Hrvatska
Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece u javnom savjetovanju
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputilo je u savjetovanje pravilnik kojim bi se trebalo poboljšati praćenje darovite djece i učenika, koje trenutačno nije sustavno uređeno te ovisi o entuzijazmu nastavnika, roditelja i udruga.
Nacrt prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika na javnom je savjetovanju do 9. listopada, a u Ministarstvu predviđaju da bi na snagu mogao stupiti najkasnije do kraja godine.
Posljednji pravilnik za darovite učenike osnovnih škola donesen je 1991., za učenike srednjih škola 1993., a 2022. donesene su Smjernice za rad s darovitim učenicima i to kao savjetodavni dokument koji je primjenjivalo malo škola te bi novi Pravilnik mogao donijeti stvarnu promjenu u radu s darovitom djecom jer će biti obvezujući dokument.
U Hrvatskoj prema procjeni udruge DAR na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ima između 7500 i 10.000 darovite djece, učenika i mladih. Do tog su broja došli uzevši u obzir broj učenika koji polaze osnovne i srednje škole i pomnožili s planiranim postotkom učenika koji bi trebali proći kroz Centre izvrsnosti, koji su u nekim sredinama aktivni, dok u drugim sredinama još uvijek ne postoje. Prema MZOM-u lani je osnovne i srednje škole pohađao 171 daroviti učenik, od kojih 68 osnovnoškolaca i 103 srednjoškolca.
Predsjednik udruge Dar Dubravko Čop ranije je Hini rekao da sustav u Hrvatskoj do sada nije pridavao dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima i mladima iako oni mogu dati veliki doprinos razvoju društva. Istaknuo je da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji “nesustavno” praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.
Novi bi Pravilnik trebao poboljšati sustavno praćenje darovitih učenika jer propisuje obvezu ravnatelja o donošenju odluke kojom se utvrđuje status učenika kao darovitog te mu se osigurava podrška tijekom školovanja.
Učenike bi pratio tim za darovite koji čine ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji ili učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi bi se uključivali i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Tim za darovite trebat će voditi evidenciju u e-Matici i pohranjivati dokumentaciju o darovitim učenicima u mapu ili e-portfolio darovitog učenika te surađivati s roditeljima darovite djece.
Škole imaju dovoljno resursa za provođenje Pravilnika
Iz MZOM-a smatraju da škole imaju dovoljno resursa za neometano provođenje pravilnika. Darovitim učenicima bi, pojašnjavaju, u sklopu redovite nastave trebao biti dostupan rad prema kurikulima različite težine i složenosti, rad prema individualiziranom kurikulu, individualni rad, grupni rad, rad s mentorom te izborni i fakultativni predmeti.
Postoji li više darovitih učenika, moguće je i osnivanje posebnog razrednog odjeljenja. U isti razred išli bi daroviti učenici podjednake obrazovne razine, a optimalno je da je u razredu pet učenika.
Za izvanškolske aktivnosti Pravilnikom se predviđaju programi izvrsnosti koji bi se ostvarivali na seminarima, ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite i u centrima izvrsnosti. Zatim učenjem putem interneta na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima te rad s mentorom izvan nastave, uz ostalo.
Prijedlogom pravilnika predviđaju se i ostali oblici odgojno-obrazovne podrške koji su većinom sadržani i u pravilniku iz ’91, ali su sada detaljnije razrađeni. Tako je moguć prijevremeni upis darovitog djeteta u osnovnu školu na zahtjev roditelja, ako dijete ima stručno utvrđenu visoku razinu općih sposobnosti. Učenik može i u tijeku jedne školske godine završiti dva razreda.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




