Tech
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Korlević: U vrijeme umjetne inteligencije moramo zadržati ljudskost, a u tome ćemo uspjeti čitanjem, suradnjom i kreativnošću
Hrvatski znanstvenik i edukator, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i počasni doktor Sveučilišta u Zadru Korado Korlević, sinoć je u Gradskoj knjižnici održao predavanje „Edukacija na početku ere umjetne inteligencije“. Kao znanstvenik širokih vidika i jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca, Korlević je govorio o izazovima tzv. umjetne inteligencije, odgoju djece, mogućnostima i opasnostima u doba kada se tehnologija razvija u „skokovima“ i prijeti izmicanju kontroli.
Današnja tehnologija ljudima omogućava da se „igraju bogova“: intervencijom preko mRNA i pisanjem kernela moguće je promijeniti ponašanje naših stanica, kao škarama izrezivati dijelove genoma, mijenjati DNK životinja, biljaka i mikroorganizama, a ta otkrića nagrađena su brojnim Nobelovim nagradama.
– Čovjeka možemo razmontirati ne kao biološki organizam, nego kao kibernetički sustav. To je 3 GB softvera, nije posebno puno, a superračunala su kompletno dekodirala genom neandertalca i sad je pitanje treba li nam jedan živi neandertalac. Mi smo u situaciji da se možemo igrati Boga i vratiti natrag nešto mrtvo. Ovo je bilo etički minsko polje pa su umjesto neandertalca oživjeli vuka iz ledenog doba koji je bio mrtav 10 tisuća godina. Shvatili smo kako funkcionira naš kibernetički sustav i to smo proveli u praksi 2019. godine, kada nam je hitno trebalo cjepivo, podsjetio je Korlević.
Začeci umjetne inteligencije sežu u prošlo stoljeće, a prvi proboji napravljeni su u medicini i astronomiji. U Zvjezdarnici Višnjan imaju knjigu o kompjutorskoj obradi fotografija iz 1975. godine, jer se i tada pokušavalo pratiti i eventualno spriječiti jedan od najvećih problema, udar velikih objekata u Zemlju.
– Danas je problem mogućeg udara asteroida i kometa u Zemlju na šestom mjestu kada se gledaju ugroze za čovječanstvo. Na prvom mjestu je umjetna inteligencija, na drugom sintetska biologija, roboti na trećem. Mi upravo “glancamo” ono što je najveći problem čovječanstva. Od 2015. strojevi se programiraju sami i mi taj njihov kod ne razumijemo. Svake noći ili svaki sat pišu nove kodove, provjere jesu li dobri, ako su bolji od staroga izbrišu ga i ostaje novi kod. Više ne programiraju ljudi. Ovo je slično kao kada u pokusu u biologiji stavite uz bakteriju antibiotik i one se same reprogramiraju kako bi bile otporne.
Na kraju Korlević dolazi do suštinskog problema: koja je esencija čovjeka, a koja stroja? Ljudima koji intenzivno koriste alate umjetne inteligencije zadnje tri godine pali su i kreativnost i intelektualne sposobnosti jer očekuju da AI sve napravi za njih.
– „Ljudskost“ za razliku od „strojnosti“ čine empatija, moralnost, suradnja, jako puno stvaranja i pričanja priča. Mi smo ljudi kad stvaramo, jako smo ljudi kad nam je teško i gori nam pod nogama, kada je rat ili neka druga ugroza. Provodite svoje vrijeme čitanjem i razmišljanjem. Jako nam je važna i dosada jer smo tada najkreativniji. Živimo u području u kojem je položajna renta sve, iznajmljuju se apartmani i djeci se šalje poruka da ne moraju ići u školu jer će živjeti od iznajmljivanja. Živimo u jednoj antintelektualnoj zajednici i to je stvar koju moramo promijeniti, rekao je Korlević te svima za „domaću zadaću“ zadao da nađu nešto po čemu su posebno ljudski.
Korlevića je uoči predavanja rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predstavio kao gosta, ali i kao „ našega naturaliziranog akademskog građanina“, s obzirom na to da mu je Sveučilište u Zadru 2016. godine dodijelilo počasni doktorat.
– Nadam se da će nam se Korado i ubuduće odazivati na naše pozive i govoriti o ovoj važnoj temi, a nadam se i da ćemo ispuniti važnu domaću zadaću koju nam je zadao „po čemu sam ja to poseban, vrijedan na ovom svijetu“ kako bismo dokazali važnost čovjeka kojega umjetna inteligencija ne može posve zamijeniti. Standardi koji se traže od mladih putem društvenih mreža, a i pod utjecajem onoga što nazivamo umjetnom inteligencijom, naglasak stavljaju na različite manifestacije glagola „imati“ i „izgledati“, a trebamo raditi na značaju glagola „biti“, da budemo dobri, štoviše bolji nego li smo sada, istaknuo je rector Faričić.
Tech
Vozite li se s otvorenim prozorima kada udari vrućina? Zapamtite brzinu od 72 km/h – stručnjaci otkrivaju što se tada događa
U što se kunete tijekom toplinskih valova? U otvorene prozore automobila ili u klima-uređaj? Ako radije vozite s otvorenim prozorima, postoji nešto što biste svakako trebali znati.
Ljeti, kada sunce nemilosrdno zagrijava lim automobila, mnogi vozači suočavaju se s naizgled jednostavnom dilemom, koja je još izraženija tijekom toplinskih valova poput ovoga kojem svjedočimo ovih dana. Ima li više smisla spustiti prozore i pustiti svježi zrak u kabinu ili uključiti klima-uređaj?
Odgovor nije tako očit kao što biste možda pomislili, jer se ključ krije u jednom broju.
Granica od 72 kilometra na sat
Kada temperature porastu, većina vozača automatski poseže za jednim od dva rješenja. Neki se zaklinju u otvorene prozore jer vjeruju da tako štede gorivo, dok drugi bez razmišljanja uključuju klima-uređaj.
No istraživanja pokazuju da je istina negdje između.
Ključna prekretnica je brzina od 72 kilometra na sat. Ispod te granice vožnja s otvorenim prozorima uglavnom je ekonomičniji izbor. Strujanje zraka kroz vozilo pomaže rashladiti kabinu, a utjecaj na potrošnju goriva ostaje relativno malen.
Međutim, kada brzina prijeđe približno 72 km/h, situacija se počinje mijenjati. Otvoreni prozori značajno utječu na aerodinamiku vozila. Otpor zraka postaje veći, pa motor mora trošiti više energije kako bi automobil nastavio kretanje, prenosi Avto Magazin.
Zbog toga vožnja s otvorenim prozorima pri većim brzinama može rezultirati većom potrošnjom goriva nego korištenje klima-uređaja. Taj zaključak temelji se na istraživanju Društva automobilskih inženjera (SAE), koje je uspoređivalo utjecaj otvorenih prozora i klima-uređaja na potrošnju goriva.
Veća potrošnja goriva
Rezultati pokazuju da korištenje klima-uređaja može povećati potrošnju goriva za oko 10 posto. Na prvi pogled to se može činiti mnogo, no otvoreni prozori pri brzinama na autocesti mogu biti još skuplji izbor.
Zbog povećanog otpora zraka, potrošnja goriva može porasti i do 20 posto.
Naravno, istraživači naglašavaju da na konačni rezultat utječe niz čimbenika. Važno je, među ostalim, koliko je prozora otvoreno, kakva je aerodinamika konkretnog modela automobila, koliko dugo radi klima-uređaj te koristi li vozač samo ventilaciju bez hlađenja.
Ipak, brzina od 72 km/h ostaje najkorisnija smjernica za svakodnevnu vožnju.
Nije važna samo potrošnja goriva
Ljetne vrućine ne utječu samo na potrošnju goriva. Važan je i zrak koji udišemo tijekom vožnje.
U gradskom prometu, gdje vozila često stoje u kolonama, otvoreni prozori znače izravan kontakt s ispušnim plinovima automobila oko nas. Zrak koji ulazi u kabinu može sadržavati sitne čestice i druge štetne tvari koje ispuštaju vozila ispred nas.
Zbog toga stručnjaci često preporučuju drukčiji pristup u gradskoj vožnji. Ako su vrućine nepodnošljive, ima smisla uključiti klima-uređaj i prebaciti sustav na unutarnju recirkulaciju zraka.
Na taj način uređaj hladi zrak koji se već nalazi u kabini, umjesto da stalno uvlači novi zrak izvana. Time se smanjuje ulazak onečišćenog zraka u vozilo, a klima-uređaj obično radi učinkovitije jer hladi već prethodno rashlađeni zrak.
Što je najbolje rješenje?
Iako se rasprava o otvorenim prozorima i klima-uređaju ponavlja gotovo svakoga ljeta, istraživanja pokazuju da ne postoji univerzalno rješenje.
- Pri sporijoj gradskoj vožnji (ispod 72 km/h) otvoreni prozori često su razuman i štedljiv izbor.
- Pri većim brzinama (iznad 72 km/h) klima-uređaj može biti ekonomičnije rješenje zbog manjeg aerodinamičkog otpora.
Drugim riječima, sljedeći put kada sjednete u automobil tijekom toplinskog vala, sjetite se broja 72 km/h. On može odlučiti hoćete li uštedjeti gorivo ili ga nepotrebno trošiti.
Tech
Stiže prvi TikTok automobil, evo kad će biti predstavljen
Vlasnik TikToka, kineska tvrtka ByteDance, priprema ulazak u automobilsku industriju. U suradnji s proizvođačem automobila Seres razvija novi električni automobil koji bi na kinesko tržište trebao stići već ove godine.
Riječ je o potpuno novoj automobilskoj marki koja će se oslanjati na ByteDanceovu platformu umjetne inteligencije Volcano Engine. Prvi model trebao bi biti crossover, odnosno kombinacija SUV-a i limuzine, a proizvodit će se u Seresovoj tvornici u Chongqingu, piše Revija HAK.
Posebnost vozila bit će snažna integracija umjetne inteligencije. ByteDanceova tehnologija trebala bi služiti kao svojevrsni digitalni mozak automobila, omogućujući napredno glasovno upravljanje, personalizirane postavke i niz drugih AI funkcija unutar kabine.
Za realizaciju projekta osnovana je nova tvrtka pod nazivom Saidou. Prema dostupnim informacijama, prvi model bit će ponuđen u potpuno električnoj izvedbi, ali i u verziji s produživačem dometa.
Predstavljanje automobila očekuje se do kraja godine, a projekt već izaziva veliko zanimanje javnosti te je već dobio nadimak “TikTok automobilom”.
Tech
Promjene na Facebooku, WhatsAppu, Instagramu – koje će se funkcije plaćati?
Američki tehnološki gigant Meta planira uvesti nove pretplatničke verzije svojih najpopularnijih platformi – Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.
Pod nazivima Facebook Plus, Instagram Plus i WhatsApp Plus korisnicima širom svijeta bit će ponuđene dodatne funkcije i ekskluzivni sadržaji, objavila je u srijedu glavna direktorica za proizvode kompanije Meta, Naomi Gleit, u videu objavljenom na Instagramu, piše Fenix Magazin.
Ovim potezom Meta nastoji smanjiti ovisnost o prihodima od oglašavanja i otvoriti nove izvore zarade kroz pretplatnički model poslovanja. Prema riječima Gleit, korisnici koji se pretplate na Instagram Plus i Facebook Plus dobit će pristup naprednim alatima za analizu, detaljnijim statistikama pregleda Instagram priča te dodatnim mogućnostima personalizacije profila.
WhatsApp Plus, s druge strane, fokusirat će se prvenstveno na personalizaciju korisničkog iskustva. Među najavljenim funkcijama nalaze se premium stikeri i prilagodljive melodije zvona. Meta zasad nije objavila potpuni popis funkcionalnosti koje će biti dostupne u okviru novih pretplatničkih paketa.
Iako službene informacije o cijenama još nisu potvrđene, više medija navodi kako bi pretplata za Instagram Plus i Facebook Plus trebala iznositi 3,99 američkih dolara mjesečno, odnosno oko 3,40 eura. Za WhatsApp Plus navodno je predviđena cijena od 2,99 dolara mjesečno.
Meta dugoročno planira objediniti sve Plus usluge pod jedinstvenim brendom nazvanim “Meta One”. Kompanija je još 2023. godine u Europi predstavila verzije Facebooka i Instagrama bez oglasa, kao odgovor na strože propise Europske unije o zaštiti privatnosti i korištenju podataka korisnika.
Europski korisnici od tada mogu birati između besplatne verzije platformi s personaliziranim oglasima i plaćene verzije bez reklama. Uvođenjem novih Plus paketa Meta sada dodatno širi svoju pretplatničku ponudu, nastojeći izgraditi održiviji poslovni model koji neće ovisiti isključivo o oglašavanju.
-
magazin2 dana prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom





