića (kaudofemoralni mišići) koji su povlačili noge unatrag tijekom hodanja”, objasnio je znanstvenik sa Sveučilišta u Amsterdamu.

Prirodna frekvencija repa

Kod dvonožnog T. rexa, rep bi bio pasivno ovješen u zraku, ali također aktivno uključen tijekom hodanja. “Ova kombinacija, pasivna suspenzija i aktivnost u kretanju, jedinstvena je za dinosaure. Danas nema živih životinja s ovom značajkom”, tvrdi van Bijlert.

“Kako se rep ljulja, on skladišti i oslobađa energiju kroz rastezljive ligamente. Kada ritam kretanja repa postigne rezonanciju, odnosno najveći pokret s najmanje napora, taj je ritam poznat kao ‘prirodna frekvencija repa’”, kaže znanstvenik. Ta frekvencija bi onda ukazivala na učestalost koraka tijekom nesmetanog hodanja.

Znanstvenici su koristili odrasli primjerak poznat kao Trix iz kolekcije Centra za biološku raznolikost Naturalis u nizozemskom gradu Leidenu. Autori studije skenirali su i modelirali Trixove repne kosti, a iz digitalne rekonstrukcije kostiju i ligamenata stvorili su biomehanički model repa.

Model repa daje najvjerojatniji ritam koraka za T. rexa, ali znanstvenici su morali znati koliku udaljenost prijeđe sa svakim korakom. Uzeli su duljinu koraka tiranosaura i utvrdili da će Trixova duljina koraka biti 1,9 metara, a zatim su izračunali brzinu hoda množenjem učestalosti koraka s duljinom koraka.

“Naš model imao je uobičajenu brzinu hodanja od 4,6 km/h, što je bilo znatno sporije od ranijih procjena brzine hoda. Uključujući neke pretpostavke u vezi ligamenata i okretanja kralježaka, došli smo i do nešto manjih ili većih brzina (od 2,88 do 5,9 km/h), ali sve u svemu, naš T. rex je puno sporiji od ranijih procjena”, objasnio je van Bijlert.

Mjerenje brzine trčanja

Međutim, još uvijek postoje određene nesigurnosti u istraživanju budući da se znanstvenici fokusiraju na pokrete repom gore-dolje, dok se mišići i pokreti u stranu ne uzimaju u obzir.

“Nitko pri zdravoj pameti nije pomislio da su dinosauri imali savršeno krute repove koji se kreću samo gore dolje ili samo u stranu, no to je bila zanemarena tema u prijašnjim istraživanjima. Ova studija na pametan način i originalnim modelom dolazi do novih zaključaka”, tvrdi John Hutchinson, profesor evolucijske biomehanike s Kraljevskog veterinarskog koledža u Hertfordshireu.

Iako dodaje kako kapacitet skladištenja energije repova tiranosaura može biti manji nego što znanstvenici nagađaju, njihov pristup bi se mogao integrirati i usporediti s drugim pristupima u budućnosti.

Autori studije sada žele svoj model fleksibilnog repa primijeniti na model trčećeg T. rexa. Hutchinson smatra da je maksimalna brzina trčanja bila od 16 do 40 km/h, dok biomehaničari nagađaju kako bi njegova maksimalna brzina mogla biti ograničena snagom kostiju jer je životinja bila jako teška. “Ipak, fleksibilni rep bi to mogao promijeniti djelujući kao amortizer za vrijeme trčanja, omogućujući mu trčanje bez lomljenja kostiju”, kaže van Bijlert.

Znanstvenici žele primijeniti svoju metodu na druge životinjske vrste jer smatraju da bi mogli otkriti zanimljive evolucijske prilagodbe u ulozi repa u kretanju.

 
Nastavi čitati

magazin

Horoskop za 22. travnja 2021.

Objavljeno

-

Foto: Bessi/Pixabay

OVAN (21.03.-20.04.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Mogli biste se malo dublje zamisliti o tome koliko vi dobivate u vezi, a koliko partner. Činit će vam se da tu ima razlike na vašu štetu.
KARIJERA: Nekom sa strane činit će se kao da vam je žlica upala u med. I bit će u pravu. Kroz druge vi se osvješćujete o tome.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte.

BIK (21.04.-20.05.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Bit ćete usredotočeni na svoje emocije, a očekivat ćete da vam drugi uzvrate ljubav. Oni neće biti toliko senzibilni kao vi.
KARIJERA: Oslanjat ćete se na svoje suradnike i njihovu naklonost. Uslužne profesije naprosoto će cvjetati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne žurite.

BLIZANCI (21.05.-20.06.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Poznanstvo s osobom koja nije iz vašeg podneblja moglo bi vam zagolicati maštu. Neki će pokazati svoju naklonost.
KARIJERA: Znat ćete prezentirati svoje zamisli tako da vas drugi slušaju sa zanimanjem i da vas većinom prihvate.
ZDRAVLJE&SAVJET: Sad znate što želite.

RAK (21.06.-20.07.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Vaš privatni život je kvalitetan, a vi u njemu zadovoljni. Danas ste otvoreni za nove ljude i ideje.
KARIJERA: Sve će se vrtjeti oko drugih, a vi ćete to trebati prihvatiti. Povezat ćete se s novim i naprednim idejama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete malo brbljavi.

LAV (21.07.-21.08.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Poslužit ćete se laskavim rječnikom kako bi osvojili nečije srce. Jednim djelom ćete uspjeti.
KARIJERA: Polako izlazi na vidjelo da ste vi u nekim pitanima stručniji od vaših nadređenih. Nemojte si zbog toga umisliti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Izbjegavajte kolače.

DJEVICA (22.08.-22.09.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Pred vama je dan u kom ćete imati posebna nadahnuća za ljubav i za svoje ideale u osobnim odnosima.
KARIJERA: Opet nećete biti sigurni što želite. Petljat ćete, doduše i uspješno, ali nedostajat će dosljednosti i prefekcionizma u radu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit će nervozica.

VAGA (23.09.-22.10.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: U ljubavnim pitanima vi i dalje nemate briga. Oni u paru uživaju, a samci imaju petlje za udvaranja. Uspješni su.
KARIJERA: Bez obzira što i dalje trpite male stresove od strane nadređenih, danas ćete čak biti i protežirani. Kontradiktorno je, ali istinito.
ZDRAVLJE&SAVJET: Treba vam više sna.

ŠKORPION (23.10.-22.11.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Vaši privatni odnosi razvijaju se povoljno po vas. Nemojte previše analizirati ni zahtijevati, dobro je i ovako.
KARIJERA: Bez obzira na mala podrivanja tipa stresa, danas ćete sve izazove rješavati s lakoćom, a u tome ćete i uživati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite na svoj jelovnik.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: U popodnevnim satima mogli biste pokazati zavidnu razinu konfuzije ili pretjerivanja u konzumacijama pića dok ste u društvu. Pazite.
KARIJERA: Povedite se za svojim znanjem i kreativnim idejama. Neće vas iznevjeriti, nego izvesti na pravi put.
ZDRAVLJE&SAVJET: Saberite se.

JARAC (22.12.-20.01.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: U osobnim odnosima danas bi moglo doći do zbližavanja i jačanja povjerenja. Okolnosti vam idu na ruku. Uživajte.
KARIJERA: U stanju ste izmisliti sve ono čega možda nema. To je dobro za kreativne profesije, ali za konkretne predvidive poslove nije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit će ispunjenih želja.

VODENJAK (21.01.-19.02.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Danas ćete biti sretni u svom domu. Ako ste u paru, posvetit ćete se kućnim hobijima. Ako ste sami, nećete izlaziti.
KARIJERA: Protekcije koje možda očekujete vjerojatno će se izjaloviti. Treba se osloniti na vlastito znanje i trud.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čuvajte se virusa.

RIBE (20.02.-20.03.) – DNEVNI HOROSKOP ZA 22.04.2021.
LJUBAV: Vaša najdraža osoba danas će biti posebno osjetljiva, a vi skloni da je nepromišljenim postupanjem povrijedite.
KARIJERA: Da bi raščistili zbrku koja se pojavila, trebate se poslužiti vlastotom intuicijom i svojim svježim idejama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pričajte ako nema razloga.

 
Nastavi čitati

magazin

Sami ste si ‘prepisali’ vitamine da se spasite od covida? Oprezno!

Objavljeno

-

By

Znanstvenici i stručno medicinsko osoblje upozoravaju na neselektivnu upotrebu vitaminskih dodataka usred pandemije koronavirusa, među kojima je i zloupotreba, odnosno pretjerano uzimanje nutritivnih suplemenata s vitaminom D, koji mogu imati kontraefekt i biti vrlo opasni za zdravlje.

U nastojanju da poboljšaju imunitet i tako se zaštite od koronavirusa, pojedinci u organizam unose veće količine egzogenih tvari ili spojeva koji mijenjaju funkciju endokrinog sustava brzinom na koju tijelo nije naviklo, što može biti opasno, a to je slučaj s vitaminom D.

Organizmu trebaju određene tvari da bi se zdravo razvijao i funkcionirao. Neki od njih su vitamini koji pridonose pravilnom funkcioniranju organizma. Vitamin D konkretno pridonosi apsorpciji kalcija, jednog od čimbenika važnih za izgradnju kostiju.

No to nije jedina njegova uloga. Na jednak način pridonosi zdravome funkcioniranju živčanoga, mišićnog i imunosnog sustava, zbog čega je u doba pandemije koronavirusa dodatna količina vitamina D značajna upravo za jačanje imunosnog sustava.

I upravo zato mnoštvo je ljudi u doba pandemije ‘na svoju ruku’ počelo uzimati dodatke bogate vitaminom D, no negativne posljedice već su isplivale na površinu.

Istraživanja su ukazala na to da velikom broju oboljelih od covida-19 nedostaje dovoljna količina vitamina D, zbog čega je pokrenut trend unošenja u organizam većih količina tog vitamina zbog zaštite od virusa.

U samo nekoliko mjeseci, znanstvenici su, od upozorenja o nedostatku vitamina D u populaciji prešli na upozorenje o zloupotrebi i neselektivnoj upotrebi suplemenata koji se nude za poboljšanje imuniteta, piše španjolski El Pais.

“Potreba organizma za vitaminom D razlikuje se od osobe do osobe, pa ne postoji jedinstvena razina koncentracije 25-hidroksivitamina D koji ukazuje na njegov manjak, a istodobno ne postoji ni konsenzus u pogledu precizne razine vitamina D koja bi bila optimalna za zdravlje pojedinca”, rekli su znanstvenici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje.

Previše vitamina D može biti štetno

Oni upozoravaju da su previsoke koncentracije vitamina D u krvi gotovo uvijek posljedica njegova prevelikog unosa putem dijetetskih suplemenata koji se primjenjuju kao dopuna uobičajenoj prehrani te, među ostalim, mogu rezultirati bubrežnom insuficijencijom i aritmijom, a u najgorem slučaju i smrću.

Hiperkalcemija u djece i odraslih pacijenata sve je češća među osobama koje su tijekom pandemije uzimale veću količinu vitamina D od preporučene. Američki znanstvenici ističu da svaki organizam reagira na drukčiji način.

Nastojeći što bolje informirati stanovništvo, američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) upozorava:

“Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću”.

Brojne zdravstvene ustanove širom svijeta upozoravaju na prekomjernu upotrebu dodataka prehrani ‘na svoju ruku’, no čini se da se njihova upozorenja ignoriraju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu