Connect with us

Hrvatska

USUSRET NOVOJ AKADEMSKOJ GODINI / Koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet gradova u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima početkom kolovoza, u Hrvatskoj je 147.454 studenata. Toliko ih je, naime, bilo upisano u zimskom semestru prošle akademske godine. Od toga ih je 83,3 posto bilo na fakultetima, 14,9 posto na veleučilištima, 1,7 posto na umjetničkim akademijama, a samo 0,1 posto na visokim školama.

No tek nešto manje od 10 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima. Prema podacima DZS-a iz srpnja ove godine, u Hrvatskoj su 24 studentska doma u kojima je u prošloj akademskoj godini bilo smješteno 14.060 studenata, dok je onih koji su se prijavili za taj smještaj ali ga nisu dobili bilo 5.121.

Uoči nove akademske godine, provjerili smo koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet sveučilišnih gradova u Hrvatskoj.

Zagreb: od 35 do 120 eura

Gotovo polovica od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, njih oko 70 tisuća (lani ih je bilo 68.935) studenti su Sveučilišta u Zagrebu. Velik dio njih su Zagrepčani kojima ne treba smještaj u domovima. Studentski centar (SC) Zagreb nudi smještaj u studentskim domovima Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Lašćina i Dr. Ante Starčević. Ukupan kapacitet sva četiri doma je 7.490 ležajeva, od čega se 6.880 dodjeljuje studentima putem natječaja za subvencionirani smještaj, a preostalih 610 mjesta dijelom je namijenjeno studentima koji dolaze na razmjenu preko programa Erasmus, a dijelom raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Za 6.880 mjesta u zagrebačkim studentskim domovima ove akademske godine prijavilo se 9.756 studenata, što znači da ih je oko tri tisuće ostalo bez tog smještaja pa će morati potražiti znatno skuplji privatni smještaj. Nedavno smo pisali o cijenama najma manjih (‘studentskih’) stanova u Zagrebu. U prosjeku su cijene najma garsonijera oko 550 eura, a stanova od pedesetak kvadrata 700 do 800 eura. To je znatno više od subvencionirane cijene smještaja u studentskim domovima koje se kreću od 35 do najviše 120 eura mjesečno.

Najpovoljniji je smještaj u Studentskom naselju Lašćina – 35 eura, odnosno 45 eura u skupljem I. paviljonu. U studentskom domu Dr. Ante Starčević cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 50 eura mjesečno, a u jednokrevetnoj sobi 72 eura. U SD Cvjetno naselje cijene su 77 eura za smještaj u dvokrevetnoj sobi i 102 eura u jednokrevetnoj. U najvećem studentskom domu Stjepan Radić s oko 4.000 kreveta, smještaj u dvama najstarijim paviljonima je 40 eura, u sedam relativno novijih 62 eura, dok je u dvama novim paviljonima cijena 99 eura za dvokrevetnu sobu i 120 eura za jednokrevetnu. Cijene su već drugu godinu zaredom povećane – od neznatnog poskupljenja od pet eura u SD Lašćina, preko poskupljenja od 17 eura za jednokrevetnu sobu na Cvjetnom pa do 20 eura skupljeg smještaja u jednokrevetnoj sobi u onim dvama novim paviljonima na ‘Savi’. No i dalje je to barem pet puta jeftinije od privatnog smještaja.

Split: od 70 do dvjestotinjak eura

Drugo najveće u Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu pohađa oko 17.500 redovnih i izvanrednih studenata. Smještaj je na trima lokacijama: u Kampusu Dr. Franjo Tuđman sa šestotinjak mjesta, Studentskom domu Bruno Bušić s 465 mjesta te u Hostelu Spinut s 223 mjesta. Za smještaj u predstojećoj akademskoj godini osigurano je 1193 mjesta, a sredinom kolovoza Studentski centar Split objavio je podatak da se na natječaj za subvencionirani smještaj u domovima javilo dvaput više studenata od raspoloživih mjesta, odnosno da ih je oko 1200 ostalo bez smještaja. Cijene nisu rasle u odnosu na prošlu akademsku godinu. Puna troškovna cijena smještaja u SD Dr. Franjo Tuđman iznosi 240 eura, u Spinutu 200 eura, a u SD Bruno Bušić 175 eura. No studenti s pravom na subvenciju Ministarstva znanosti plaćaju punu troškovnu cijenu umanjenu za subvenciju koja iznosi 31,85 eura. Svi ostali studenti s pravom na subvencionirani smještaj plaćaju jednokrevetnu sobu 118 eura, dvokrevetnu sobu 110 eura ili 100 eura u dvokrevetnim sobama s krevetima na kat, dok je cijena smještaja u trokrevetnoj sobi 70 eura.

Rijeka: od 51 do 74 eura

Sveučilište u Rijeci broji oko 14.300 studenata. U dvama studentskim naseljima ima mjesta za 1428 studenata – 754 kreveta u Studentskom naselju Trsat i 674 kreveta u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za subvencionirani smještaj javilo se 2.167 studenata, što znači da 739 studenata nije ‘dobilo dom’. Budući da na stranicama Studentskog centra Rijeka nisu objavljeni novi cjenici, vrijede lanjske cijene.

U SN Ivan Goran Kovačić u Objektu 1 mjesečna cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je je 51,10 eura, a u preostala četiri paviljona 51,76 eura. Cijena jednokrevetne sobe je 53,09 eura, dok studenti iz posebnih socijalnih kategorija plaćaju 33,18 eura. U studentskom naselju Trsat cijene su nešto više. Smještaj u dvokrevetnoj sobi je 73,99 eura, a studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 39,82 eura mjesečno.

Osijek: od 70 do 130 eura

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku broji oko 14 tisuća studenata. U trima studentskim domovima ima mjesta za 1.366 studenata, a na natječaj za subvencionirani smještaj ljetos je stiglo 2.265 prijava. Najveći studentski dom u Osijeku, ujedno i najveći studentski paviljon u Hrvatskoj, je SD Lavoslav Ružička sa 796 kreveta u 404 sobe.

Cijene smještaja nisu rasle od 2022.godine, a iste su za sva tri studentska doma: u jednokrevetnoj sobi 130 eura, u dvokrevetnoj 99 eura, a u trokrevetnoj sobi 70 eura mjesečno. Studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 50 eura mjesečno.

Zadar: od 60 do 110 eura

Sveučilište u Zadru pohađa oko 4.400 studenata. Ondje su dva studentska doma s ukupno 454 kreveta. U Studentskom domu dr. Franje Tuđmana ima mjesta za 170 studenata, a u Studentskom domu Put Stanova 284 mjesta. Subvencionirane cijene smještaja iste su kao i lani.

U SD-u Put Stanova u jednokrevetnoj sobi za osobe sa smanjenom pokretljivošću cijena je 80 eura, u dvokrevetnoj sobi 110 eura, a u trokrevetnoj 90 eura. U SD Dr. Franje Tuđmana cijena smještaja je 60 eura. Na natječaj za smještaj u studentskim domovima u Zadru za ovu se akademsku godinu javilo 739 studenata, 285 više od raspoloživog broja mjesta.

Varaždin: od 88 do 139 eura

Čak 1.300 studenata javilo se na natječaj za subvencionirani smještaj u dvama studentskim domovima u Varaždinu ukupnog kapaciteta 811 mjesta. Riječ je o starijem Domu A i novijem Domu B. Upravno vijeće Studentskog centra u Varaždinu od 1. rujna je povećalo cijene smještaja za 3,5 posto.

U Domu A najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi – 127 eura mjesečno, a u maloj jednokrevetnoj sobi 114 eura. Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 107 eura, odnosno 96 eura u sobama s krevetom na kat. Smještaj u trokrevetnoj sobi je 88 eura. U novijem Domu B cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi je 139 eura mjesečno, u dvokrevetnoj sobi 116 eura, a u trokrevetnoj 88 eura.

Pula: malo manje od 100 eura

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studira oko tri tisuće studenata. U sklopu tamošnjeg Studentskog centra studentski je dom s tri paviljona u kojima ima mjesta za 384 studenata. Potkraj kolovoza objavljeno je da je na natječaj za subvencionirano stanovanje redovnih studenata u predstojećoj akademskoj godini pristigla 531 prijava.

Cijena smještaja u Studentskom domu u Puli za studente s pravom na subvencionirano stanovanje je 99,54 eura, a za studente iz posebnih socijalnih kategorija 66,36 eura.

Slavonski Brod: 38 i 65 eura

Sveučilište u Slavonskom Brodu ima oko 1.900 studenata. U sklopu Studentskog centra je studentski dom s tri paviljona i mogućnošću smještaja stotinu studenata. Na natječaj za smještaj u novoj akademskoj godini javilo se njih 107.

Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 65,03 eura, a u trokrevetnoj sobi 38,49 eura.

Dubrovnik: 115 i 125 eura

Na Sveučilištu u Dubrovniku studira oko 1.100 studenata, a u tamošnjem Studentskom domu ima mjesta za njih 503. No na natječaj se javilo upola manje, njih 248, a 204 je ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj.

Sam smještaj poskupio je u odnosu na prošlu godinu pa mjesečna cijena dvokrevetne sobe u studentskom domu umjesto 119 sada iznosi 125 eura, dok je za studente u nepovoljnijem položaju umjesto dosadašnjih 112 eura sada 115 eura.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu