HZZO će ove sezone financirati imunizaciju djece u prvoj godini života protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV), česte infekcije koja u dojenčadi može izazvati tešku bolest, a od iduće godine ta bi zaštita trebala ući u Program cijepljenja, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) jedan je od najčešćih uzročnika infekcija dišnog sustava u djece. U dojenčadi, osobito u prvim mjesecima života, može izazvati bronhiolitis, upalu pluća i teškoće s disanjem te dovesti do hospitalizacije, a u najtežim slučajevima i liječenja u jedinici intenzivne skrbi. Zaštita od RSV-a provodi se pasivnom imunizacijom dugodjelujućim monoklonskim protutijelima, koja djetetu pružaju zaštitu tijekom cijele RSV sezone od listopada do ožujka.

Ministarstvo zdravstva prihvatilo je preporuku Hrvatskog pedijatrijskog društva da se zaštita od RSV-a proširi na svu djecu koja ulaze u svoju prvu RSV sezonu, neovisno o tome imaju li rizične čimbenike za razvoj teškog oblika bolesti, rekao je Hini predsjednik Pedijatrijskog društva Joško Markić.

Imunizacija neće biti obvezna, nego će roditelji moći odlučiti žele li da je njihovo dijete primi, rekao je Markić.

RSV sezona traje otprilike od listopada do ožujka.

Djeca rođena tijekom RSV sezone trebala bi dugodjelujuće monoklonsko protutijelo dobiti u rodilištu prije otpusta, dok bi djeca rođena nekoliko mjeseci ranije, a koja na početku sezone još nisu navršila godinu dana, zaštitu dobivala kod izabranog pedijatra.

“Netko tko se rodi u studenome dobit će imunizaciju odmah, a dijete rođeno, primjerice, u srpnju imat će u listopadu tri mjeseca i imunizirat će ga njegov izabrani pedijatar”, objasnio je Markić.

Za djecu stariju od godinu dana zaštita bi i dalje bila namijenjena ponajprije onima s povećanim rizikom od teškog oblika RSV infekcije.

Jedna doza za cijelu RSV sezonu

U Hrvatskoj se djeca s povećanim rizikom od teškog RSV-a dosad štite palivizumabom, kratkodjelujućim monoklonskim protutijelom. Riječ je, među ostalima, o prijevremeno rođenoj djeci te djeci s određenim srčanim i kroničnim plućnim bolestima.

Budući da zaštita palivizumabom traje kraće, djeca ga tijekom RSV sezone primaju jednom mjesečno, ukupno pet doza.

Posljednjih godina dostupna su i dugodjelujuća monoklonska protutijela čija jedna doza pruža zaštitu tijekom cijele RSV sezone.

Markić kaže da su brojne europske zemlje takvu zaštitu već počele primjenjivati na svu dojenčad, a ne samo na djecu s poznatim čimbenicima rizika.

Razlog je, ističe, činjenica da među djecom koja zbog RSV-a završe u bolnici, velik udio čine prethodno zdrava djeca bez poznatih rizičnih čimbenika.

“Kada krene sezona RSV-a, svakodnevno primamo novorođenčad i dojenčad s težim oblicima infekcije, a velika većina hospitaliziranih nema rizične čimbenike”, rekao je.

Predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva zahvalio je ministrici zdravstva Ireni Hrstić na odluci da se imunizacija dojenčadi protiv RSV-a javno financira.

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.