Svijet
Europa se sprema za najgori scenarij: Uvodi “vojni Schengen”, evo što to znači
Ako je neka država članica EU napadnuta, koliko bi trebalo proći da ostale članice dopuste prolazak vojnika i opreme preko svojih granica kako bi pružile pojačanje? Novi plan mogao bi ograničiti koliko dugo jedna članica može zadržavati tuđu vojsku.
Prema novom prijedlogu Europske komisije o “vojnom Schengenu”, države članice imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije.
“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”
“Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. “To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.”
Pravila 27 članica nisu usklađena
Paket nazvan “Vojna mobilnost” bit će službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća – do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu europsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera bit će ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje tjednima ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.
Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.
Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate
Plan predviđa novi poboljšani sustav europske vojne mobilnosti, modeliran prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobivanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.
To uključuje i “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vlakova, trajekata ili strateških zračnih prijevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te “katalog vojne mobilnosti” s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.
Sav taj rad koordinirat će nova skupina za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori također određivati prioritete financiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identificirani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se točne lokacije još drže u tajnosti.
Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.
“Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu”, poručio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti”.
Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.
Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor financiranja na raspolaganju državama članicama.
Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.
Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, također će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.
Ipak, kaže Tzitzikostas, “nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja”.
“Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, poručio je.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBAVIJEST / U četvrtak bez vode dvije ulice u Zadru
-
magazin3 dana prijeCamino Zadar dani u ožujku: Put koji ostavlja neizbrisiv trag
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMILIJUNSKI PROJEKT U STANKOVCIMA / Novi aerodrom u Hrvatskoj? Stigla je ponuda nakon dva desetljeća čekanja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeŽupanijska skupština izglasala dobitnike javnih priznanja Zadarske županije. Evo popisa…






