ZADAR / ŽUPANIJA
(NE)OČEKIVANI FENOMEN / Filipjanski turizam ostvario 6 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja
Općina u turističkom sustavu ima 1.932 turističkih obveznika, 1.983 objekta i 3.933 smještajnih jedinica koje broje 12.419 prijavljenih turističkih kreveta te 1.230. dodatnih kreveta. S obzirom na proteklu godinu oboreni su rekordi u broju dolaska gostiju i noćenja – dolaska za 6, a noćenja za čak 15 posto, kaže Ana Barbaroša, direktorica TZO Sveti Filip i Jakov
Zbog višegodišnjih ulaganja u promotivno-turističke aktivnosti i razvoj novih turističkih proizvoda te bogatog eko-gastro, kulturno-zabavnog i sportsko-rekreaktivnog ljeta, Općina Sveti Filip i Jakov postala je izuzetno poželjna turistička destinacija koja se sljubila s turističkim rezultatima prije pandemije Covida, odnosno turističke sezone 2019.
– S obzirom na proteklu godinu, oboreni su rekordi u broju dolazaka gostiju za čak 15 posto, a noćenja za 6 posto, obznanila je Ana Barbaroša, direktorica TZO Sv. Filip i Jakov.
Općina Sv. Filip i Jakov (Babac, Raštane Donje, Raštane Gornje, Sikovo, Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj), broji oko 4.500 stanovnika, dok statistički podaci iz eVisitora govore da je ovdje u prvih devet mjeseci, od 1. siječnja 2025. do 30. rujna 2025. boravilo 56.723 gostiju (domaćih 12.139 ili 21,5 posto, stranih 44.584 ili 78,5 posto).
Zadovoljstvo rezultatima, odgovornost s cijenama
– Imamo puno razloga da budemo zadovoljni, ali još više da budemo odgovorni, naročito s cijenama, poručila je Barbaroša.
Kad je riječ o prijavljenim stranim gostima najviše je Slovenaca kojih je pristiglo 12.602. Potom slijede Nijemci (6.680), Česi (5.236), Poljaci (4.507), Slovaci (3.186), Austrijanci (2.458), Mađari (1.556), Ukrajinci (1.047), BiH (1.243), Nizozemci (840), a Talijani kao da su “nestali” u bespućima Mediterana.
Povezani članciU studenome manje turista i noćenja, u 11 mjeseci zadržan plusPročitaj višeU Svetom Filipu i Jakovu poginuo pješakPročitaj više
– Strani gosti koji dolaze na rivijeru Sv. Filip i Jakov, izuzetnu poželjnu destinaciju, najčešće traže mir, prijateljsku i obiteljsku atmosferu tako da turistički, ugostiteljski i svi drugi djelatnici koji izravno ili neizravno posluju s turistima zaista mogu biti zadovoljni izvrsnom popunjenosti u srcu turističke sezone, s vidnim će zadovoljstvom Barbaroša.
Prijavljenih 56.723 gostiju ostvarilo je 458.470 noćenja ili 8 noći po svakom gostu.
– Domaći gosti ostvarili su 114.569 noćenja ili 25 posto, a strani 343.901 ili 75 posto noćenja, naglasila je prva dama filipjanskog turizma.
Protekle godine u istom razdoblju boravilo je 49.350 gostiju (domaći 10.128, strani 39.222) koji su ostvarili 431.510 noćenja (domaći 103.391, strani 328.119).












Pandemija, novo normalno, pa turistički boom
– Nakon pandemije korone, prilagodbe na “’novo normalno”, i potom ugašenog Turističkog naselja Margarita Maris koje je pred zatvaranjem 2021. ostvarilo gotovo 10.000 noćenja, ovogodišnjim otvaranjem luksuznog resorta s pet zvjezdica Molum hotela na prostoru Apartmanskog naselja Croatia i Alba te izuzetno dobra kvaliteta smještaja i gostoljubivost iznajmljivača pokrenuli su svojevrsni turistički boom, u najboljim smo turističkim rezultatima nakon Domovinskog rata, ističe Barbaroša.
Od 56.725. dolaska prijavljenih gostiju u općinskom središtu Sv. Filip i Jakovu bilo je ih 33.221 što je 58,57 posto sveukupnog broja gostiju. A s prošlogodišnjim rezultatom od 27.916 dolaska Filipjanci imaju povećanje od 19 posto.
– Turanj je imao 11.538 dolazaka što je, od ukupnog broja gostiju, 20,34 posto. A s obzirom na prošlogodišnjih 10.957 gostiju, povećanje broja gostiju je točno 5 posto, temeljita je Barbaroša.
Sv. Petar na Moru posjetilo je 9.954 gostiju, što je u ukupnom broju učešće od 17,55 posto. Protekle godine bilo je 8.925 gostiju, pa je ovogodišnje povećanje 12 posto.
– Raštane/Sikovo u prvih devet mjeseci 2025. broje 2.012 gostiju što je točno 3,55 posto gostiju na području TZO Sveti Filip i Jakov. U općinskom zaobalju veseli povećanje dolazaka gostiju za čak 30 posto, kaže Barbaroša.
Kad je riječ o noćenjima kojih je do 30. rujna 2025. ostvareno 458.470, u Sv. Filip i Jakovu bilo je 254.818 noćenja, što je 55,52 posto ukupnog broja noćenja.
– Povećanje broja noćenja u odnosu na prošlu godinu je 9 posto, kaže direktorica TZO.
Turanj je imao 108.214 noćenja što je udio od 23,58. posto. Kako je protekle godine u devet mjeseci imao 108.949 noćenja ili 735 noćenja više, ima blagi pad od -1 posto.
– Sveti Petar na Moru broji 80.236 noćenja, 17,48 posto od ukupnog broja gostiju na području našeg TZO. Broj noćenja je veći za 4 posto. Raštane/Sikovo imali su 15.674 noćenja, što je u ukupnom broju noćenja 3,42 posto, gospođa Ana nabraja statističke podatke.
Općina Sv. Filip i Jakov ima 1.932 turističkih obveznika, iznajmljivača turističkih kapaciteta te 3.933 smještajnih jedinica.
– Komercijalni smještaj ima 788 objekata u kojima se nalaze 2.723 jedinice sa 7.692 stalnih i 685 pomoćnih ležaja. Nekomercijalni smještaj ima 1.195 objekata u kojima se nalaze 1.210 smještajnih jedinica s 4.727 stalnih i 545 pomoćnih ležaja, precizna je Barbaroša.
Najljepši županijski vrtovi u Filipjakovu i Raštanima
TZO Sveti Filip i Jakov ostvarila je veliki uspjeh u akciji Najljepši vrt Zadarske županije, projekta koji je županijska Turistička zajednica pokrenula u suradnji sa Zadarskim tjednikom s ciljem isticanja važnosti uređenih okućnica i vrtova, jer uređeni vrtovi nisu samo estetska vrijednost, oni su ogledalo načina života, a svaki priča priču o ljubavi i trudu svojih vlasnika
U kategoriji Originalnost prvu nagradu osvojio je Mladen Pilipović iz Raštana Gornjih, a u kategoriji Najljepši vrt prvu nagradu osvojila je Sonja Vodopija Morović iz Sv. Filipa i Jakova.
Komercijalni i nekomercijalni smještaj
Najviše kreveta je u objektima u domaćinstvu, čak 3.959, dok je u kampovima u domaćinstvu broj kreveta 1.371. U kampovima je 1.065 kreveta, vikendicama 2.059, stanovima 1.214.
– Također, najviše smještajnih jedinica je u 661 objektu domaćinstva, njih 1.419. U kampovima u domaćinstvima je 456 smještajnih jedinica. Imaju 1.371 kreveta u 68 objekata, objašnjava prva dama filipjanskog turizma.
– Kamp u domaćinstvu je vrsta privatnog smještaja na privatnom posjedu, gdje iznajmljivač nudi prostor za kampiranje (šatore, kampere) unutar svog dvorišta, uz uvjete i kategorizaciju propisanu zakonom, slično sobama, apartmanima, ili kućama za odmor, s ograničenim brojem gostiju. Kamp je prostor namijenjen za kampiranje, gdje ljudi borave u šatorima, kamp prikolicama, mobilnim kućicama ili vozilima, uživajući u prirodi kao oblik turizma ili rekreacije, a potječe od latinske riječi campus (polje), podsjeća sugovornica.
Kampovi u 8 objekata broje 355 smještenih jedinica s 1.065 kreveta. Za otvaranje kampa, prije početka samog zahvata, potrebno je obratiti se općinskom Uredu za prostorno planiranje koji će dati informaciju što je ili što nije moguće izgraditi (izvršiti zahvat u prostoru) na određenom zemljištu. Za otvaranje kampa treba lokacijska dozvola.
Kad je riječ o apartmanima, u 22 objekta je 107 smještajnih jedinica s 263 kreveta, kuća ima 8 sa 17 smještajnih jedinica i 84 kreveta te tri hotela sa 149 smještenih jedinica i 298 kreveta.
Vikendica ima ukupno 837. Od toga vikendica (kuća za odmor) je 486 s 488 smještajnih jedinica i 2.059 kreveta. Vikendica (stanova za odmor) je 351 s 364 smještajnih jedinica i 1.214 kreveta.
– Imamo jedno turističko naselje sa 60 smještajnih jedinica i 213 kreveta. Također 20 pansiona, 51 sobu za iznajmljivanje. Kuća za stanovanje ima 332, a stanova za stanovnike 26, zaključila je Barbaroša.
Izvor: Zadarski tjednik
ZADAR / ŽUPANIJA
Mladi, more i klima: Prijavi se na program koji znanje pretvara u djelovanje
Centar za mlade Zadar naredne dvije godine bit će dom inicijative M.O.R.E. MORA – Mladi za Očuvanje Raznolikog Ekosustava MORA koju posljednjih nekoliko godina vodi Društvo 20000 milja. Inicijativa je namijenjena mladima u dobi od 18 do 30 godina koji žele aktivno sudjelovati u rješavanju okolišnih i klimatskih izazova, s posebnim naglaskom na more kao ključni element naših života te glavnog pokretača klime.
Zašto more i klima?
More i klima neraskidivo su povezani – more je izvor života, regulira temperaturu planeta, apsorbira višak ugljikovog dioksida, ublažava klimatske ekstreme te predstavlja izvor hrane, prihoda i temelj brojnih gospodarskih djelatnosti, osobito u obalnim zajednicama. Upravo zato projekt M.O.R.E. MORA stavlja naglasak na tzv. „plavi sektor“, čija važnost u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja kontinuirano raste.
Istovremeno, vijesti o stanju okoliša kod mladih često izazivaju osjećaj preopterećenosti i nemoći. M.O.R.E. MORA želi biti prostor u kojem se ta briga pretvara u znanje, povezivanje i zajedničko djelovanje.
Projekt je službeno predstavljen 26. siječnja 2026. godine, a osmišljen je kao odgovor na čestu potrebu mladih da svoje znanje, brigu i ideje pretoče u konkretno djelovanje. M.O.R.E. MORA povezuje znanje, praksu, umrežavanje i mogućnosti daljnjeg angažmana, te promicanje volonterstva u zaštiti prirode i okoliša, stvarajući prostor u kojem teorija postaje primjenjiva, a individualna briga prerasta u kolektivnu akciju.
Edukativni program „O moru i klimi“
U sklopu projekta provodi se serija edukativnih druženja za mlade „O moru i klimi“, koji će se odvijati od ožujka do svibnja 2026. godine te održavati u Centru za mlade Zadar. Druženja su namijenjen mladima u dobi od 18 do 30 godina, bez obzira na prethodno obrazovanje ili iskustvo – dovoljni su samo znatiželja i želja za promjenom te djelovanje za boljitak našeg plavetnila.
Program se sastoji od pet interaktivnih neformalnih radionica, koje se održavaju u ritmu od jedna do dva druženja mjesečno. Kroz radionice sudionici stječu znanja, alate i podršku te se povezuju s drugim mladima i stručnjacima iz područja zaštite prirode i okoliša.
Teme druženja pokrite će i ojačati mlade da bolje razumiju život ispod površine, ulogu mora kao regulatora klime, sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka, s naglaskom na aktivno građanstvo, javne rasprave i e-savjetovanja, potrebne profesionalne vještine za rad u sektoru zaštite prirode, ulogu volonterstva, upoznaju se s digitalnim alatima u zaštiti prirode, uključujući korištenje tehnologije za praćenje okoliša i zagovaranje, ali i kako dalje učinkovito prijenositi znanje.
Program nudi više od edukacije – sudionici imaju priliku razvijati profesionalne i socijalne vještine, sudjelovati u javnim događanjima poput plavih pub-kvizova i debata o lokalnim okolišnim problemima te imaju priliku uključiti se u terenski rad, uključujući istraživački vikend na otoku Silbi.
Prijave i sudjelovanje
Sudjelovanje u programu je besplatno, no broj sudionika je ograničen. Prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine, a zainteresirani se prijavljuju putem online prijavnice:
POVEZNICA: https://forms.gle/Zpe6fuq25BPPn9G99
Svi prijavljeni kandidati bit će o rezultatima obaviješteni putem e-maila nakon zatvaranja prijava.
Edukativni program „O moru i klimi“ dio je šire inicijative M.O.R.E. MORA, čiji je cilj mladima pružiti znanje, alate i prostor za aktivno sudjelovanje u zaštiti okoliša i izgradnji održivije budućnosti, uz jasnu poruku – samo brinuti nije dovoljno, potrebno je djelovati.
Nositelj i projektni partner projekta su Društvo istraživača mora – 20000 milja i Udruga Aurelia, a projekt se provodi uz sufinanciranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
„Lavež, mjauk i propisi“ – karneval koji promiče odgovorno vlasništvo i sustavnu zaštitu životinja
Turistička zajednica Grada Zadra, u suradnji sa Županijskom koordinacijom za zaštitu životinja – KOORA, organizira događaj koji na jedinstven način spaja edukaciju, institucionalnu suradnju i karnevalsko ozračje, s ciljem promicanja odgovornog vlasništva i unaprjeđenja sustava zaštite životinja na području Zadarske županije.
Program započinje panel-raspravom pod nazivom „Lavež, mjauk i propisi – ozbiljna priča u karnevalskom ruhu“, posvećenom uvjetima držanja kućnih ljubimaca, zakonskim obvezama i odgovornostima vlasnika, važnosti mikročipiranja, cijepljenja i sterilizacije te ulozi lokalne i regionalne zajednice u zaštiti životinja.
Poseban naglasak stavlja se na rad Županijske koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja (KOORA), koja okuplja sve relevantne dionike – jedinice lokalne samouprave, komunalne redare, Državni inspektorat, policiju, veterinare i udruge – s ciljem uspostave učinkovitog, koordiniranog i sustavnog pristupa zaštiti životinja.
Sudionici panela:
Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice Grada Zadra
Lana-Kira Mišurac, voditeljica radnog odbora Županijske koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja (KOORA)
Darko Morožin, veterinar Veterinarske stanice Zadar
Željko Komadina, direktor Pet Cluba
Damir Perić, ravnatelj ustanove Natura Jadera i predsjednik Lovačkog saveza
U sklopu rasprave bit će istaknuti i značajni pomaci na području Zadarske županije, uključujući otvaranje skloništa za napuštene životinje – prvog takvog skloništa u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač jedinica regionalne samouprave.
Nakon panel-rasprave slijedi Karnevalska revija s kućnim ljubimcima, koja se održava u sklopu karnevalskog programa Turističke zajednice Grada Zadra. Građani su pozvani sudjelovati maskirani zajedno sa svojim psima, uz mogućnost osvajanja prigodnih nagrada. U reviji mogu sudjelovati mikročipirani psi, a vlasnici su obvezni ponijeti knjižicu psa. Prije sudjelovanja komunalni redar izvršit će provjeru podataka.
Program uključuje i humanitarnu tombolu, a sva prikupljena sredstva namijenjena su skloništu za životinje Zadarske šapice.
Prijave i dodatne informacije
Prijava za sudjelovanje dostupna je putem poveznice:
https://forms.gle/AF5Lo6c7jbke5gHs7
ZADAR / ŽUPANIJA
Prvi stručni skup o temi ,,Bolest obeskrijepljena snagom vjere” ovaj u petak u Zadru
Prvi stručni skup o temi ,,Bolest obeskrijepljena snagom vjere” održava se u petak, 13. veljače, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru, s početkom u 18 sati.
Na skupu će izlagati predavači: dr. med. Danijela de Micheli Vitturi, fra Andrija Bilokapić, Ivana Kukec, dr. med. i doc. dr. Jurica Botić.
Cilj skupa je produbiti razumijevanje odnosa prema bolesti, patnji i umiranju u svjetlu kršćanske vjere, medicine i humanističkih znanosti te osnažiti pastoralno djelovanje u radu s bolesnima i njihovim obiteljima.
Događaj organizira Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije.
Formativni susret za župne katehete iz Zadarske nadbiskupije o temi “Duhovno-antropološki pogled na poziv župnog katehete” održava se u srijedu, 25. veljače, s početkom u 19 sati u župnoj crkvi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.
Voditelji Ana Perišić i Frano Marijić će održati hagioterapijski nagovor s primjerima iz prakse.
Susret organizira Povjerenstvo za župnu katehezu Zadarske nadbiskupije.
-
magazin4 dana prijeKARNEVALSKO VRIME / U subotnjem spektaklu pod maskama glavne zvijezde postaju – kućni ljubimci
-
magazin3 dana prije(VIDEO) NEVIĐENI LUKSUZ / Najskuplja privatna kuća nalazi se u jednoj od najjeftinijih zemalja na svijetu, kad je vidite shvatit ćete zašto
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeEuropska povjerenica Dubravka Šuica u Domu Zadarske županije: Pakt za Mediteran kao prilika za Hrvatsku i Zadar
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






