Connect with us

Hrvatska

"Pod Zadrom se isprepliću vodene bujice!"

Objavljeno

-

Željko Predovan s kartom (Foto: Mario Nakić)
Cijelo područje Zadra nalazi se iznad podzemnih izvora, potoka i jezera koja se međusobno isprepliću i u svakoj gradskoj uvali slijevaju u more. Tako turbulentne vode pod zemljom na kritičnim mjestima mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi koji na njemu provedu dulji period. Ugledni zadarski arhitekt Željko Predovan proveo je vlastito istraživanje na temu podzemnih voda ispod grada i došao do zabrinjavajućih rezultata.
– Kartu podzemnih voda ispod Zadra ne želim objaviti javnosti jer bi ona mogla naštetiti investitorima koji na ovom području grade stambene objekte. Mnoge bi nekretnine izgubile na cijeni, a to ne bi bilo korektno jer je teško dokazati izravnu povezanost podzemnih voda s pojavljivanjem bolesti među stanovništvom. Područje su istražili račvari i ja im vjerujem, ali postoje i točnije metode koje bi se još trebale provesti, kazao je Predovan koji je to područje počeo istraživati nakon što su strani naručitelji jednog projekta, između ostalog, bili zainteresirani i za podzemne vode na mjestu za koje su tražili projektni plan.
Medicinski stručnjaci kažu, ako provodite dulje vrijeme na mjestu ispod kojega je voda turbulentna i ako se ona spoji s konstantnim zračenjem, to može lako dovesti do oštećenja tijela i raka.
– Ako biste probušili rupu u bilo kojem dvorištu na Poluotoku, lako biste došli do izvora žive vode. Također, park kod Vrulja je mjesto gdje se slijevaju potoci u jedno središte ispod zemlje, i onda ulaze u more. Svaka uvala ima svoje vode koje pod zemljom ulaze u nju. Područje Gaženice i Ričina, također je puno podzemnih voda. Jedino za Diklo nisam siguran, tvrdi Predovan.

Kritično – oko crkve na Boriku!
Tomislav Gugić, umirovljeni inženjer građevine koji je ranije radio u Uredu za izdavanje građevinskih dozvola, također je provodio istraživanja o podzemnim vodama.
– Grad još nije službeno zatražio nikakvu studiju po tom pitanju. Osobno sam provjerio područje kod crkve na Boriku i zaključio da se radi o kritičnoj točci. Naš se grad nalazi na specifičnom terenu i to treba uzeti u obzir,  kazao je Gugić.
Budući da službeno istraživanje o podzemnim vodama ispod Zadra i njihovom konkrentnom utjecaju na raspoloženje i zdravlje stanovništva još nije provedeno, ili barem nije predočeno javnosti, na nadležnim je službama (gradskim i zdravstvenim) da to konačno učine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. M.E

    20. rujna 2010. at 0:25

    Dragi novinaru, a i dragi arhitektu, bilo bi lijepo kad bi ste se obrazovali i znali da
    ZRAČENJE POZDEMNIH VODA NE POSTOJI!!
    Voda je nereaktivan spoj, voda svojim protokom ne zrači ništa, eventualno može stvoriti slabo eletrostatičko polje kod jako velikih protoka. Podzemne vode nisu ni rijeke ni potoci kako ste napisali, podzemne vode su cijeđenje vode kap po kap kroz slojeve zemlje. To “zračenje” nije niti jedna čestica koju današnja fizika poznaje, nemjerljivo je. Niti jedan rašljar nije prošao duplo slijepi test. Zračenje podzemnih voda je imišljotina pseudo znastvenika koji zarađuju na naivnim i neinformiranim ljudima, a VI im u tome pomažete.

     
  2. S.S

    20. rujna 2010. at 0:39

    ” a to ne bi bilo korektno jer je teško dokazati izravnu povezanost podzemnih voda s pojavljivanjem bolesti među stanovništvom. ”
    on se tu ogradio radi takvih komentara 🙂
    ali thumbs up > M.E 😀

     
  3. tomi

    20. rujna 2010. at 10:36

    PORTAL JE ODLIČAN; a izgleda da će bit zanimljiv, politički vas još ne mogu ocijenit- ali i to mi se čini jako jako zanimljivo

     
  4. kapetan nemo

    20. rujna 2010. at 10:59

    Nevjerojatna je naivnost i glupost našeg naroda. Počevši od vjerovanja političarima pa do nekakvih rašljara i sličnih prodavača magle… Sramim se.

     
  5. lajoswinkler

    24. lipnja 2018. at 18:20

    Ovog arhitekta, a i vas, može biti sram što promičete ovakve laži.
    “Zračenje podzemnih voda” ne postoji. To je voda, ista ona koja struji kroz cijevi, samo se ovdje lagano cijedi kroz pukotine i šupljine kamenja, silazeći s uzvisine prema nižem terenu i na kraju prema moru.
    Nema područja na zemaljskoj kugli koje na nekoj dubini nema vodu, a područja uz morsku obalu, pogotovo kršku, a gdje je količina kiše bitna, imaju i bitnije slijevanje od kojih naposlijetku imamo izvore koje PIJEMO.
    Rašljari su prevaranti, ali najčešće se radi o samozabludi pučkih “sveznalica” koje promovira ljudska glupost.
    Ovakvim člancima samo sebi uništavate kredibilitet, a ovim lašcima dajete reklamu.
    Da je Predovan ikad naučio išta geologije, ne bi se sramotio ovakvim izjavama, a ne bi mu se ni dogodilo ono što se dogodilo u Murvičkoj ulici, gdje je projektirao zgradu na mjestu koje se posebno plitko natapa slivnom vodom.

     
  6. GTJ

    25. lipnja 2018. at 7:13

    Ja sam pročitala ozbiljne tekstove gospodina STANKA JURDANE,poznatog hrvatskog arhitekta(dakle, čovjeka od struke!) i ne bih ja te činjenice baš tako olako zanemarila! Ima tu mnogo istine-za početak ne bih baš rado spavala iznad” Hartmannova čvora”!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu