Hrvatska
ZLU NE TREBALO / Znate li koliko je skloništa u Zadarskoj županiji, gdje su i koliko ljudi u njih stane?
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora, koji u ponedjeljak počinje s jesenskim zasjedanjem, uskoro će se naći izvješće Državnog ureda za reviziju o stanju javnih skloništa u Republici Hrvatskoj.
U Izvješću o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane, koji je izradio Državni ured za reviziju, ističe se da osim javnih skloništa u vlasništvu gradova ili kojima upravljaju gradovi, postoje i ona u stambenim i poslovnim zgradama u vlasništvu ili nadležnosti pravnih i fizičkih osoba te drugi objekti za sklanjanje ljudi.
Prema podacima prikupljenima u rujnu 2023. godine (a današnje stanje vjerojatno je nepromijenjeno) u Hrvatskoj postojalo je ukupno 2.040 skloništa za građane s kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto ukupnog stanovništva.
U jednoj županiji samo jedno sklonište
Podaci po županijama o broju skloništa u odnosu na broj stanovnika kazuju da je najveći udio stanovništva moguće skloniti u skloništa u Istarskoj županiji – 31,7 posto, potom u Gradu Zagrebu gdje u skloništima ima mjesta za 22,3 posto stanovnika te u Primorsko-goranskoj županiji gdje se u javna skloništa može skloniti 11,8 posto tamošnjeg stanovništva.
Najmanje je skloništa u Virovitičko-podravskoj županiji – tek jedno, kapaciteta stotinu osoba ili 0,1 posto stanovnika te županije.
Mali broj skloništa je i u Ličko-senjskoj županiji (osam), Međimurskoj (devet) te Šibensko-kninskoj (10).
Nijedno sklonište na svom području nema čak 50 gradova i 405 općina.

Revizijom su posebno bila obuhvaćena skloništa u 14 najvećih gradova.
U izvješću stoji da su skloništa u sedam gradova – Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Varaždinu, Zagrebu i Zaprešiću ocijenjena učinkovitima, ali uz potrebna određena poboljšanja, dok su u preostalih sedam gradova – Bjelovaru, Dubrovniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Velikoj Gorici i Zadru ocijenjena djelomično učinkovitima.
U Zagrebu se može skloniti 168.122 ljudi
Na područjima tih 14 gradova ukupno je 1.637 skloništa s ukupnim kapacitetom 304.033 osobe. Od toga su 476 skloništa kojima upravljaju gradovi, a 170 su ih gradovi dali na korištenje.
U Zagrebu je 1.041 sklonište s kapacitetom za 168.122 osobe. U Rijeci je 168 skloništa, u Splitu 122, u Puli 60, u Zadru 49, a u Osijeku su 32.

U Zagrebu su, primjerice, 84 skloništa kojima upravlja Grad.
Međutim, prema nalazu Državne revizije, od toga je u čistom vlasništvu Grada jedanaest skloništa, dok su 72 skloništa u predmnijevanom vlasništvu, odnosno nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na njima, dok je jedno u suvlasništvu Grada i države. Od ostalih skloništa u Zagrebu, 667 ih je u stambenim zgradama, 156 u zgradama javnih ustanova, a 134 u objektima trgovačkih društava.
Detaljno pregledati, zamijeniti dotrajalo…
U izvješću se ističe kako je revizijom utvrđena potreba poduzimanja aktivnosti kako bi se stvorili preduvjeti za uspostavu učinkovitijeg upravljanja i održavanja javnim skloništima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te drugim skloništima za koje nadležnost upravljanja nije normativno jasno uređena.
Među ostalim se navodi da treba “provesti detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te procjene potreba tekućeg održavanja”. Također, da na mrežnim stranicama gradova treba “objavljivati informacije o skloništima i aktivnostima koje se provode u sustavu civilne zaštite za ostvarivanje zaštite i spašavanja građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja”.
U 20 godina 65 novih javnih skloništa
U zaključku izvješća stoji kako se potreba za uvidom u stanje javnih i drugih skloništa javila zbog povećanog interesa javnosti nakon početka rata u Ukrajini.
Navodi se i podatak da je 2005. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1.975 izgrađenih skloništa u kojima se moglo skloniti 356.536 osoba. To znači da je u proteklih 20 godina izgrađeno ili uređeno 65 skloništa, a da je njihov ukupan kapacitet povećan toliko da sada može primiti 11.429 osoba više.
Finska ima skloništa za sve stanovnike
Kao primjer dobre prakse Ured za državnu reviziju navodi Finsku koja uz Švicarsku, ima najviše izgrađenih skloništa u Europi.
“Republika Finska je zbog mogućeg rizika od ratnog sukoba sa susjednom Ruskom Federacijom, ali i izgubljenog dijela teritorija tijekom Drugog svjetskog rata, u proteklih nekoliko desetljeća razvila sustav javnih skloništa u kojima može prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi se u skloništima može smjestiti i cjelokupno stanovništvo Republike Finske. Prema finskim zakonima, svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište”, navodi se.
Hrvatska
PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje
Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.
Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.
Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.
Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.
Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.
U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.
Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.
Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.
Hrvatska
PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena
Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.
Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.
Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.
Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.
U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.
Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija
Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.
U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.
Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.
Hrvatska
PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.
Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:
Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.
Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.
U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.
Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.
Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.
-
ZADAR / ŽUPANIJA10 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




