ZADAR / ŽUPANIJA
Općina Sv. Filip i Jakov među prvima u zemlji u povlačenju iz EU fondova!
Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi… tek su neki od mjera i projekata realizirani sredstvima iz europskih fondova, a za dio njih nositelji su općine. Blizu 350 općina lani je povuklo iz europskih fondova 138 milijuna eura, a na vrhu su po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika općine Šandrovac, Velika Ludina, Rovišće, Goričan…, a po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena Konavle, Rovišće, Medulin… Konavle su imale i najveći rast povučenih sredstava na godišnjoj razini.
Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Dodatnih 320 milijuna eura izdvojilo se je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima.
Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.
Prema izvješću od veljače, u plusu smo gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura. U međuvremenu taj je broj i veći.
Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.
Prema podacima Ministarstva financija, razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije na kraju prošle godine iznosila je 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).
Podaci pokazuju da su općine u 2025. godini povukle 138 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 84,1 milijun eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 54 milijuna eura ili čak 60 posto više. Lani 80-tak općina nije povuklo sredstva, kao ni preklani, a 227 općina povećalo je iznose povučenih bespovratnih sredstava u odnosu na godinu prije.
Najviše je po stanovniku lani povukla Općina Šandrovac, 1,1 tisuću eura, Velika Ludina je povukla po stanovniku nešto više od 920 eura, Rovišće 858 eura, Goričan 841 euro, Kraljevec na Sutli 824 eura, Vladislavci i Kijevo blizu 820 eura, Lokve 784,5 eura, Gola 780,5 i Donja Motičina blizu 705 eura po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane općina imale su: Konavle 2,53 posto, Rovišće 2,45 posto, Medulin 2 posto, Velika Ludina 1,53 posto, Cestica i Nedelišće 1,49 posto, Sveti Filip i Jakov 1,36 posto, Goričan 1,34 posto, Lipovljani 1,32 posto, Cerna 1,30 posto i Stubičke Toplice 1,27 posto.


Pogleda li se trend, odnosno apsolutni rast povučenih sredstava u 2025. u odnosu na 2024. godinu, predvode Konavle s rastom od gotovo 3,5 milijuna eura, slijedi Rovišće s rastom od 3,2 milijuna, Cestica s rastom od 2 milijuna, Velika Ludina povukla je blizu 1,75 milijuna eura više novca iz europskih fondova, a tek nešto manje Stubičke Toplice i Lipovljani, nešto više od 1,5 milijuna rast povučenih sredstava imala je Gola, blizu 1,5 milijuna Goričan, nešto manje Cerna i za 1,4 milijuna rast povučenih europskih sredstava imao je Lobor.
U relativnom pokazatelju, u prvih deset su sljedeće općine: Konavle s rastom od preko 17 tisuća posto, Stubičke Toplice s rastom od 7,2 tisuće posto, Pisarovina 4,8 tisuća posto, Cestica 4,2 tisuće, Šenkovec 3,5 tisuće, Gornja Stubica povećala je iznos povučenog novca na godišnjoj razini za 2,9 tisuća posto, nešto manje Lobor i Zrinski Topolovac, dok su za nešto više od 2 tisuće posto povećanje povučenog novca imale Velika i Sveti Juraj na Bregu. (L.K.)


Izvor: nacelnik.hr
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





