Connect with us

Hrvatska

USUSRET NOVOJ AKADEMSKOJ GODINI / Koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet gradova u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima početkom kolovoza, u Hrvatskoj je 147.454 studenata. Toliko ih je, naime, bilo upisano u zimskom semestru prošle akademske godine. Od toga ih je 83,3 posto bilo na fakultetima, 14,9 posto na veleučilištima, 1,7 posto na umjetničkim akademijama, a samo 0,1 posto na visokim školama.

No tek nešto manje od 10 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima. Prema podacima DZS-a iz srpnja ove godine, u Hrvatskoj su 24 studentska doma u kojima je u prošloj akademskoj godini bilo smješteno 14.060 studenata, dok je onih koji su se prijavili za taj smještaj ali ga nisu dobili bilo 5.121.

Uoči nove akademske godine, provjerili smo koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet sveučilišnih gradova u Hrvatskoj.

Zagreb: od 35 do 120 eura

Gotovo polovica od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, njih oko 70 tisuća (lani ih je bilo 68.935) studenti su Sveučilišta u Zagrebu. Velik dio njih su Zagrepčani kojima ne treba smještaj u domovima. Studentski centar (SC) Zagreb nudi smještaj u studentskim domovima Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Lašćina i Dr. Ante Starčević. Ukupan kapacitet sva četiri doma je 7.490 ležajeva, od čega se 6.880 dodjeljuje studentima putem natječaja za subvencionirani smještaj, a preostalih 610 mjesta dijelom je namijenjeno studentima koji dolaze na razmjenu preko programa Erasmus, a dijelom raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Za 6.880 mjesta u zagrebačkim studentskim domovima ove akademske godine prijavilo se 9.756 studenata, što znači da ih je oko tri tisuće ostalo bez tog smještaja pa će morati potražiti znatno skuplji privatni smještaj. Nedavno smo pisali o cijenama najma manjih (‘studentskih’) stanova u Zagrebu. U prosjeku su cijene najma garsonijera oko 550 eura, a stanova od pedesetak kvadrata 700 do 800 eura. To je znatno više od subvencionirane cijene smještaja u studentskim domovima koje se kreću od 35 do najviše 120 eura mjesečno.

Najpovoljniji je smještaj u Studentskom naselju Lašćina – 35 eura, odnosno 45 eura u skupljem I. paviljonu. U studentskom domu Dr. Ante Starčević cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 50 eura mjesečno, a u jednokrevetnoj sobi 72 eura. U SD Cvjetno naselje cijene su 77 eura za smještaj u dvokrevetnoj sobi i 102 eura u jednokrevetnoj. U najvećem studentskom domu Stjepan Radić s oko 4.000 kreveta, smještaj u dvama najstarijim paviljonima je 40 eura, u sedam relativno novijih 62 eura, dok je u dvama novim paviljonima cijena 99 eura za dvokrevetnu sobu i 120 eura za jednokrevetnu. Cijene su već drugu godinu zaredom povećane – od neznatnog poskupljenja od pet eura u SD Lašćina, preko poskupljenja od 17 eura za jednokrevetnu sobu na Cvjetnom pa do 20 eura skupljeg smještaja u jednokrevetnoj sobi u onim dvama novim paviljonima na ‘Savi’. No i dalje je to barem pet puta jeftinije od privatnog smještaja.

Split: od 70 do dvjestotinjak eura

Drugo najveće u Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu pohađa oko 17.500 redovnih i izvanrednih studenata. Smještaj je na trima lokacijama: u Kampusu Dr. Franjo Tuđman sa šestotinjak mjesta, Studentskom domu Bruno Bušić s 465 mjesta te u Hostelu Spinut s 223 mjesta. Za smještaj u predstojećoj akademskoj godini osigurano je 1193 mjesta, a sredinom kolovoza Studentski centar Split objavio je podatak da se na natječaj za subvencionirani smještaj u domovima javilo dvaput više studenata od raspoloživih mjesta, odnosno da ih je oko 1200 ostalo bez smještaja. Cijene nisu rasle u odnosu na prošlu akademsku godinu. Puna troškovna cijena smještaja u SD Dr. Franjo Tuđman iznosi 240 eura, u Spinutu 200 eura, a u SD Bruno Bušić 175 eura. No studenti s pravom na subvenciju Ministarstva znanosti plaćaju punu troškovnu cijenu umanjenu za subvenciju koja iznosi 31,85 eura. Svi ostali studenti s pravom na subvencionirani smještaj plaćaju jednokrevetnu sobu 118 eura, dvokrevetnu sobu 110 eura ili 100 eura u dvokrevetnim sobama s krevetima na kat, dok je cijena smještaja u trokrevetnoj sobi 70 eura.

Rijeka: od 51 do 74 eura

Sveučilište u Rijeci broji oko 14.300 studenata. U dvama studentskim naseljima ima mjesta za 1428 studenata – 754 kreveta u Studentskom naselju Trsat i 674 kreveta u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za subvencionirani smještaj javilo se 2.167 studenata, što znači da 739 studenata nije ‘dobilo dom’. Budući da na stranicama Studentskog centra Rijeka nisu objavljeni novi cjenici, vrijede lanjske cijene.

U SN Ivan Goran Kovačić u Objektu 1 mjesečna cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je je 51,10 eura, a u preostala četiri paviljona 51,76 eura. Cijena jednokrevetne sobe je 53,09 eura, dok studenti iz posebnih socijalnih kategorija plaćaju 33,18 eura. U studentskom naselju Trsat cijene su nešto više. Smještaj u dvokrevetnoj sobi je 73,99 eura, a studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 39,82 eura mjesečno.

Osijek: od 70 do 130 eura

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku broji oko 14 tisuća studenata. U trima studentskim domovima ima mjesta za 1.366 studenata, a na natječaj za subvencionirani smještaj ljetos je stiglo 2.265 prijava. Najveći studentski dom u Osijeku, ujedno i najveći studentski paviljon u Hrvatskoj, je SD Lavoslav Ružička sa 796 kreveta u 404 sobe.

Cijene smještaja nisu rasle od 2022.godine, a iste su za sva tri studentska doma: u jednokrevetnoj sobi 130 eura, u dvokrevetnoj 99 eura, a u trokrevetnoj sobi 70 eura mjesečno. Studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 50 eura mjesečno.

Zadar: od 60 do 110 eura

Sveučilište u Zadru pohađa oko 4.400 studenata. Ondje su dva studentska doma s ukupno 454 kreveta. U Studentskom domu dr. Franje Tuđmana ima mjesta za 170 studenata, a u Studentskom domu Put Stanova 284 mjesta. Subvencionirane cijene smještaja iste su kao i lani.

U SD-u Put Stanova u jednokrevetnoj sobi za osobe sa smanjenom pokretljivošću cijena je 80 eura, u dvokrevetnoj sobi 110 eura, a u trokrevetnoj 90 eura. U SD Dr. Franje Tuđmana cijena smještaja je 60 eura. Na natječaj za smještaj u studentskim domovima u Zadru za ovu se akademsku godinu javilo 739 studenata, 285 više od raspoloživog broja mjesta.

Varaždin: od 88 do 139 eura

Čak 1.300 studenata javilo se na natječaj za subvencionirani smještaj u dvama studentskim domovima u Varaždinu ukupnog kapaciteta 811 mjesta. Riječ je o starijem Domu A i novijem Domu B. Upravno vijeće Studentskog centra u Varaždinu od 1. rujna je povećalo cijene smještaja za 3,5 posto.

U Domu A najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi – 127 eura mjesečno, a u maloj jednokrevetnoj sobi 114 eura. Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 107 eura, odnosno 96 eura u sobama s krevetom na kat. Smještaj u trokrevetnoj sobi je 88 eura. U novijem Domu B cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi je 139 eura mjesečno, u dvokrevetnoj sobi 116 eura, a u trokrevetnoj 88 eura.

Pula: malo manje od 100 eura

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studira oko tri tisuće studenata. U sklopu tamošnjeg Studentskog centra studentski je dom s tri paviljona u kojima ima mjesta za 384 studenata. Potkraj kolovoza objavljeno je da je na natječaj za subvencionirano stanovanje redovnih studenata u predstojećoj akademskoj godini pristigla 531 prijava.

Cijena smještaja u Studentskom domu u Puli za studente s pravom na subvencionirano stanovanje je 99,54 eura, a za studente iz posebnih socijalnih kategorija 66,36 eura.

Slavonski Brod: 38 i 65 eura

Sveučilište u Slavonskom Brodu ima oko 1.900 studenata. U sklopu Studentskog centra je studentski dom s tri paviljona i mogućnošću smještaja stotinu studenata. Na natječaj za smještaj u novoj akademskoj godini javilo se njih 107.

Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 65,03 eura, a u trokrevetnoj sobi 38,49 eura.

Dubrovnik: 115 i 125 eura

Na Sveučilištu u Dubrovniku studira oko 1.100 studenata, a u tamošnjem Studentskom domu ima mjesta za njih 503. No na natječaj se javilo upola manje, njih 248, a 204 je ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj.

Sam smještaj poskupio je u odnosu na prošlu godinu pa mjesečna cijena dvokrevetne sobe u studentskom domu umjesto 119 sada iznosi 125 eura, dok je za studente u nepovoljnijem položaju umjesto dosadašnjih 112 eura sada 115 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.

Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.

Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.

U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.

Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.

Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom

Objavljeno

-

By

Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.

Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.

Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.

Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.

Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.

Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.

Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.

Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.

Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.

Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.

Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu