Connect with us

Vijesti

Sindikati traže božićnice i povećanje plaće za javne i državne službenike

Objavljeno

-

Sindikati zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju odbili su u srijedu prijedlog vlade da se odgodi planirano povećanje osnovice plaća i da se ne isplate božićnice, smatrajući to neprimjerenim u ovom trenutku.

“U okolnostima s nikad gorom epidemiološkom situacijom mislim da treba razmišljati kako što više dati, kako ljudima zahvaliti za ono što rade, nikad više nisu radili nego što rade sada. Situacija je gora nego što je bila u proljeće, bojim se da će biti još gora. U takvoj situaciji predlagati odgode ili nešto što je već bilo planirano ne isplatiti, o tome ne možemo razgovarati ozbiljno”, rekla je novinarima predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLK) Renata Čulinović-Čaić nakon sastanka s predstavnicima vlade.

Dodala je kako nisu raspravljali o smanjenju božićnice, već će sindikati svojim članovima predstaviti prijedlog vlade da se ona uopće ne isplati ove godine. “U ime HLK-a, nama je to apsolutno neprihvatljivo, vjerujem i drugim sindikatima”, rekla je Čulinović-Čaić.

Predsjednica Glavnog Vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak također smatra vladinu ponudu neprihvatljivom.

“U ime medicinskih sestara mi smo tražili stimulaciju, dodatno nagrađivanje, ovo nam je neprihvatljivo i mislimo da nije dobra ponuda. O tome se prekasno razgovara”, kazala je Prašnjak.

Dodaje kako bi svi zaposleni u zdravstvu trebali dobiti nagradu, odnosno božićnicu i regres.

I predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorava da su radnici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi najviše izloženi.

“Ovakav stav vlade nema smisla, naši radnici to neće prihvatiti. Vlada bi trebala konačno shvatiti što je prioritet”, naglasio je Topolnjak.

Dodao je kako ministar financija Zdravko Marić nije rekao da novaca nema, već da su problematična predviđanja za sljedeću godinu.

Na primjedbu novinara da je Marić kazao kako su predviđanja da će BDP rasti sljedeće godine, Topolnjak je uzvratio kako je onda ponuda vlade neadekvatna.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Ivezić također je izvijestila da je njezin sindikat odbio vladinu ponudu.

“Svjesni smo da je zdravstvo pred kolapsom, ali predviđamo isti scenarij i za socijalnu skrb. Predložili smo vladi selektivni pristup povećanju osnovice, smatramo da bi na taj način pokazala poštovanje prema svim zaposlenicima koji sada krvare na svojim radnim mjestima, a znamo da ih nema dovoljno”, istaknula je Ivezić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec smatra kako u ovome trenutku nema ekonomskih i gospodarskih razloga da sindikati pristanu na odgodu povećanja osnovice, što je ugovoreno za 1. siječnja 2021. godine.

“Nismo spremni razgovarati da uopće nema božićnice, smatramo da je božićnica od 1500 kuna opravdani iznos koji će pomoći zavrtiti hrvatsko gospodarstvo”, kazao je Mihalinec.

Dodao je kako su zaposleni u sustavu obrazovanja preopterećeni, pri čemu je B model izvršavanja nastave najteži za nastavnike jer moraju raditi s učenicima u školi i s onima koji nastavu pohađaju od kuće zbog mjera opreza, a za online nastavu predložio je da ide selektivno.

Sindikati državnih službi poručili su nakon sastanka s predstavnicima vlade da božićnice treba isplatiti kao i dogovoreno povećanje osnovice od 2+2 posto od 1. siječnja 2021. godine, smatrajući kako bi to bila svojevrsna nagrada radnicima u teškoj situaciji.

“S obzirom na situaciju s koronavirusom i generalno situaciju u proračunu, imamo razumijevanje. Međutim, s obzirom na izloženost državnih službenika, policajaca i drugih koji cijelo vrijeme pandemije rade s povećanim opsegom posla, smatramo da bi ovo bila svojevrsna nagrada”, rekla je novinarima predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković.

Kao i sindikati javnih službi, sindikati državnih službi smatraju da božićnice treba isplatiti, a dogovoreno povećanje osnovice treba provesti od 1. siječnja.

Šušković kaže da će vladin prijedlog o neisplati božićnica biti tema na sljedećem sastanku, kada službeno dođe prijedlog u pisanom obliku, nakon čega će ga dati članstvu na razmatranje.

“Vidjet ćemo kakav je stav članova, ali mislim da se članstvo slaže s time da božićnice treba isplatiti”, poručila je Šušković.

Ministar financija Zdravko Marić obrazložio je vladine prijedloge stanjem u proračunu, padom BDP-a i proračunskim deficitom. “Nije rekao da nema novaca već da bi bilo razumno razgovarati o tome kao o eventualnoj suspenziji. O ostalim pravima nismo razgovarali”, kazala je Šušković.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar rekao je kako je teško očekivati da će vlada u trenutnoj situaciji ići u smjeru povećanja plaća i prava zaposlenih u državnim službama.

“Mi ćemo pregovarati u dobroj vjeru. Nećemo se zaletavati, čekamo sljedeći sastanak i konkretnije stvari”, poručio je Lončar.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako sa sindikatima javnih i državnih službi nisu raspravljali o smanjivanju plaća, već o dinamici njihova povećanja u kontekstu trenutnih okolnosti pandemije i prateće krize.

“Mi ćemo uputiti naš prijedlog vezano za dinamiku rasta osnovice. Svjesni smo napora zdravstvenog i policijskog osoblja, ali i nekih drugih, kao što je socijalna skrb. Nije prijedlog bio da otvaramo temu o nekakvom smanjivanju plaća, nego o dinamici povećanja u kontekstu svih okolnosti i da se nagradi, koliko je moguće, rad i doprinos”, rekao je Marić novinarima nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi.

Istaknuo je kako je današnji inicijalni sastanak poslužio da vlada sindikatima predstavi stanje i projekcije gospodarskog i proračunskog stanja države.

“Znamo i sami da u svim tim projekcijama i dalje nedostaje ključna varijabla, a to je pitanje cjepiva i sve vezano uz zdravstvenu epidemiološku sliku”, naglasio je Marić.

Smatra kako je inicijalna reakcija sindikata, koji su odbili vladine prijedloge, njihovo legitimno pravo, ali će nastaviti dijalog.

“Niti jednog trenutka isplata plaća ni mirovina nije došla pod znak pitanja. Činit ćemo sve da niti neće dolaziti pod znak pitanja”, poručio je Marić.

Dok postoji ova razina neizvjesnosti s obzirom na koronakrizu i njezin utjecaj na gospodarstvo, ideja je da se visina i dinamika povećanja plaća dodatno razmotri, a prijedlog vlade ne ide u smjeru smanjenja plaća.

“Moramo biti maksimalno spremni za bilo kakve nove okolnosti”, naglasio je Marić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu