Hrvatska
Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice
Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.
A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.
Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.
Mladi luk
Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.
U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.
Svježa jaja
I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.
Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.
Šunka
Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.
“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.
“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.
Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.
Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke
U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.
Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




