Dugotrajni covid može se manifestirati s bilo kojim od preko 100 simptoma, ali novo istraživanje pokazalo je da je bol možda – najčešći.

Što je dugi covid?

Zbog relativne novosti dugog covida, definiranje bolesti je teško. “U ovom trenutku još uvijek ne postoji univerzalno dogovorena definicija dugog covida”, rekao je Brode.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pozivaju se na definiciju Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, u kojoj stoji da se “Dugi covid definira kao kronično stanje koje se javlja nakon infekcije SARS-CoV-2 i prisutno je najmanje tri mjeseca. Dugotrajni covid uključuje širok raspon simptoma ili stanja koja se mogu poboljšati, pogoršati ili biti u tijeku.”

Ovi simptomi mogu uključivati ​​otežano disanje, umor, omaglicu, bolove u mišićima i niz drugih.

Kako bi dijagnosticirali stanje, liječnici mogu pogledati povijest bolesti ili obaviti fizički pregled. Oni također mogu naručiti dijagnostičko testiranje, iako niti jedan laboratorijski test ne može pouzdano otkriti ima li netko dugotrajni covid.

Potraga za simptomima

Kako bi odredili najčešće simptome dugotrajne bolesti covid-19, istraživači na Sveučilištu u Londonu prikupili su podatke koje su sami prijavili 1008 ljudi u Engleskoj i Walesu. Svi su sudionici iskusili dugotrajne simptome covidaa najmanje 12 tjedana i zamoljeni su da dodaju informacije o svojim simptomima i njihovoj težini.

Nakon analize podataka istraživači su otkrili da je to najčešća pritužba. Bol je činila više od 26% prijavljenih simptoma, a 44% pacijenata reklo je da su osjetili neku bol.

Vrsta boli – bilo da je pulsirajuća, bolna ili trnci – nije bila ujednačena, a mjesto boli također je variralo. Ljudi su prijavili nelagodu u brojnim područjima, uključujući oči, trbuh, uši, prsa, leđa i čeljust.

“Međutim, preliminarni pregled podataka otkriva visoku pojavu boli u glavi, prsima i udovima”, rekao je autor studije dr. sc. David Sunkersing za Health.

Ostali simptomi

Ostali uobičajeni simptomi uključivali su neuropsihološke probleme, umor i otežano disanje, koji su činili 18%, 14%, odnosno 7% svih simptoma.

Varijable poput dobi, spola, etničke pripadnosti i obrazovanja značajno su povezane s intenzitetom dugotrajnih simptoma covida, uključujući bol. “Sveukupno, utvrđeno je da starije osobe imaju mnogo veći intenzitet simptoma, s onima u dobi od 68 do 77 godina koji su prijavili 32,8% teže simptome, a oni u dobi od 78 do 87 godina doživjeli su 86% povećanje intenziteta simptoma u usporedbi s dobnom skupinom od 18 do 27 godina”, rekao je Sunkersing.

Žene su imale veću vjerojatnost da će doživjeti intenzivniju bol od muškaraca, a obojeni ljudi su doživjeli intenzivniju bol od bijelaca. Viši stupanj obrazovanja također je bio povezan s nižom jačinom boli, a ispitanici iz ekonomski manje nepoželjnih područja prijavili su manje intenzivne simptome od onih iz najugroženijih regija.

Mogući razlozi zašto je bol na vrhu popisa simptoma

Budući da se COVID-19 obično predstavlja kao respiratorna infekcija, može se činiti iznenađujućim da je bolan njen najčešći dugotrajni simptom. Sunkersing je rekao da istraživači još uvijek rade na utvrđivanju razloga za to. “Trenutačno nema dovoljno vjerojatnih dokaza koji bi točno odredili zašto je bol bio glavni prijavljeni dugi simptom covida u našem studiju”, rekao je.

Međutim, prema Brodeu, nekoliko je teorija na stolu. Prvi se odnosi na upalu.

“Opća slika, mehanizam ove bolesti je da virus izaziva upalu u tijelo”, rekao je. “Upala uzrokuje da imunološki sustav pada, a imunološki sustav i upala ometaju funkcioniranje neurovaskulature – živaca i najmanjih krvnih žila koje prolaze uz njih.”

Studija objavljena 28. kolovoza u Journal of the Royal Society of Medicine otkrila je da je bol simptom koji najčešće prijavljuju ljudi s dugom bolešću covid-19, što čini oko četvrtinu svih simptoma kod osoba s ovim stanjem. Fizička bol bila je čak češća od neuropsiholoških problema, umora i nedostatka zraka.

Kada se neurovaskularno funkcioniranje poremeti, rezultat je bol, objasnio je. “Mišići i živci ne dobivaju kisik ili ne stvaraju energiju kako bi trebali.”

Drugi potencijalni razlog za bol je dugotrajna sposobnost covida da ošteti najmanje živčane završetke u tijelu, stanje poznato kao neuropatija malih vlakana. “Ovo može uzrokovati dosta neugodnih, žarećih, pucajućih osjećaja boli”, rekao je Brode.

Također je moguće da bolest “otme” ili preuzme signale boli živčanog sustava, što dovodi do pojačanih osjećaja nelagode. “Čini se da dugi covid stvarno utječe na autonomni živčani sustav, što uključuje bol i reakcije na bol”, primijetio je.

Četiri načina liječenja

Brode je rekao da postoje četiri primarne mogućnosti liječenja dugotrajnog covida.

Početne strategije podrazumijevaju učenje upravljanja svakodnevnim načinom života kako biste smanjili bol, korištenje terapije poput fizikalne terapije i kognitivne bihevioralne terapije za upravljanje stresom te uzimanje lijekova poput nesteroidnih protuupalnih lijekova i lijekova protiv bolesti živaca.

Zatim, ako ovi pristupi ne uspiju postići olakšanje, medicinski stručnjak može preporučiti više eksperimentalnih tretmana poput hiperbarične terapije kisikom ili lijekovima koji se koriste za autoimune poremećaje.

Istraživanja o dugotrajnom covidu su u tijeku, prema Sunkersingu, a učinkoviti novi tretmani za ovo stanje mogli bi se pojaviti u nadolazećim mjesecima, piše Health.