Connect with us

Hrvatska

Objavljen novi Crobarometar: Evo kako bi prošli Milanović i Primorac da su sada izbori

Objavljeno

-

Nova TV

Rezultati Crobarometra za listopad pokazali su da je na vrhu ljestvice popularnosti stranaka HDZ i dalje vodeći, kao i da Zoran Milanović uživa najveću podršku za predstojeće predsjedničke izbore.

Rejtinzi stranaka

Na prvom je mjestu i dalje HDZ, koji već mjesecima pleše oko 30 posto – ovaj mjesec je nešto slabiji u odnosu na prošli, ali to su i dalje zanemarive razlike, podrška stranci je čvrsto konsolidirana i postojana, prenosi Dnevnik Nove TV.

Na drugom je mjestu SDP koji odnedavno vodi Siniša Hajdaš Dončić – najveća lijeva stranka raste polako, ali stabilno – ovo im je već četvrti mjesec zaredom što rastu i trenutno su na 21,6 posto podrške.

Na trećem je mjestu Možemo! koje podržava 9,4 posto ispitanih: oni pak bilježe blagi pad podrške u odnosu na rujan, što također nije iznenađenje – rejting im kroz mjesece malo raste, a malo pada.

Četvrti je MOST koji je u blagom porastu u odnosu na rujan te se sad drže na 7,3 posto – u rujnu su bili za gotovo dva postotna poena slabiji, i nema nikakve dileme da im na ruku ide sve što se od parlamentarnih izbora naovamo događalo s Domovinskim pokretom, koji je pao na samo tri posto podrške i drži peto mjesto – prije točno 6 mjeseci bili su čak na 10.

Sve ostale stranke na nacionalnoj razini bilježe podršku slabiju od dva i pol posto, a već treći mjesec za redom raste broj neodlučnih birača i trenutno iznosi 16,8 posto.

Predsjednički izbori

Da su danas predsjednički izbori, 75,8 ispitanika Crobarometra bi na birališta išlo sigurno ili vjerojatno, 18,9 posto sigurno ili vjerojatno ostaje kod kuće a 5,3 posto je neodlučnih.

U prvom bi krugu najveću podršku dobio Zoran Milanović, za kojeg bi glasovalo 37 posto ispitanih.

Daleko iza njega je Dragan Primorac, kojem bi glas dalo 25,8 posto naših ispitanica i ispitanika.

Daleko iza Primorca je, pak, Marija Selak Raspudić koja ide kao nezavisna kandidatkinja, podržava ju 7,8 posto ispitanih.

Njoj pak za vrat puše Ivana Kekin, koja bi uz 5,8 posto podrške u prvom krugu izbora bila na četvrtom mjestu.

Na petom mjestu čovjek koji je nakon poraza na europarlamentarnim izborima najavio da će postati predsjednik, no sa 3,3 posto podrške teško da će to Mislav Kolakušić postati. Gotovo istu razinu podrške ima i Miro Bulj, dok su svi ostali koji su zasad istaknuli kandidaturu na manje od 3 posto, a neodlučnih je 14,4 posto.

Scenariji za drugi krug predsjedničkih izbora

Po pitanju drugog kruga, tri su scenarija pred nama. Onaj najizgledniji – Zoran Milanović i Dragan Primorac u drugom krugu – bi završio Milanovićevom pobjedom, i to uz veliku prednost: Milanović osvaja 51 posto glasova, Primorac 35,6 posto. 4 i pol posto je građana koji bi u drugom krugu ostali kod kuće jer im ovi kandidati nisu prihvatljivi, a malo manje od devet posto je neodlučnih.

Ako bi se slučajno dogodilo da u drugom krugu završe Zoran Milanović i Marija Selak Raspudić, i ovdje Milanović pobjeđuje i ostaje predsjednik: osvaja 50 posto glasova, dok Marija Selak Raspudić ostaje na 28 i pol. U ovom scenariju bi bilo znatno više apstinenata, oko 10 posto, dok bi neodlučnih bilo 11 posto.

Konačno, ako bi u drugom krugu nekim čudom završili Marija Selak Raspudić i Dragan Primorac, Hrvatsku bi nakon Kolinde Grabar Kitarović opet vodila predsjednica: Marija Selak Raspudić osvojila bi 38 posto, tek neznatno više, ali ipak više od Dragana Primorca i njegovih 35,3 posto. Ovdje bi imali najveći broj apstinenata, 11 posto te čak 15ak posto neodlučnih.

Smjer Hrvatske i podrška radu Vlade i predsjednika

Optimizam, odnosno pesimizam građana na istoj je razini kao i prije mjesec dana. 72 posto građana smatra da država ide u lošem smjeru, 20 posto vjeruje da ipak ide u dobrom, dok osam posto ispitanih nema stav.

Sve što radi Vlada podržava 26 posto građana, a ne podržava njih 67 posto. I ovdje su rezultati vrlo slični kao i u rujnu, odnosno nema značajne razlike u podršci.

No, zato se velika promjena u trendu dogodila kod – predsjednika Republike. Sve što je radio Zoran Milanović ovaj mjesec je padalo na plodno tlo, njegov rad podržavalo je 42 posto ispitanih, što je rast od gotovo deset postotnih bodova u odnosu na rujan. Ipak, još uvijek je više onih koji ne podržavaju njegov rad – 50 posto – no i taj se broj značajno smanjio unutar mjesec dana.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu