Connect with us

Hrvatska

Fitch podigao rejting Hrvatske na ‘A-‘, uz stabilne izglede

Objavljeno

-

Agencija Fitch podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone.

Ocjena ‘A’ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘.

Hrvatski rejting odražava “vjerodostojan” zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz fiskalnu disciplinu i spremnost na poštivanje fiskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u iduće četiri godine, objašnjava agencija.

Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.

BDP po stanovniku bit će pak niži od sličnih zemalja s ocjenom ‘A’ , uz malo gospodarstvo, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch.

I agencija Standard & Poor’s podigla je prošli petak ocjenu hrvatskih dužničkih papira, s ‘BBB+’ na ‘A-‘, ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u idućih godinu dana ponovo podići.

Pokretač domaća potražnja

Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet postotnih bodova no što je bio u 2019. godini zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, oslonjenom na brzo povlačenje novca iz europskih fondova, rastu plaća i kontinuiranoj integraciji u skupinu zemalja u jezgri eurozone, ističe Fitch.

Unatoč značajnim vanjskim šokovima, Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Europske unije, s realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim za 19 posto nego u četvrtom tromjesečju pretpandemijske 2019., primjećuje agencija.

U razdoblju od 2024. do 2026 hrvatski realni BDP trebao bi po ocjeni agencije rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta bit će više nego dvostruko viša od prosjeka u eurozoni koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašit će i medijan zemalja s ocjenom ‘A’, procijenjen na 2,6 posto.

Pokretač aktivnosti bit će domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu.

Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost i do sredine 2026. trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a.

Europski novac bit će važan pokretač rasta do 2030., procjenjuju u Fitchu.

Manji dug

Zahvaljujući snažnom nominalnom gospodarskom rastu i štedljivoj fiskalnoj politici hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u 2024. smanjiti na 59,3 posto, što znači da će biti viši od medijana u skupini zemalja s ocjenom ‘A’.

Do 2028. Hrvatska bi se trebala izjednačiti medijanom, procjenjuju u Fitchu.

U ovoj godini Hrvatska će ispuniti sve maastriške kriterije, s javnim dugom ispod 60 posto BDP-a i proračunskim manjkom ispod plafona od tri posto, ističu.

Napominju da bi mogli ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP-om po stanovniku i pokazateljima sustava upravljanja u srednjom roku još više približi medijanu zemalja u skupini s ocjenom ‘A’.

Ako pak rast gospodarstva značajno uspori u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog strukturnih šokova s posljedicama po ključne sektore i/ili konkurentnost, rejting bi mogao biti snižen, ističe agencija.

Kao mogući razlog za sniženje navode i eventualno značajno povećanje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u srednjoročnoj perspektivi, zbog, primjerice, dugog razdoblja blaže fiskalne politike ili slabijih izgleda za gospodarstvo.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu