Samo jedan sat sna na temperaturi višoj od 40 Celzijevih stupnjeva pretvorio se u borbu za život za 82-godišnju Betty Lou Summer iz Arizone. Njezina obitelj podijelila je potresne detalje nesreće kako bi upozorila na smrtonosne opasnosti toplinskog udara i izlaganja suncu, osobito kod starijih osoba.

Starija Amerikanka bori se za život s teškim opeklinama i zatajenjem više organa nakon što je provela samo sat vremena spavajući na suncu, piše nova.rs.

Početkom lipnja 82-godišnja Betty Lou Summer otišla je na bazen u svom naselju u San Tan Valleyju, nedaleko od Phoenixa u Arizoni, kako bi se sunčala. Sjela je na metalni stolac i pod jakim suncem zaspala, ne sluteći da će se opuštajuće poslijepodne pretvoriti u pravu noćnu moru, prenosi LADBible.

Ljeta u južnoj Arizoni poznata su po ekstremno visokim temperaturama, a na dan nesreće temperatura je premašila 40 °C, stvarajući iznimno opasne uvjete za boravak na otvorenom bez odgovarajuće zaštite i opreza.

Nakon otprilike sat vremena drugi posjetitelji bazena primijetili su da Betty Lou ne reagira i da nešto nije u redu. Odmah su pozvali hitnu pomoć, a dok su čekali dolazak liječnika pokušali su joj pomoći. Prekrili su je mokrim ručnicima kako bi joj snizili tjelesnu temperaturu i premjestili je u hlad.

Njezina kći Michelle Gabbert, koja je liječnica, kasnije je objasnila što se dogodilo.

„Otišla je sunčati se, legla je, zaspala, samo je nakratko zadrijemala, a onda je prestala reagirati kada su je dozivali“, ispričala je Gabbert.

Kada su liječnici stigli, Betty Lou hitno je prevezena u obližnju bolnicu, gdje je njezino stanje ocijenjeno kritičnim. Nedavno umirovljena 82-godišnjakinja pretrpjela je težak toplinski udar, zatajenje više organa i ozbiljne opekline koje su zahvatile oko 30 posto njezina tijela.

„Imala je opekline po cijelom tijelu, pune mjehura“, rekla je njezina kći, dodajući da je majka morala biti intubirana.

„Doživjela je hipovolemijski šok, a bubrezi su joj počeli otkazivati, što je jedna od posljedica toplinskog udara“, prenosi Večernji list.

Liječnici su je odmah priključili na respirator i dijalizu kako bi pružili potporu organima koji su bili pred potpunim zatajenjem.

Međutim, njezine ozljede nisu uzrokovale samo sunčeve zrake. Uskijani metalni stolac na kojem je spavala dodatno je pogoršao stanje, doslovno spalivši kožu na dijelovima tijela koji su bili u dodiru s metalom.

„Vrh malog prsta koji je dodirivao metalni stolac potpuno je nestao. Cijeli vrh prsta izgorio je. Svaki dio tijela koji je bio u kontaktu s metalom bio je potpuno spaljen“, ispričala je Gabbert.

U jednom od intervjua opisala je težinu ozljeda riječima da je „cijeli prednji dio njezina tijela, sve do mišića i kostiju, izgorio“.

Od tada je Betty Lou prošla brojne operacije uklanjanja mrtvog i oštećenog tkiva, a liječnici se i dalje bore za njezin život.

Njezin slučaj pokazuje koliko su starije osobe podložnije rizicima pri visokim temperaturama. Kako starimo, organizam sve teže regulira tjelesnu temperaturu i znojenje, zbog čega postaje osjetljiviji na ekstremne vrućine. Dodatni čimbenici rizika su kronične bolesti i lijekovi koji mogu oslabiti sposobnost organizma da se nosi s visokim temperaturama.

Obitelj se nada da će ova priča poslužiti kao ozbiljno upozorenje o važnosti odgovarajuće zaštite tijekom boravka na otvorenom, ali i kao podsjetnik na smrtonosne opasnosti sunčanih opeklina i toplinskog udara, koji mogu nastupiti iznenada i bez jasnih ranih simptoma.

Betty Lou trenutačno se oporavlja od teških ozljeda, a očekuje se da će na odjelu za opekline ostati najmanje još mjesec dana. Pred njom su nove operacije, uključujući transplantaciju kože, kao i dugotrajna rehabilitacija.

Njezina obitelj u međuvremenu je pokrenula kampanju na platformi GoFundMe kako bi prikupila sredstva za pokrivanje golemih medicinskih troškova i pomogla joj na putu oporavka. Njihova najveća želja je da njezina borba spriječi da netko drugi doživi sličnu sudbinu.

Zapadna Europa ovog je tjedna pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala, svojevrsnog upozorenja na ono što globalno zatopljenje donosi kontinentu – i to u trenutku kada klimatske promjene sve više padaju na listi političkih prioriteta.

Meteorolozi upozoravaju da će temperature idućih dana rušiti lipanjske rekorde u više zemalja. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, Španjolska bi mogla dosegnuti i 45 stupnjeva, dok bi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bilježiti temperature do 40 stupnjeva – i to još prije vrhunca ljeta.

U Belgiji, gdje bi temperatura mogla dosegnuti 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe izjavio je da bi ovo mogao biti „najtopliji tjedan ikad zabilježen“ u toj zemlji.

Noći će također biti iznimno tople, pa se u mnogim dijelovima zapadne Europe krajem tjedna temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva. Izostanak osvježenja dodatno povećava tzv. toplinski stres – nakupljanje topline u tijelu – što može dovesti do bolesti pa čak i smrti, osobito među ranjivim skupinama poput starijih osoba. U posljednje četiri godine u Europskoj uniji oko 200.000 ljudi umrlo je zbog posljedica vrućine, piše Politico.

Za Europljane koji se pitaju koga okriviti za nesnosne temperature u domovima i na radnim mjestima, evo tri glavna razloga.

1. Fosilna goriva

Da, toplinski valovi dio su ljeta na sjevernoj hemisferi otkad postoji čovječanstvo. No globalna temperatura porasla je za oko 1,4 stupnja otkako ljudi spaljuju fosilna goriva za pogon tvornica, automobila i zgrada, pri čemu se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji zagrijavaju planet.

Time je podignuta osnovna razina ljetnih temperatura. Znanstvenici se slažu da je svaki današnji toplinski val topliji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena.

Klimatske promjene možda nisu uzrokovale tzv. toplinsku kupolu – vremenski obrazac koji zadržava vrući zrak nad nekim područjem kroz dulje razdoblje – koja se ovog tjedna nadvila nad zapadnom Europom, kaže Mireia Ginesta, istraživačica na Sveučilištu Oxford specijalizirana za analizu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.

„Ali one povećavaju pozadinsku temperaturu u kojoj vremenski sustavi djeluju“, istaknula je. „U hladnijoj klimi ovaj bi toplinski val bio manje intenzivan.“

Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu zbog kombinacije čimbenika, uključujući blizinu Arktika i promjene u regionalnim vremenskim obrascima.

A sa svakim dodatnim djelićem stupnja globalnog zatopljenja situacija će biti gora. Znanstvenici upozoravaju da bi, ako globalno zatopljenje dosegne oko 3 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrti povezanih s vrućinom u Europi mogao biti dvostruko ili trostruko veći nego u scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.

2. Loša infrastruktura

Vanjske temperature samo su dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima – u domovima, trgovinama, vlakovima, školama i na radnim mjestima.

U velikom dijelu Europe, osobito na sjeveru, zgrade su projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je odbijaju. Mnoge nove kuće i danas se grade kako bi izdržale zimske hladnoće, a ne sve toplija ljeta. Prema procjenama britanskog Odbora za klimatske promjene, čak 92 posto domova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo bi imati problem pregrijavanja do 2050. godine.

Iako sve više europskih kućanstava ugrađuje klimatizacijske uređaje, oni su i dalje rijetkost. Samo oko petine kućanstava na kontinentu ima klima-uređaj. A i kada ga imaju, mnogi ga ne mogu priuštiti koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom, a među onima koji teško spajaju kraj s krajem taj udio raste na dvije trećine.

Mnogi uredi, škole, vlakovi i sustavi javnog prijevoza također nemaju dovoljno klimatizacije. U Francuskoj su vrućina i nedostatak rashladnih sustava ovog tjedna doveli do zatvaranja više od 800 škola.

U Belgiji čak petina vlakova nema klimatizaciju, zbog čega je nacionalni željeznički prijevoznik morao otkazati dio linija u vrijeme najvećih gužvi.

Iako su neke lokalne vlasti počele otvarati rashladne centre tijekom toplinskih valova, gdje građani mogu boraviti u klimatiziranim prostorima, takvi su programi još uvijek rijetki i uglavnom dostupni samo tijekom dana, a ne tijekom sparnih noći.

3. Političari imaju druge prioritete

Vlade mogu poduzeti niz mjera kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitile građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih pojava. No kako Europa iz godine u godinu trpi sve jače vrućine, klimatske promjene sve više gube mjesto među političkim prioritetima.

Iako Europska unija ima jedan od najambicioznijih planova za smanjenje emisija u svijetu, posljednjih godina veći naglasak stavlja na industrijski oporavak te ublažava klimatske politike koje se smatraju preprekom gospodarskom rastu. Emisije u EU-u prošle su godine čak blago porasle, što upućuje na stagnaciju u smanjenju onečišćenja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se nekadašnji politički konsenzus oko borbe protiv klimatskih promjena, iako je laburistička vlada dosad odolijevala pritiscima za povećanje eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru. Hoće li se taj stav zadržati nakon odlaska premijera Keira Starmera, još nije jasno.

I u EU-u i u Ujedinjenom Kraljevstvu planovi za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, poput toplinskih valova, znatno zaostaju za planovima smanjenja emisija.

Europska agencija za okoliš upozorava da države članice ne štite dovoljno svoje građane od ekstremnih temperatura te procjenjuje da će rizik od toplinskog stresa za opću populaciju biti „kritičan“ tijekom ovog desetljeća, a od sredine stoljeća i „katastrofalan“.

Britanski Odbor za klimatske promjene također je ocijenio napore zemlje nedostatnima, a think tank Green Alliance upozorio je da Britanci „plaćaju cijenu“ zbog neuspjeha vlade da prilagodi zemlju sve toplijim ljetima.

„Djeca se trenutačno muče završiti ispite u pregrijanim učionicama, a stariji ljudi podnose opasno visoke temperature u domovima i ustanovama za skrb bez odgovarajućeg olakšanja“, rekla je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu.

„Ova vrućina nije samo neugodnost, već sve veća prijetnja javnom zdravlju“, dodala je. „Svaki toplinski val ugrožava živote i krajnje je vrijeme da ga počnemo tretirati s ozbiljnošću koju zahtijeva.“

Milijuni ljudi hrle prema moru, no bakterija Vibrio, poznata kao „bakterija koja jede meso”, potaknuta klimatskim promjenama, već je zatvorila plaže u Španjolskoj i izazvala zabrinutost diljem Mediterana.

Među turistima i kupačima vlada zabrinutost zbog širenja bakterija u moru, koje su već dovele do zatvaranja nekoliko plaža u Španjolskoj. Posljednjih godina na različitim dijelovima europske obale zabilježene su epizode onečišćenja i zdravstvena upozorenja koja su rezultirala ograničenjem pristupa moru, u kontekstu sve viših temperatura vode i rastućeg turističkog pritiska.

“Mediteran nam pokazuje kako izgleda topliji svijet”, rekao je za Euronews Hatim Aznague, analitičar za projekte, klimatsku akciju i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran, piše Euronews.

Prijetnja “bakterije koja jede meso”

Posebnu zabrinutost izaziva bakterija Vibrio, u javnosti poznata kao „bakterija koja jede meso”. Riječ je o mikroorganizmu koji se prenosi vodom i prirodno nastanjuje morska i bočata područja, osobito ondje gdje se rijeke ulijevaju u more. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), „Vibrio je vodena bakterija koja se može pronaći u morskim plodovima”, a pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških pa čak i smrtonosnih infekcija. Među najznačajnijim vrstama u Europi su Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određene varijante Vibrio cholerae.

EFSA upozorava da se infekcije mogu prenijeti konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s morskom vodom. Organizacija Gavi pojašnjava da je „Vibrio blizak srodnik bakterije koja uzrokuje koleru, iako te dvije vrste izazivaju vrlo različite bolesti”.

U težim slučajevima infekcija može dovesti do nekrotizirajućeg fasciitisa, stanja u kojem se tkivo oko rane vrlo brzo razgrađuje. Bakterija može ući i u krvotok te izazvati sepsu, a u nekim slučajevima pacijentima je potrebna amputacija zahvaćenog uda.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) također je upozorio na „povećani rizik od infekcija bakterijom Vibrio tijekom ljetne sezone”, osobito za vrijeme toplinskih valova, te u plitkim obalnim vodama. Rizik nije samo zdravstveni nego i ekološki: ove bakterije uspijevaju u okolišu u kojem je narušena prirodna ravnoteža morskog ekosustava.

Mediteran kao „predokus” klimatskih promjena

Ovaj je fenomen posebno vidljiv u Sredozemnom moru, koje znanstvenici smatraju jednim od područja najizloženijih globalnom zatopljenju. Aznague upozorava da se ne radi o izoliranom nego o strukturnom problemu.

“Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, nego njihov predokus. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na planetu.”

Analitičar ističe da rast temperatura mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenom salinitetom u obalnim područjima, stvara idealne uvjete za širenje patogena.

“Toplija voda, osobito ondje gdje je manje slana, na riječnim ušćima i u lagunama koje su s njima povezane, pogoduje razvoju patogenih bakterija.”

Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da se „očekuje porast prisutnosti bakterija Vibrio u morskim plodovima diljem svijeta i Europe zbog klimatskih promjena”, posebno u vodama niske slanosti i estuarijima. Mediteran, pod snažnim turističkim pritiskom i ubrzanim zagrijavanjem, tako postaje jedno od ključnih područja ove biološke transformacije.

Ekonomski udar koji izravno pogađa turizam

Osim zdravstvenog rizika, širenje bakterije Vibrio ima i izravne gospodarske posljedice. Aznague to sažima vrlo jasno:

“Na našim obalama obala nije dio gospodarstva – ona jest gospodarstvo.”

Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone izravno pogađa jedan od najvažnijih gospodarskih pokretača Europe – turizam vezan uz plaže i more.

Mediteran je najposjećenija turistička regija na svijetu, što dodatno povećava posljedice svakog privremenog zatvaranja. Hoteli, restorani i lokalna gospodarstva izravno ovise o stabilnosti obalnog područja, koje je sada ugroženo sve učestalijim biološkim pojavama.

Prema EFSA-i, rast temperatura i ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja izloženih riziku, dok antimikrobna otpornost otkrivena kod nekih sojeva predstavlja dodatni razlog za zabrinutost u području javnog zdravstva.

Rizik sadašnjosti, a ne budućnosti

Za Uniju za Mediteran problem više ne pripada klimatskoj budućnosti, nego sadašnjosti. Ovo more djeluje kao globalni termometar koji pokazuje što bi se tijekom nadolazećih desetljeća moglo dogoditi i u drugim regijama svijeta.

Rješenje, smatra Aznague, leži u jačoj suradnji i koordiniranom djelovanju.

“Nije prihvatljivo praviti ustupke kada je riječ o našem zdravlju ili klimi.”

U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja, nego i pokazatelj morskog ekosustava koji prolazi kroz dramatičnu transformaciju.

Kako zaključuje Aznague:

“Bakterije nisu priča – one su glasnici. Prava priča je more koje je zbog topline i onečišćenja izgubilo svoju ravnotežu.”