Zahvaljujući slobodnom kretanju unutar njenih granica kao jednom od temeljnih načela Europske unije, građani EU-a imaju pravo živjeti, raditi i studirati u drugim državama članicama praktički bez većih administrativnih zapreka. Podaci Eurostata kažu da oko 13,8 milijuna građana zemalja EU-a ili 3,1 posto ukupnog stanovništva živi u nekoj drugoj državi članici EU-a.

Kao najveća članica, Njemačka je zemlja u koju najviše doseljavaju građani drugih zemalja EU-a. Lani ih je prema podacima Eurostata ondje živjelo četiri i pol milijuna.

A iseljavanje iz zemalja članica Unije u druge zemlje unutar EU-a može se promatrati iz dva ugla: po ukupnom broju iseljenih i njihovom postotnom udjelu u broju stanovnika. Prema oba kriterija na prvom mjestu je Rumunjska. No i Hrvatska visoko kotira.

Čak 578.000 Hrvata živi drugdje u EU

Brojčano gledajući, Rumunja je daleko najviše u drugim zemljama EU-a, čak 3,15 milijuna. To je dvostruko više od Italije na drugom mjestu čijih 1,49 milijuna stanovnika živi diljem EU-a i Poljske na trećem mjestu s 1,48 milijuna svojih državljana. Rumunja je, dakle, u drugim zemljama EU-a dvostruko više od Talijana i Poljaka zajedno. A ovih potonjih nije malo.

Na četvrtom mjestu su Portugalci (983 tisuće), na petom Bugari (783 tisuće), slijede Francuzi na šestom (735 tisuća), Nijemci na sedmom (726 tisuća) te Španjolci na osmom mjestu (598 tisuća).

Hrvatska je na devetom mjestu. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, objavljenih ove godine, 578.547 građana Hrvatske živjelo je u nekoj drugoj zemlji članici EU-a. To je stotinjak tisuća više od brojem stanovnika četiri puta veće Nizozemske koja je na desetom mjestu ove liste, ali i drugih brojnijih nacija poput Grčke, Mađarske, Belgije ili Češke.

Na začelju su Malta čijih samo 4.800 stanovnika živi drugdje u EU te Cipar s 8.600.

Prema drugome kriteriju – postotku stanovništva pojedine države koje živi u drugim članicama EU-a Rumunjska je također na prvom mjestu, a Hrvatska odmah iza nje.

Čak 16,5 posto državljana Rumunjske živi drugdje unutar EU-a, dok je stopa građana Hrvatske koji žive u drugim članicama Unije – 15,02 posto. Na trećem mjestu je Bugarska (12,15 posto), a na četvrtom Portugal (9,36 posto) dok su stope drugih zemalja znatno niže. Najnižu ima najmnogoljudnija Njemačka čijih samo 0,86 posto građana živi u drugim zemljama EU-a.

Zemlje iz kojih najviše stanovništva živi u drugim zemljama EU-a poput Rumunjske Poljske, Bugarske ili Hrvatske pridružile su se Uniji unatrag 20 godina, a masovna iseljavanja iz njih bila su ekonomski motivirana i tekla prema gospodarski razvijenijim i bogatijim zemljama. Dva desetljeća ranije slično je bilo i s Portugalom, koji je član Unije od 1986. godine, ali i sa starom članicom Italijom, jednom od šest osnivačica i potpisnica Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odnosno današnjeg EU-a.

U Hrvatskoj 10.700 građana drugih zemalja EU-a

Prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, odluka o migriranju u potrazi za poslom ne ovisi samo o stanju domaćeg tržišta rada, već i o ponudi radne snage u zemlji odredišta. U Njemačkoj živi oko tri četvrtine od ukupnog broja građana Hrvatske iseljenih u druge zemlje EU-a, njih 426 tisuća.

Podaci Eurostata kažu da u Njemačkoj živi 4,5 milijuna ljudi iz drugih država članica EU-a. Druge zemlje s velikim brojem migranata unutar EU-a uključuju Španjolsku, Francusku i Italiju. Po udjelu u stanovništvu, Irska i Belgija se ističu s oko 10 posto stanovništva iz drugih država članica EU-a, dok je u Luksemburgu to čak trećina.

Hrvatska je pro smaom začelju po broju državljana drugih zemalja EU-a koji žive u njoj. Ovdje ih živi tek nešto više od 10.700.