Hrvatska
USUSRET IZBORIMA / Benkovac pao ispod 10.000 stanovnika. Ostaje bez zamjenika gradonačelnika i dva vijećnika
Uzbunila se ovih dana i nacionalna i lokalna javnost nakon što su mediji objavili da je Osijek izgubio status velikog grada jer je brojem stanovnika pao ispod 100 tisuća.
Ta vijest stara je čak tri godine, otkako je Državni zavod za statistiku (DZS) u siječnju 2022. objavio podatke o popisu stanovništva održanom u jesen 2021. godine.
Stara vijest ponovno je postala svježom jer se bliže lokalni izbori na kojima će Osijek trpjeti administrativne posljedice pada broja stanovnika ispod 100 tisuća. Naime, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, umjesto dvoje zamjenika gradonačelnika imat će samo jednoga, a broj vijećnika u tamošnjem Gradskom vijeću bit će smanjen s 31 na 27.
Osijek i dalje veliki grad, Vinkovci više nisu
Osijek službeno sada ima 96.848 stanovnika, ali nije izgubio status velikog grada budući da prema već spomenutom zakonu svi gradovi u Hrvatskoj s više od 35.000 stanovnika imaju status velikog grada. U članku 19.a tog Zakona piše: “Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.”
Osijek se po svemu uklapa u tu definiciju.
No, jedan grad nedaleko Osijeka nakon prošlog je popisa stanovništva izgubio status velikog grada. Vinkovci su, naime, u deset godina s 35.312 stanovnika pali na 31.057 stanovnika.
Gradovi koji će imati manje gradskih vijećnika
I Osijek i Vinkovci, ali i još 13 gradova zbog pada broj stanovnika nakon lokalnih izbora u svibnju ove godine imat će manje vijećnika u gradskim vijećima. Broj vijećnika propisuje spomenuti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakon o lokalnim izborima koji su doneseni uoči prošlih lokalnih izbora 2021. godine. Popis stanovništva proveden je nakon toga u jesen iste godine, pa će službeni podaci o broju stanovnika općina, gradova i županija biti važeći na ovogodišnjim izborima.
Osijek time više neće biti u rangu Rijeke i Splita, gradova koji imaju između 100.000 i 200.000 stanovnika i čija gradska vijeća imaju po 31 člana. Osijek će od sada imati 27 vijećnika i pridružiti se Zadru i Velikoj Gorici u kategoriji gradova od 60.000 do 100.000 stanovnika.
U 15 gradova u svibnju će biti birano manje gradskih vijećnika nego sada, a zbog pada broja stanovnika ispod zakonom propisanih limita. Osim toga, devet će ih ostati i bez sada jedinog zamjenika gradonačelnika jer nakon posljednjeg popisa nemaju više od 10 tisuća stanovnika, što je kriterij za postojanje te dužnosti. Od tih 15 gradova, čak devet ih je na istoku Hrvatske, a četiri su u Osječko-baranjskoj županiji – Osijek, Beli Manastir, Belišće i Valpovo.
BELI MANASTIR
2011. godine: 10.068 stanovnika
2021. godine: 8.053 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
BELIŠĆE
2011. godine: 10.825 stanovnika
2021. godine: 8.884 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
BENKOVAC
2011. godine: 11.026 stanovnika
2021. godine: 9.728 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
GAREŠNICA
2011. godine: 10.472 stanovnika
2021. godine: 8.672 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
HRVATSKA KOSTAJNICA
2011. godine: 2.756 stanovnika
2021. godine: 1.946 stanovnika
Umjesto 13 imat će 9 vijećnika.
IMOTSKI
2011. godine: 10.764 stanovnika
2021. godine: 9.321 stanovnik
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
KRIŽEVCI
2011. godine: 21.122 stanovnika
2021. godine: 19.052 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
KUTINA
2011. godine: 22.760 stanovnika
2021. godine: 19.681 stanovnik
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
OSIJEK
2011. godine: 108.048 stanovnika
2021. godine: 96,848 stanovnika
Umjesto 31 imat će 27 vijećnika i jednog umjesto dva zamjenika gradonačelnika.
PLETERNICA
2011. godine: 11.323 stanovnika
2021. godine: 9.243 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
PLOČE
2011. godine: 10.135 stanovnika
2021. godine: 8.252 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
VALPOVO
2011. godine: 11.563 stanovnika
2021. godine: 9.783 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
VINKOVCI
2011. godine: 35.312 stanovnika
2021. godine: 31.057 stanovnika
Umjesto 21 imat će 19 vijećnika.
VIROVITICA
2011. godine: 21.291 stanovnik
2021. godine: 19.366 stanovnika
Umjesto 19 imat će 15 vijećnika.
ŽUPANJA
2011. godine: 12.090 stanovnika
2021. godine: 9.246 stanovnika
Umjesto 15 imat će 13 vijećnika.
Ostaje bez zamjenika gradonačelnika.
Tri županije imat će manje skupštinara
Povrh toga, zbog Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija nakon predstojećih lokalnih izbora birat će šest članova županijskih skupština manje, a Istarska županija četvero manje.
Osječko-baranjska županija pala je ispod 300.000 stanovnika pa će umjesto 47 članova županijske skupštine ubuduće ih imati 41. U Istarskoj županiji zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 od sada će biti 37 umjesto 41 član skupštine, a u Šibensko-kninskoj županiji, koja je pala ispod 100.000 stanovnika, umjesto 37 bit će 31 skupštinar.
U Hrvatskoj je na prošlom popisu stanovništva pobrojano 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego na popisu 2011. godine. Broj stanovnika u gradovima manji je za 238.831, a u općinama za 157.529 od broja popisanih 2011. godine.
Rimac: Teže preko izbornog praga
Manji broj vijećnika u općinama, gradovima i županijama mogao bi se odraziti i na dinamiku političkog života u lokalnim sredinama jer bi manjim strankama i nezavisnim listama put do vijeća i skupština bio teži. Time bi bila sužena i politička ponuda.
“Teoretski je moguće da se to odrazi na manje stranke jer će tada izborni prag, bez obzira na to kako je definiran izbornim zakonom, tehnički biti znatno viši. To se događa i na nacionalnim izborima gdje je čak moguće preći izborni prag, a ne dobiti zastupnički mandat”, kaže politički analitičar Ivan Rimac.
On predviđa da će se to dogoditi i na lokalnim razinama, ali i natjerati političke opcije koje se natječu da se više posvete dobivanju izbora.
“Naravno, to neće ništa značiti za reprezentativnost pojedinih političkih skupina, ali će imati reperkusija na strategiju pojedinih poltičkih stranaka”, kaže.
Jesu li Osijek i Velika Gorica u istom rangu?
Kada je u pitanju Osijek, koji “kratak” za samo 3152 stanovnika do 100 tisuća ostaje uskraćen za četiri vijećnička mjesta i poziciju drugog zamjenika gradonačelnika, Rimac očekuje da u tom pogledu dođe do izmjena zakona.
“Sadašnje definiranje statusa grada praktički prijeti da gradovi koji se još drže iznad 100 tisuća stanovnika uskoro izgube taj status i da jedino Zagreb ostane s većim brojem zastupnika u Skupštini dok bi se ostali sveli na nužni broj. To nije dobro za zastupljenost različitih političkih opcija. Veći broj zastupnika ipak daje veću specifičnu težinu u odnosu na probleme lokalne zajednice. Primjerice, Osijek i Velika Gorica sada su u istom rangu, iako se Velika Gorica po mnogo čemu naslanja na Zagreb i ne baštini sve probleme kakve ima regionalni centar poput Osijeka”, rekao je Rimac.
Hrvatska
Prosječna hrvatska obitelj svaki mjesec treba gotovo 500 eura samo za osnovne potrepštine
Temeljna košarica za četveročlanu obitelj, koja uključuje prehranu i osnovnu higijenu, u studenom je na nacionalnoj razini stajala prosječnih 486,07 eura te je bila za 2,51 euro skuplja u odnosu na listopad, pri čemu po skupoći prednjači Požeško-slavonska županija, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena koliko.hr. Istraživanje jeprovedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP), a pokazalo je da su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu.
Drugi mjesec zaredom najskuplja “košarica za preživljavanje” je bila u Požeško-slavonskoj županiji te je stajala 495,55 eura. Istovremeno, najjeftinija je bila u Sisačko-moslavačkoj županiji, 477,39 eura. Druga najskuplja košarica je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 494,58 eura, a treća u Gradu Zagrebu, 491,06 eura. S druge strane, nakon Sisačko-moslavačke, najjeftinija košarica za četveročlanu obitelj je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 478,19 eura, a slijedi je Virovitičko-podravska s 478,78 eura.
Slično je i kod tročlanih obitelji, pa tako nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura, što je 2,04 eura više no u listopadu. Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s košaricom koja je stajala 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka s 379,68 eura.
Samački život najskuplji
Samački život i dalje je najskuplji pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 euro, uz skok za 1,61 euro na mjesečnoj razini. I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 eura, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ta košarica mogla kupiti za 245,69 eura.
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca, pojašnjavaju s portala.
Pritom, cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja ove godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Umirovljenici samci si mogu priuštiti samo pola košarice
Portal je izračunao i cijenu standardne košarice, koja uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda, njih ukupno 77, te odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura, 2,44 eura više no u listopadu, za tročlanu obitelj 575,82 eura ili dva eura više, a za samce je iznosila 326,59 eura, uz rast za 1,45 eura na mjesečnoj razini.
Prema riječima Siniše Domislovića s portala koliko.hr, u odnosu na listopad značajno su poskupjeli deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku, napolitanke, kao i povrće kojem završava sezona. No s druge strane, pojeftinili su luk, grah, svinjsko meso i toaletni papir. U priopćenju se prenosi i izjava predsjednice HUZP-a Ane Knežević, koja ističe da si umirovljenici samci mogu priuštiti kupnju samo pola košarice.
“Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka ‘veselje’ s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od njih ukupno 1,4 milijuna. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu imaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona s malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad podmire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju“, poručila je Knežević.
Hrvatska
Nedovoljan broj djece u Hrvatskoj ide u vrtiće. Poseban problem među siromašnijima
U državama članicama EU-a raste jaz u uključenosti djece u vrtiće, što u Hrvatskoj, u kojoj se i dalje bilježe velike regionalne i socioekonomske nejednakosti, zahtijeva snažnije djelovanje države i lokalnih vlasti, kaže se u tekstu osvrta Instituta za javne financije.
U periodičnoj publikaciji Instituta za javne financije ističe se da ciljne razine uključenosti djece mlađe od tri godine u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) nisu postignute ni na razini EU-a ni u Hrvatskoj, neovisno o socioekonomskoj skupini.
Da 2030. godine 45 posto djece mlađe od tri godine trebalo bi biti uključeno u RPOO, te 96 posto starije djecu predškolske dobi, ciljevi su Europske komisije.
Problem izraženiji kod siromašnijih
Ukupna uključenost se povećala, ali razlike među djecom različitog socioekonomskog statusa dodatno su porasle za čak 8,2 postotna boda u razdoblju od 2015. do 2024., odnosno s 12,1 na 20,3 postotna boda, kaže se.
Ni u skupini djece od tri godine do polaska u školu ciljevi još nisu ostvareni u EU-u i Hrvatskoj, no vidljiv je znatno veći napredak i u ukupnoj uključenosti i u smanjenju razlika.
Hrvatska je i dalje daleko od ciljne razine od 45 posto: u 2024. programe RPOO-a pohađalo je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva, dok je među djecom u rizičnoj skupini uključenost iznosila samo 8,2 posto, ističe se.
Iako je u proteklome razdoblju zabilježen rast uključenosti, razlike između djece različitoga socioekonomskog statusa znatno su se produbile. U odnosu na 2015., u 2024. je u Hrvatskoj jaz u uključenosti djece mlađe od tri godine prema socioekonomskome statusu narastao za 18,9 postotnih bodova (sa 7,5 na 26,4), što je dvostruko više od rasta zabilježenoga u EU-u. Dok je u Hrvatskoj jaz porastao, u susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske on se smanjio.
Pravo na mjesto u vrtiću
Uz socioekonomske razlike, u Hrvatskoj su izražene i značajne regionalne nejednakosti. Rezultati pokazuju veću uključenost djece u primorskim županijama i razvijenijim dijelovima u unutrašnjosti, dok je uključenost manja u slabije razvijenim područjima. Na takve razlike utječu ponajprije dostupnost vrtića i ukupna razvijenost pojedinog područja, kaže se.
Autorica Sara Čulo zaključno predlaže uvođenje zakonskog prava na mjesto u vrtiću, zatim uspostavu nacionalnog fonda za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi pomogao smanjiti regionalne razlike, kao i razvoj posebnih mjera usmjerenih na djecu iz ranjivih skupina. Naposljetku, ona smatra da bi određivanjem maksimalne cijene vrtića usluga mogla postati pristupačnija svim obiteljima.
Uključenost djece u RPOO ključna je za njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i za dugoročnu dobrobit društva. No vjerojatnost sudjelovanja u ranim obrazovnim programima i dalje uvelike ovisi o socioekonomskom statusu obitelji, zbog čega su djeca iz nepovoljnijih okruženja rjeđe uključena u RPOO, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti. Osiguravanje dostupnih i kvalitetnih programa jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja tih nejednakosti, kaže se.
Hrvatska
Francuzi objavili: Hrvatska naručila moćnih 18 haubica i 15 oklopnih vozila
Hrvatska nastavlja s opsežnim jačanjem svojih oružanih snaga narudžbom 18 francuskih samohodnih haubica Caesar Mk2 i 15 oklopnih vozila Serval. Potpisivanje ugovora dan ranije objavila je tvrtka KNDS France, a prenosi ukrajinski vojni portal Militarnyi. Ovi novi artiljerijski sustavi predstavljat će važnu komponentu vatrene podrške Hrvatske kopnene vojske. Vlada je krajem listopada odobrila nabavu, koja će se provesti putem europskog obrambenog instrumenta SAFE, navodi Militarnyi.
Moćne haubice Caesar Mk II
Francuski Caesar Mk II unaprijeđena je varijanta poznate samohodne haubice kalibra 155 mm, s maksimalnim dometom paljbe od 40 km pri korištenju standardnog streljiva.
Verzija Mk II donosi značajna poboljšanja, uključujući oklopnu kabinu s pojačanom balističkom i protuminskom zaštitom. Opremljena je i snažnijim dizelskim motorom od 460 konjskih snaga, novim automatskim mjenjačem te novom kotačnom šasijom proizvođača ARQUUS. Sustav također uključuje najnoviju verziju softvera za upravljanje paljbom.
Svestrana oklopna vozila Serval
Serval je lako oklopljeno višenamjensko oklopno vozilo s pogonom 4×4. Njegov oklop štiti posadu od paljbe iz malokalibarskog oružja, a posjeduje i pojačanu protuminsku zaštitu. Vozilo može prevoziti do 10 vojnika, uključujući dva člana posade.
Na bazi Servala moguće je razviti borbena, zapovjedna, izviđačka, evakuacijska i druga specijalizirana vozila. U borbenoj inačici, naoružanje se sastoji od borbenog modula s mitraljezom kalibra 12,7 mm ili 7,62 mm, ili automatskim bacačem granata kalibra 40 mm.
Ova nabava dio je šireg plana modernizacije Oružanih snaga RH. Podsjetimo, u studenom je odobrena i kupnja 44 najnovija glavna borbena tenka Leopard 2A8, kojima bi se trebale popuniti praznine nastale nakon isporuke tenkova Ukrajini.
Plenković: Produbili smo strateško partnerstvo
Premijer Andrej Plenković, koji je jučer u društvu ministra obrane Ivana Anušića i izaslanska Hrvatske gospodarske komore posjetio pariz i potpisao ugovor o nabavi oružja, zahvalio je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na pozivu u Francusku, istaknuvši kako vjeruje da će susret pridonijeti jačanju brojnih veza Hrvatske i Francuske.
“Naše strateško partnerstvo dodatno smo produbili potpisivanjem Akcijskog plana, kao i ugovora o suradnji u području obrane. Nakon nabave zrakoplova Rafalea, u Elizejskoj palači potpisali smo ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar – važan korak za naše oružane snage”, napisao je premijer Plenković.
Naglasio je i da kao saveznice u okviru EU-a i NATO-a, Hrvatska i Francuska zagovaraju postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini, kojim se neće nagraditi agresora, nego poštovati ukrajinski suverenitet i temelje međunarodnog prava – dakle svega onoga na čemu je Europa i nastala.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







