Hrvatska
ISTRAŽIVANJE / HZJZ: Na otocima veći rizik od prekomjerne težine i hipertenzije
Hrvatska ima 53 stalno naseljena otoka s ukupno oko 127.800 stanovnika, a istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da se na otocima u prosjeku živi dulje nego na kopnu, no uz veći rizik od prekomjerne težine, arterijske hipertenzije i mentalnih bolesti.
Otočani žive dulje, tjelesno su aktivniji, češće konzumiraju ribu i koriste maslinovo ulje – čak pet puta češće nego stanovnici kopna. No, raste konzumacija crvenog mesa, prerađenog mesa i slastica, pa je danas gotovo jednaka kao na kopnu. Hipertoničari se rjeđe liječe nego u kontinentalnoj populaciji, a i kontrola bolesti je slabija. Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je nego na kopnu, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u javnozdravstvenom pregledu zdravlja stanovništva hrvatskih otoka na kongresu o zdravstvu u ruralnim regijama “Puls periferije”.
Od mediteranske dugovječnosti do suvremenih izazova
“Epidemiološke studije provedene posljednjih pedeset godina pokazale su da otočani u prosjeku imaju dulje očekivano trajanje života, što se prije svega pripisuje mediteranskoj prehrani i povoljnijim ekološkim uvjetima. No, istraživanja provedena 2007. i 2008. godine otkrila su i drugu stranu – povišenu prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i arterijske hipertenzije, kao i već ranije potvrđene rizike za mentalno zdravlje zbog izoliranosti i konsangviniteta na pojedinim otocima”, upozorio je Capak.
Posebnu je pozornost posvetio demografskoj slici koja pokazuje da djeca do 14 godina čine 12,7 posto otočne populacije, dok je na kopnu taj udio 14,3 posto.
“Udio starijih od 65 godina doseže 28,1 posto, što je znatno više od 22,3 posto na kopnu, a na pojedinim otocima penje se i iznad trećine stanovništva. Time su hrvatski otoci ušli u skupinu izrazito starih sredina, što donosi dodatne izazove za zdravstveni sustav”, dodao je.
Jedan od negativnih aspekata života na otocima odnosi se na prometnu izoliranost. Primjerice, putovanje katamaranom s Male Rave do Zadra traje sat i 15 minuta, a trajektom dva i pol sata. Svaka potreba za bolničkim pregledom ili hitnom intervencijom zahtijeva stoga vrijeme i logistiku koja može utjecati na ishode liječenja.
Dio rješenja, smatra Capak, mogla bi ponuditi telemedicina i virtualne ordinacije, koje već omogućuju da obiteljski liječnik u suradnji sa specijalistom pregledava pacijenta i daje preporuke na daljinu. Posebno je izdvojio primjer Primorsko-goranske županije koja je na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu uvela dodatne specijalističke preglede i dijagnostiku, čime je znatno smanjila potrebu odlazaka na kopno.
Otočki način života ima brojne prednosti ali i specifične rizike. Istraživanja pokazuju da je 44 posto otočana tjelesno aktivno više od jednom tjedno, u usporedbi s 26 posto stanovnika kopna. Gotovo ih 80 posto jede ribu barem jednom tjedno, dok je na kopnu to 32 posto. Svakodnevna upotreba maslinova ulja prisutna je kod 73 posto otočana, u odnosu na svega 15 posto kontinentalaca.
Na specifične rizike ukazale su genetske studije otočana koje govore o većoj sklonosti hipertenziji i mentalnim poremećajima, a na južnodalmatinskim otocima i o većoj učestalosti pojedinih karcinoma, osobito raka jajnika. Uočene su i rijetke nasljedne bolesti, poput “mal de Meleda” ili niskog rasta na Krku.
Podaci Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu potvrđuju da je dostupnost hitnih službi ključna za otočane. Samo u prvih osam mjeseci 2025. helikopterska služba imala je 1564 intervencije, a pomorska 759, najčešće zbog kardiovaskularnih problema, moždanog udara ili trauma.
HZJZ provodi i javnozdravstvene akcije na otocima. Na Braču i Dugom otoku mjerio se krvni tlak i drugi parametri, a rezultati su pokazali da gotovo polovica sudionika ima povišene vrijednosti. “To nam govori da dio populacije ne ide redovito liječniku, niti se odaziva preventivnim pregledima, ali su se spremni odazvati na brzu javnozdravstvenu akciju u svom mjestu. To moramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske”, poručio je Capak.
Predložio je i neke konkretne mjere za bolju zdravstvenu skrb na otocima, poput godišnjih otočnih javnozdravstvenih pregleda i savjetovanja, virtualnih ordinacija i telekonzultacija, stimulacijskih paketa za privlačenje zdravstvenih kadrova te mobilne dijagnostike poput ultrazvuka i mamografa s fiksnim otočnim terminima.
Hrvatski otoci kao “plave zone”
Capak se u svom predavanju osvrnuo i na istraživanja američkog autora Dana Buettnera, koji je skovao pojam “plave zone” – mjesta u svijetu gdje ljudi najduže žive. Među tih pet svjetskih lokacija ističu se otoci, poput talijanske Sardinije i japanske Okinawe, a zajednički su im nazivnik zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i snažna socijalna povezanost.
“Rekao bih da su naši otoci bili ‘plave zone’ prije pedeset ili sto godina. Ljudi su naporno radili u voćnjacima, maslinicima i vinogradima, pješačili su, hranili se mediteranski i živjeli u snažnoj socijalnoj koheziji, družeći se sa susjedima. Danas su, nažalost, otoci izgubili tu karakteristiku, ali oni to mogu ponovno postati – kao što se u Americi stvaraju takve zone primjenom pravila dugovječnosti u praksi. To se sigurno može učiniti i na hrvatskim otocima”, poručio je Capak na kongresu “Puls periferije” održanom od 17. do 19. listopada u Novalji, u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




