Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(NE)OČEKIVANI FENOMEN / Filipjanski turizam ostvario 6 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja

Objavljeno

-

Općina u turističkom sustavu ima 1.932 turističkih obveznika, 1.983 objekta i 3.933 smještajnih jedinica koje broje 12.419 prijavljenih turističkih kreveta te 1.230. dodatnih kreveta. S obzirom na proteklu godinu oboreni su rekordi u broju dolaska gostiju i noćenja – dolaska za 6, a noćenja za čak 15 posto, kaže Ana Barbaroša, direktorica TZO Sveti Filip i Jakov

Zbog višegodišnjih ulaganja u promotivno-turističke aktivnosti i razvoj novih turističkih proizvoda te bogatog eko-gastro, kulturno-zabavnog i sportsko-rekreaktivnog ljeta, Općina Sveti Filip i Jakov postala je izuzetno poželjna turistička destinacija koja se sljubila s turističkim rezultatima prije pandemije Covida, odnosno turističke sezone 2019.

– S obzirom na proteklu godinu, oboreni su rekordi u broju dolazaka gostiju za čak 15 posto, a noćenja za 6 posto, obznanila je Ana Barbaroša, direktorica TZO Sv. Filip i Jakov.

Općina Sv. Filip i Jakov (Babac, Raštane Donje, Raštane Gornje, Sikovo, Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj), broji oko 4.500 stanovnika, dok statistički podaci iz eVisitora govore da je ovdje u prvih devet mjeseci, od 1. siječnja 2025. do 30. rujna 2025. boravilo 56.723 gostiju (domaćih 12.139 ili 21,5 posto, stranih 44.584 ili 78,5 posto).

Zadovoljstvo rezultatima, odgovornost s cijenama

– Imamo puno razloga da budemo zadovoljni, ali još više da budemo odgovorni, naročito s cijenama, poručila je Barbaroša.

Kad je riječ o prijavljenim stranim gostima najviše je Slovenaca kojih je pristiglo 12.602. Potom slijede Nijemci (6.680), Česi (5.236), Poljaci (4.507), Slovaci (3.186), Austrijanci (2.458), Mađari (1.556), Ukrajinci (1.047), BiH (1.243), Nizozemci (840), a Talijani kao da su “nestali” u bespućima Mediterana.

Povezani članciU studenome manje turista i noćenja, u 11 mjeseci zadržan plusPročitaj višeU Svetom Filipu i Jakovu poginuo pješakPročitaj više

– Strani gosti koji dolaze na rivijeru Sv. Filip i Jakov, izuzetnu poželjnu destinaciju, najčešće traže mir, prijateljsku i obiteljsku atmosferu tako da turistički, ugostiteljski i svi drugi djelatnici koji izravno ili neizravno posluju s turistima zaista mogu biti zadovoljni izvrsnom popunjenosti u srcu turističke sezone, s vidnim će zadovoljstvom Barbaroša.

Prijavljenih 56.723 gostiju ostvarilo je 458.470 noćenja ili 8 noći po svakom gostu.

– Domaći gosti ostvarili su 114.569 noćenja ili 25 posto, a strani 343.901 ili 75 posto noćenja, naglasila je prva dama filipjanskog turizma.

Protekle godine u istom razdoblju boravilo je 49.350 gostiju (domaći 10.128, strani 39.222) koji su ostvarili 431.510 noćenja (domaći 103.391, strani 328.119).

image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image

Pandemija, novo normalno, pa turistički boom

– Nakon pandemije korone, prilagodbe na “’novo normalno”, i potom ugašenog Turističkog naselja Margarita Maris koje je pred zatvaranjem 2021. ostvarilo gotovo 10.000 noćenja, ovogodišnjim otvaranjem luksuznog resorta s pet zvjezdica Molum hotela na prostoru Apartmanskog naselja Croatia i Alba te izuzetno dobra kvaliteta smještaja i gostoljubivost iznajmljivača pokrenuli su svojevrsni turistički boom, u najboljim smo turističkim rezultatima nakon Domovinskog rata, ističe Barbaroša.

Od 56.725. dolaska prijavljenih gostiju u općinskom središtu Sv. Filip i Jakovu bilo je ih 33.221 što je 58,57 posto sveukupnog broja gostiju. A s prošlogodišnjim rezultatom od 27.916 dolaska Filipjanci imaju povećanje od 19 posto.

– Turanj je imao 11.538 dolazaka što je, od ukupnog broja gostiju, 20,34 posto. A s obzirom na prošlogodišnjih 10.957 gostiju, povećanje broja gostiju je točno 5 posto, temeljita je Barbaroša.

Sv. Petar na Moru posjetilo je 9.954 gostiju, što je u ukupnom broju učešće od 17,55 posto. Protekle godine bilo je 8.925 gostiju, pa je ovogodišnje povećanje 12 posto.

– Raštane/Sikovo u prvih devet mjeseci 2025. broje 2.012 gostiju što je točno 3,55 posto gostiju na području TZO Sveti Filip i Jakov. U općinskom zaobalju veseli povećanje dolazaka gostiju za čak 30 posto, kaže Barbaroša.

Kad je riječ o noćenjima kojih je do 30. rujna 2025. ostvareno 458.470, u Sv. Filip i Jakovu bilo je 254.818 noćenja, što je 55,52 posto ukupnog broja noćenja.

– Povećanje broja noćenja u odnosu na prošlu godinu je 9 posto, kaže direktorica TZO.

Turanj je imao 108.214 noćenja što je udio od 23,58. posto. Kako je protekle godine u devet mjeseci imao 108.949 noćenja ili 735 noćenja više, ima blagi pad od -1 posto.

– Sveti Petar na Moru broji 80.236 noćenja, 17,48 posto od ukupnog broja gostiju na području našeg TZO. Broj noćenja je veći za 4 posto. Raštane/Sikovo imali su 15.674 noćenja, što je u ukupnom broju noćenja 3,42 posto, gospođa Ana nabraja statističke podatke.

Općina Sv. Filip i Jakov ima 1.932 turističkih obveznika, iznajmljivača turističkih kapaciteta te 3.933 smještajnih jedinica.

– Komercijalni smještaj ima 788 objekata u kojima se nalaze 2.723 jedinice sa 7.692 stalnih i 685 pomoćnih ležaja. Nekomercijalni smještaj ima 1.195 objekata u kojima se nalaze 1.210 smještajnih jedinica s 4.727 stalnih i 545 pomoćnih ležaja, precizna je Barbaroša.

Najljepši županijski vrtovi u Filipjakovu i Raštanima

TZO Sveti Filip i Jakov ostvarila je veliki uspjeh u akciji Najljepši vrt Zadarske županije, projekta koji je županijska Turistička zajednica pokrenula u suradnji sa Zadarskim tjednikom s ciljem isticanja važnosti uređenih okućnica i vrtova, jer uređeni vrtovi nisu samo estetska vrijednost, oni su ogledalo načina života, a svaki priča priču o ljubavi i trudu svojih vlasnika

U kategoriji Originalnost prvu nagradu osvojio je Mladen Pilipović iz Raštana Gornjih, a u kategoriji Najljepši vrt prvu nagradu osvojila je Sonja Vodopija Morović iz Sv. Filipa i Jakova.

Komercijalni i nekomercijalni smještaj

Najviše kreveta je u objektima u domaćinstvu, čak 3.959, dok je u kampovima u domaćinstvu broj kreveta 1.371. U kampovima je 1.065 kreveta, vikendicama 2.059, stanovima 1.214.

– Također, najviše smještajnih jedinica je u 661 objektu domaćinstva, njih 1.419. U kampovima u domaćinstvima je 456 smještajnih jedinica. Imaju 1.371 kreveta u 68 objekata, objašnjava prva dama filipjanskog turizma.

– Kamp u domaćinstvu je vrsta privatnog smještaja na privatnom posjedu, gdje iznajmljivač nudi prostor za kampiranje (šatore, kampere) unutar svog dvorišta, uz uvjete i kategorizaciju propisanu zakonom, slično sobama, apartmanima, ili kućama za odmor, s ograničenim brojem gostiju. Kamp je prostor namijenjen za kampiranje, gdje ljudi borave u šatorima, kamp prikolicama, mobilnim kućicama ili vozilima, uživajući u prirodi kao oblik turizma ili rekreacije, a potječe od latinske riječi campus (polje), podsjeća sugovornica.

Kampovi u 8 objekata broje 355 smještenih jedinica s 1.065 kreveta. Za otvaranje kampa, prije početka samog zahvata, potrebno je obratiti se općinskom Uredu za prostorno planiranje koji će dati informaciju što je ili što nije moguće izgraditi (izvršiti zahvat u prostoru) na određenom zemljištu. Za otvaranje kampa treba lokacijska dozvola.

Kad je riječ o apartmanima, u 22 objekta je 107 smještajnih jedinica s 263 kreveta, kuća ima 8 sa 17 smještajnih jedinica i 84 kreveta te tri hotela sa 149 smještenih jedinica i 298 kreveta.

Vikendica ima ukupno 837. Od toga vikendica (kuća za odmor) je 486 s 488 smještajnih jedinica i 2.059 kreveta. Vikendica (stanova za odmor) je 351 s 364 smještajnih jedinica i 1.214 kreveta.

– Imamo jedno turističko naselje sa 60 smještajnih jedinica i 213 kreveta. Također 20 pansiona, 51 sobu za iznajmljivanje. Kuća za stanovanje ima 332, a stanova za stanovnike 26, zaključila je Barbaroša.

Izvor: Zadarski tjednik

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Proslavljena 510. godišnjica zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je proslavu 510. godišnjice zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu (1516.-2026.) u ponedjeljak, 11. svibnja, predvodeći svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, potom i procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina.

Gospino ukazanje pastirici Jeleni Grubišić 1516. godine na otočiću Zečevo autentičnim je proglasio tadašnji ninski biskup Juraj Divnić koji je čak pedeset godina, od 1479. do 1529. godine, bio biskup Ninske biskupije koja je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828. godine.

Višestoljetna povijest kršćanstva „natapa život kraljevskog grada Nina koji nije velik po svojoj površini i broju stanovnika, ali je izniman po svojoj bogatoj duhovnoj i povijesnoj baštini. U Ninu se susreću povijest hrvatskog naroda i Crkve, koje su kroz stoljeća nerazdvojivo isprepletene i oblikovale su identitet naroda koji je crpio snagu iz vjere i budućnost gradio na pouzdanju u Boga i Mariju“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da Nin nosi tragove prvih početaka hrvatske državnosti. U Ninu su „stolovali prvi hrvatski vladari, koji su u složenim i zahtjevnim vremenima donosili odluke važne za opstanak i oblikovanje hrvatskog naroda. U Ninu su se rađale vizije slobode i odgovornosti i u njemu je Crkva od početaka nalazila svoje čvrsto uporište, kroz djelovanje biskupa koji su vodili mjesnu Crkvu, svećenika koji su dijelili sakramente te kroz vjerni puk“, rekao je nadbiskup.

Ta slojevitost povijesti i isprepletenost ljudskog truda, zaštite Isusa i Majke Marije i Božje milosti, otkriva da „vjera nije bila i ne može biti izdvojena od života pojedinca i naroda, da nije tek dodatak ili ukras svakodnevice, nego je snaga u slabostima, svjetlo u trenucima tame i oslonac u nesigurnostima povijesnog hoda našeg naroda. Kršćanska vjera je davala smisao događajima, povezivala prošlost, sadašnjost i budućnost“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da zato blagdan Gospe od Zečeva nosi snažnu poruku koja nadilazi granice vremena te govori našem srcu i našoj sadašnjosti.

Blagdan Gospe od Zečeva nas podsjeća da „Bog ne napušta svoj narod kroz povijest, ne ostavlja čovjeka samoga u njegovim borbama i traženjima, nego ga neprestano pohađa, prati, oblikuje i podiže, ulazeći u konkretne okolnosti života i djelujući po onima koji mu otvaraju svoje srce, koji su spremni slušati njegov glas i odgovoriti na njegov poziv“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je Marija svojim životom „najjasniji znak Božje blizine, mjesto u kojem se Bog nastanjuje, u kojem njegova riječ postaje tijelom i znak njegove vjernosti koja nikad ne prestaje. Promatrajući Mariju, otkrivamo kako Bog i danas traži otvorena srca kroz koja želi nastaviti svoje djelo spasenja svakog čovjeka“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Razmatrajući navješteno Evanđelje o Marijinom pohodu Elizabeti, nadbiskup je rekao da Marija nosi u sebi najveće otajstvo – njen život je postao mjesto susreta neba i zemlje, Boga i čovjeka.

„Zato Crkva u Mariji prepoznaje živi Kovčeg saveza. Kao što je nekad Izraelskom narodu on bio znak Božje prisutnosti među njima, sada Marija nosi sâmoga Boga koji je postao čovjekom. Marijin hod kroz brdoviti kraj Judeje simbol je hoda Boga koji dolazi ususret čovjeku. Taj Marijin put postaje simbol hoda milosti koja ne ostaje zatvorena u sebe, nego se daruje. To je simbol hoda ljubavi koja traži svakoga od nas i ulazi u našu svakodnevicu. U tom pokretu otkrivamo dinamiku Božje inicijative koja uvijek prethodi našim koracima“, poručio je mons. Zgrablić.

Razmatrao je potom značenje Marijinog hoda „u žurbi u gorje“ rođakinji Elizabeti. U toj svetoj Marijinoj žurbi je „nutarnji poticaj Duha Svetoga koji nas pokreće, nadahnjuje i oslobađa od tromosti i zatvorenosti. Marijina žurba ima duhovnu dubinu koja nadilazi običnu brzinu kretanja i postaje znak srca koje je zahvaćeno Božjom milošću, koje prepoznaje što je uistinu važno i ne odgađa prigodu za ljubav, služenje, ne odgađa dobro.

Ta „sveta žurba“ izazov je nama da preispitamo vlastiti život, da uočimo koliko puta ostajemo zarobljeni sebičnošću u oklijevanju pred poticajima Duha Svetoga da činimo dobro. Marijina „sveta žurba“ nas podsjeća koliko puta čekamo prikladniji trenutak za dobro, dok nas Bog već odmah i sada poziva na hrabru i velikodušnu spremnost koja preobražava svakodnevicu i daje joj smisao“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da se radost Marije i Elizabete rađa iz prepoznate Božje blizine i djelovanja u njihovom životu.

Marijin hvalospjev Veliča je „predivan portret Marijine duše, veličanstveno ogledalo njenog unutarnjeg svijeta. Svaka Marijina riječ u tom hvalospjevu odjekuje Svetim pismom, svaka misao nosi trag Božje riječi koja je u njoj našla dom. Marija živi uronjena u Božju prisutnost, razmišlja Božjim mislima i govori riječima koje su oblikovane vjerom te se u toj prožetosti Božjom riječju otkriva put i za nas, u kojem čovjek dopušta da ga Božja riječ i Božji Duh oblikuje, pročišćava i vodi. U svom hvalospjevu Marija potpuno usmjerava pogled prema Bogu, priznajući njegovu veličinu i vjernost kroz povijest“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da u Mariji „prepoznajemo način na koji Bog djeluje, koji često ostaje skriven očima svijeta; jer Bog uzvisuje ponizne, podiže malene, hrani gladne dobra i prati one koji se u Njega pouzdaju“.

„Marijine riječi postaju teološko čitanje povijesti koje nas uči gledati dublje i dalje. Omogućuju nam prepoznavati Božju ruku koja je prema nama ispružena u svakodnevnim događajima života. Omogućuju nam vjerovati kako Bog i danas, ovdje i sada, nastavlja isti stil djelovanja, nenametljiv, ali uvijek snažan i preobražavajući“, poručio je nadbiskup.

U Elizabetinim riječima Mariji „Blažena ti što povjerova“  je „dubina vjere koja nadilazi sigurnost vidljivoga i oslanja se na pouzdanje u Boga koji vodi Marijin život. I mi smo pozvani ići tim putem predanja Bogu koje ne traži stalne dokaze, izvanredne stvari, ukazanja i čudesa, već put pouzdanja u Božju volju koja ne posustaje u kušnjama, put vjere koja daje snagu i kad su okolnosti nejasne te nas potiče da vlastiti život stavimo u Božje ruke“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da se Marijine riječi „Evo, odsad će me svi naraštaji zvati blaženom“ kroz stoljeća proročanski ostvaruju u životu Crkve. Baš u Ninu na blagdan Gospe od Zečeva „generacije vjernika dolaze Majci s povjerenjem, donose joj radosti i boli, traže zagovor i pronalaze utjehu. Čašćenje Marije nije samo pobožna navika, nego živi izraz vjere Crkve koja prepoznaje u njoj Majku koja prati, zagovara i sigurno vodi svoju djecu prema Kristu“, poručio je nadbiskup.

Blagdan Gospe od Zečeva i bogata povijest Nina svjedoče da „Bog djeluje u konkretnom vremenu i prostoru, da se utjelovljuje u povijesti jednog naroda, da progovara kroz jednostavne i ponizne ljude; da vjernost kroz stoljeća postaje blagoslov koji nadilazi granice jedne generacije i prelazi na druge. Taj blagdan nas poziva da vlastiti život promatramo kao dio povijesti spasenja, kao prostor u kojem Bog želi djelovati u nama i po nama, kao vrijeme u kojem se i naša vjernost može utkati u veliku priču Božje ljubavi prema čovjeku“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U duhu Marijine žurne ljubavi koja ne poznaje odgađanje i ponizne veličine koja ostavlja prostor Bogu da djeluje, nadbiskup je rekao da smo i mi pozvani hoditi putem Marijine duboke vjere koja se oslanja na Boga, „u kojem dopuštamo da Božja riječ oblikuje naše srce, u kojem se otvaramo poticajima Duha Svetoga koji nas pokreću na dobro, živimo vjeru koja se očituje u djelima ljubavi te prepoznajemo Božju prisutnost koja nas vodi prema punini života“.

Nadbiskup je poželio da Gospa u nama probudi „vjeru koja se ne koleba, spremnost koja ne odgađa činiti dobro i ljubav koja se daruje bez zadrške, kako bismo i mi, poput Marije, nosili Boga u sebi i donosili ga svijetu koji čezne za njegovom blizinom“.

Procesija se tradicionalno zaustavila u središtu Nina kod Gospine stine gdje je navješteno Evanđelje, a puk je nakon molitve uzeo Gospino cviće na koje se položi Gospin kip i nastavio procesiju prolaskom kroz gradska vrata, kalelargom i završno u župnoj crkvi sv. Anselma.

I.G.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OD 18. SVIBNJA / Dani otvorenih vrata Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. 

Objavljeno

-

By

Dani otvorenih vrata Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. Zadar održavaju se od ponedjeljka, 18. svibnja do srijede, 20. svibnja, od 11 do 15 sati.

Zainteresirani učenici i njihovi roditelji moći će razgledati prostorije škole i od nastavnika dobiti korisne informacije o tri gimnazijska programa u toj školi: klasični, opći i prirodoslovni smjer. 

Središnji program i radionice Dana otvorenih vrata škole održavaju se u utorak, 19. svibnja, od 11 do 14 sati. Program počinje u 11 sati u sportskoj dvorani škole predstavljanjem školskog lista ‘Bolji svijet’ i nastupom školskog zbora.

Zatim će posjetitelji moći razgledavati školu, učionice, praktikume, knjižnicu te sudjelovati u radionicama od 12 do 14 sati o temama: Svijet kemije: od tihih promjena do eksplozivnih reakcija, Laboratorij zabave, Prirodna kozmetika iz školske radionice, Vrli geometrijski svijet, Susret s čitateljskim klubom, Mreža čitanja, Antičke igre i Povijest kroz film.

Mole se oni koji dolaze u većem broju u posjet školi (više od 5 osoba), da ga najave na broj 023 / 253 800 ili na mail pedagog@gimnazija-ivanapavla.hr

Detaljnije informacije zainteresirani mogu vidjeti na mrežnoj stranici škole i Facebook stranici Gimnazije.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uređena i sanirana maketa na Muraju

Objavljeno

-

By

Stavljeni su novi dijelovi, dodana su stabla koja su nedostajala i zvonik Sv. Krševana.

Maketa Zadra na gradskim bedemima kompletno je očišćena i ispolirana, a na nju su vraćeni elementi koji su nedostajali. Ukupno je vraćeno 25 stabala i zvonik Sv. Krševana, a popravljena su tri stabla. 

Maketu održava izrađivač makete – Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. iz Zagreba.

Ova maketa koja prikazuje povijesnu jezgru Zadra rezultat je projekta ZADAR BAŠTINI, a rad je akademskog kipara Damira Mataušića. Na zadarskim bedemima je od kraja 2021. godine. Duga je tri, a široka 1,5m. Izrađena je od lijevane smeđe patinirane bronce s reljefnom površinom od poliranog aluminija. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu