Connect with us

Svijet

Europa se sprema za najgori scenarij: Uvodi “vojni Schengen”, evo što to znači

Objavljeno

-

foto: MORH

Ako je neka država članica EU napadnuta, koliko bi trebalo proći da ostale članice dopuste prolazak vojnika i opreme preko svojih granica kako bi pružile pojačanje? Novi plan mogao bi ograničiti koliko dugo jedna članica može zadržavati tuđu vojsku.

Prema novom prijedlogu Europske komisije o “vojnom Schengenu”, države članice imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije.

“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”

“Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. “To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.”

Pravila 27 članica nisu usklađena

Paket nazvan “Vojna mobilnost” bit će službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća – do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu europsku zemlju.

Jedna od ključnih mjera bit će ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje tjednima ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.

Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.

Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate

Plan predviđa novi poboljšani sustav europske vojne mobilnosti, modeliran prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobivanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.

To uključuje i “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vlakova, trajekata ili strateških zračnih prijevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te “katalog vojne mobilnosti” s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.

Sav taj rad koordinirat će nova skupina za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori također određivati prioritete financiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identificirani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se točne lokacije još drže u tajnosti.

Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.

“Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu”, poručio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti”.

Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.

Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor financiranja na raspolaganju državama članicama.

Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.

Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, također će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.

Ipak, kaže Tzitzikostas, “nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja”.

“Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, poručio je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Denys Nevozhai on Unsplash

Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.

Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.

Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.

Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.

“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.

Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.

Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

EUROSTAT / Objavljena karta Europe koja pokazuje koji narodi najbrže stare

Objavljeno

-

By

Eurostat / Screenshot

Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Snimka zaslona 2026-05-27 085801
Eurostat / Screenshot

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.

Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.

Nastavi čitati

Svijet

American Airlines uvodi Starlink internet u više od 500 aviona

Objavljeno

-

AMERICAN Airlines opremit će više od 500 svojih zrakoplova Starlinkom, internetskom uslugom tvrtke SpaceX Elona Muska.

Ovo je još jedna velika pobjeda za Starlink, koji se već nametnuo kao pružatelj Wi-Fi usluga za nekoliko velikih avioprijevoznika, piše CNBC.

Starlink na Airbusovim zrakoplovima

Iz American Airlinesa su u utorak objavili da će početkom sljedeće godine započeti s ugradnjom Starlinka na oko 500 svojih uskotrupnih Airbusovih zrakoplova, poput modela A321neo.

Glasnogovornik tvrtke izjavio je kako prijevoznik zasad ne planira mijenjati pružatelje usluga na svojoj floti Boeingovih zrakoplova, koja trenutno koristi kombinaciju Viasata i Panasonica. Odluka je donesena nakon što je American još u ožujku razmatrao ponude Starlinka i konkurentske usluge Leo tvrtke Amazon.

Borba za putnike i brži internet

Avioprijevoznici se natječu za putnike koji su spremni potrošiti više, nudeći im bržu i pouzdaniju internetsku vezu kao zamjenu za dosadašnje usluge koje su često bile spore, skupe i nepouzdane.

Osim poboljšanja usluge, zrakoplovne tvrtke razmatraju i nove izvore prihoda, poput personaliziranih oglasa za putnike. American je u siječnju, po uzoru na konkurente poput United Airlinesa i Delte, uveo besplatan Wi-Fi za članove svog programa vjernosti.

I dok su se United, Southwest Airlines i Alaska Airlines, koji se 2024. spojio s Hawaiian Airlinesom, odlučili za Starlink, Delta je u ožujku objavila da će za stotine svojih zrakoplova od 2028. godine koristiti uslugu Leo tvrtke Amazon.

SpaceX pred izlaskom na burzu

U međuvremenu, SpaceX se priprema za izlazak na burzu sljedećeg mjeseca, u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla srušiti rekorde. Prema podacima objavljenim ranije ovog mjeseca u sklopu prijave za IPO, odjel za povezivost, koji uključuje i Starlink, prošle je godine ostvario prihod od 11.39 milijardi dolara, što čini 61% ukupne prodaje tvrtke.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu