Hrvatska
Objavljen novi Crobarometar: Evo kako bi prošli Milanović i Primorac da su sada izbori
Rezultati Crobarometra za listopad pokazali su da je na vrhu ljestvice popularnosti stranaka HDZ i dalje vodeći, kao i da Zoran Milanović uživa najveću podršku za predstojeće predsjedničke izbore.
Rejtinzi stranaka
Na prvom je mjestu i dalje HDZ, koji već mjesecima pleše oko 30 posto – ovaj mjesec je nešto slabiji u odnosu na prošli, ali to su i dalje zanemarive razlike, podrška stranci je čvrsto konsolidirana i postojana, prenosi Dnevnik Nove TV.
Na drugom je mjestu SDP koji odnedavno vodi Siniša Hajdaš Dončić – najveća lijeva stranka raste polako, ali stabilno – ovo im je već četvrti mjesec zaredom što rastu i trenutno su na 21,6 posto podrške.
Na trećem je mjestu Možemo! koje podržava 9,4 posto ispitanih: oni pak bilježe blagi pad podrške u odnosu na rujan, što također nije iznenađenje – rejting im kroz mjesece malo raste, a malo pada.
Četvrti je MOST koji je u blagom porastu u odnosu na rujan te se sad drže na 7,3 posto – u rujnu su bili za gotovo dva postotna poena slabiji, i nema nikakve dileme da im na ruku ide sve što se od parlamentarnih izbora naovamo događalo s Domovinskim pokretom, koji je pao na samo tri posto podrške i drži peto mjesto – prije točno 6 mjeseci bili su čak na 10.
Sve ostale stranke na nacionalnoj razini bilježe podršku slabiju od dva i pol posto, a već treći mjesec za redom raste broj neodlučnih birača i trenutno iznosi 16,8 posto.
Predsjednički izbori
Da su danas predsjednički izbori, 75,8 ispitanika Crobarometra bi na birališta išlo sigurno ili vjerojatno, 18,9 posto sigurno ili vjerojatno ostaje kod kuće a 5,3 posto je neodlučnih.
U prvom bi krugu najveću podršku dobio Zoran Milanović, za kojeg bi glasovalo 37 posto ispitanih.
Daleko iza njega je Dragan Primorac, kojem bi glas dalo 25,8 posto naših ispitanica i ispitanika.
Daleko iza Primorca je, pak, Marija Selak Raspudić koja ide kao nezavisna kandidatkinja, podržava ju 7,8 posto ispitanih.
Njoj pak za vrat puše Ivana Kekin, koja bi uz 5,8 posto podrške u prvom krugu izbora bila na četvrtom mjestu.
Na petom mjestu čovjek koji je nakon poraza na europarlamentarnim izborima najavio da će postati predsjednik, no sa 3,3 posto podrške teško da će to Mislav Kolakušić postati. Gotovo istu razinu podrške ima i Miro Bulj, dok su svi ostali koji su zasad istaknuli kandidaturu na manje od 3 posto, a neodlučnih je 14,4 posto.
Scenariji za drugi krug predsjedničkih izbora
Po pitanju drugog kruga, tri su scenarija pred nama. Onaj najizgledniji – Zoran Milanović i Dragan Primorac u drugom krugu – bi završio Milanovićevom pobjedom, i to uz veliku prednost: Milanović osvaja 51 posto glasova, Primorac 35,6 posto. 4 i pol posto je građana koji bi u drugom krugu ostali kod kuće jer im ovi kandidati nisu prihvatljivi, a malo manje od devet posto je neodlučnih.
Ako bi se slučajno dogodilo da u drugom krugu završe Zoran Milanović i Marija Selak Raspudić, i ovdje Milanović pobjeđuje i ostaje predsjednik: osvaja 50 posto glasova, dok Marija Selak Raspudić ostaje na 28 i pol. U ovom scenariju bi bilo znatno više apstinenata, oko 10 posto, dok bi neodlučnih bilo 11 posto.
Konačno, ako bi u drugom krugu nekim čudom završili Marija Selak Raspudić i Dragan Primorac, Hrvatsku bi nakon Kolinde Grabar Kitarović opet vodila predsjednica: Marija Selak Raspudić osvojila bi 38 posto, tek neznatno više, ali ipak više od Dragana Primorca i njegovih 35,3 posto. Ovdje bi imali najveći broj apstinenata, 11 posto te čak 15ak posto neodlučnih.
Smjer Hrvatske i podrška radu Vlade i predsjednika
Optimizam, odnosno pesimizam građana na istoj je razini kao i prije mjesec dana. 72 posto građana smatra da država ide u lošem smjeru, 20 posto vjeruje da ipak ide u dobrom, dok osam posto ispitanih nema stav.
Sve što radi Vlada podržava 26 posto građana, a ne podržava njih 67 posto. I ovdje su rezultati vrlo slični kao i u rujnu, odnosno nema značajne razlike u podršci.
No, zato se velika promjena u trendu dogodila kod – predsjednika Republike. Sve što je radio Zoran Milanović ovaj mjesec je padalo na plodno tlo, njegov rad podržavalo je 42 posto ispitanih, što je rast od gotovo deset postotnih bodova u odnosu na rujan. Ipak, još uvijek je više onih koji ne podržavaju njegov rad – 50 posto – no i taj se broj značajno smanjio unutar mjesec dana.
Hrvatska
Hrvati uzimaju previše bolovanja: Evo koliko su Slovenci produktivniji radnici
Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
Zabrinjava pad udjela industrije u BDP-u no to nije ključno, nego kako povećati produktivnost kako bi bila u prosjeku EU-a, rekao je potpredsjednik HGK-a Tomislav Radoš.
Trošak bolovanja prepoloviti
Dodao je da po pitanju produktivnost Hrvatska zaostaje za Slovenijom 60 posto.
Industriji nadalje, kako je rekao, u kratkom roku trebaju kvalitetni radnici. Istaknuo je i da je trošak bolovanja na račun poslodavaca sada 42 dana što bi po njemu trebalo smanjiti na pola. Vezano uz problematiku podizanja minimalnih plaća, naveo je da je problem i u dizanju svih ostalih plaća. “Nitko nije protiv toga da plaće rastu, one trebaju rasti – što su plaće veće, to znači da imamo bolje proizvode koje prodajemo i možemo ljude platiti bolje”, naglasio je Radoš.
“Cilj je da se koncentriramo na kratkoročne mjere, koje će poduzećima omogućiti da hvataju korak u produktivnosti, zaključio je.
Brine njemačko usporavanje ekonomije
Predsjednik Sektora IT industrije pri HGK Alojzije Jukić istaknuo je da i dalje u Hrvatskoj imamo porast novoosnovanih poduzeća iz tog segmenta, kao i rast prihoda. Oko 45 posto prihoda IT poduzeća dolazi s globalnog tržišta, oko 55 posto s domaćeg. Tri najveća vanjska tržišta za hrvatske IT kompanije su SAD, Njemačka i Velika Britanija, što po Jukiću izaziva određenu zabrinutost, pogotovo zbog njemačkog usporavanja ekonomije.
IT industrija odskače od ostatka industrije u visini plaća, koje su u prosjeku 1.630 eura, no problem Jukić vidi u velikom broju mikro i malih poduzeća, dok je relativno mali broj srednjih i velikih.
6800 IT kompanija
U Hrvatskoj, kazao je, posluje oko 6.800 IT kompanija s 37 tisuća zaposlenih, a samo lani je osnovano gotovo 600 novih tvrtki. Prihodi su im oko 3,8 milijardi eura. Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen naveo je da auto industrija prolazi kroz svojevrsnu stagnaciju, prvenstveno zbog loših strategija prebrzog prelaska na električne aute, ali i kao posljedica covida što je ostavilo traga na poslovanju kod proizvođača automobila i njihovih dobavljača.
Bez obzira na te okolnosti, AD Plastik je zadnje dvije godine sklopio više od 200 milijuna eura novih poslova, pa će mu stope rasta biti veće od tržišnih, rekao je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek smatra da je hrvatska industrija snažna i vrlo otporna na sve izazove. Najveći problemi industrije su po njemu administrativna odnosno porezna opterećenja i manjak radnika. Najavio je da će ministarstvo do kraja godine raspisati četiri nova poziva kojima je cilj osnaživanje i brendiranja industrije.
Hrvatska
Plitvička jezera grade poučne staze i centar Lugareva kuća
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera raspisala je natječaj vrijedan 900 tisuća eura za radove na uređenju i opremanju poučnih staza te adaptaciju i opremanje lugarnice “Čorkova uvala” u edukacijsko-prezentacijski centar “Lugareva kuća”. Čorkova uvala smještena u jugozapadnom dijelu Nacionalnog parka, zaštićeno je kulturno dobro. Podrum i prizemlje već su uređeni kroz prethodne projekte, a nabava obuhvaća radove na neuređenom potkrovlju, koje će biti preuređeno u suvremeni Interpretacijski centar “Tajni život šume”. U budućem Interpretacijskom centru održavat će se edukacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima Čorkove uvale, s posebnim naglaskom na šumski ekosustav, navodi se u elektroničkom oglasniku javne nabave.
Prostori u potkrovlju bit će opremljeni multimedijskim i interaktivnim postavima, koji će posjetiteljima omogućiti dublje razumijevanje lokalne flore i faune te važnost očuvanja okoliša.
Centar je namijenjen individualnim i grupnim posjetiteljima, a posebna pozornost posvećena je edukaciji osnovnoškolaca i srednjoškolaca.
U sklopu projekta planirano je i uređenje dviju poučnih staza u blizini lugarnice.
Posjetitelji “Medine staze”, duge kilometar, moći će se upoznati s florom i faunom kroz životne cikluse, dok će staza “Čuvari prirode”, dužine dva kilometra, educirati posjetitelje o geološkim i biološkim značajkama toga područja.
Rok za prijavu ponuda je 10. siječnja 2025. godine, a završetak radova predviđen je devet mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Hrvatska
Stiže promjena vremena, evo gdje će sve padati snijeg
Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, što zbog oblaka što zbog magle. Maglovito je mjestimice u unutrašnosti, vidljivost je smanjenja, vozače se poziva na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku utorka treba računati na malo kiše duž Jadrana i u područjima uz Jadran, većinom u drugom dijelu dana, kao i na susnježicu i snijeg u gorskoj Hrvatskoj. Jačat će bura prema večeri, do olujnih razmjera na udare pod Velebitom, stoga je na snazi viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Srijeda će isto biti vjetrovita i nestabilna, većinom s povremenom kišom duž Jadrana i u područjima uz Jadran, u gorskoj Hrvatskoj padat će susnježica i snijeg.
U drugom dijelu tjedna nastavit će se nestabilno vrijeme. U četvrtak će biti tek malo kiše i snijega, no u petak novo jače pogoršanje s kišom u većini predjela, susnježicom i snijegom u dijelovima unutrašnjosti, većinom gorskim, iako bijelih pahulja prolazno može biti i na zapadu i sjeverozapadu unutrašnjosti.
Subota donosi prolazno smirivanje vremena, no već u nedjelju stiže nova promjena sa kišom i snijegom.