Pobjednici u pripremanju žgvaceta –  gulaša od mlade janjetine s bižima momčad Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat. Održan Sajam HOP-a i OPG-a, a druženje i zabavu organizirala Udruga Pojonsko srce

U sklopu ovogodišnje 26. po redu Međunarodne manifestacije Dani masline jučer je u Poljani na Ugljanu, uz niz zanimljivih događanja, održana  pokazna rezidba i prenacjepljivanje maslina. U masliniku Denisa Grdovića okupilo se mnoštvo zaintersiranih, a radionicu je vodio dr.sc Šime Marcelić  sa Odjela za ekologiju, poljoprivredu i  akvakuturu   Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima.

-Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu, rekao je  Marcelić. Za proljetnu rezidbu maslina na otocima je već prekasno. Trebalo je obaviti u veljači i ožujku, rekao je ali da se greške ne bi ponavljale detaljno je pojasnio ciljeve i načine rezidbe.

Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjena izrođenog djela te kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi rezidbe, na terenu susreće se niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz ne provođenje drugih agrotehničkih zahvata dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti, rekao  je Marcelić.

Ukazujući na osnovne principe i ciljeve same rezidbe posebno je naglasio važnost izolacije vrha. -Ona čini jedno od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom  kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik, rekao je. Umjesto prekomjernih osnovne rodne grane treba svesti na četiti i to pod kutem od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika.

Odgovarajući na brojna pitanja Šime Marcelić je maslinarima skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom  ekološki prihvatljivim  sredstvima na bazi bora i aminokiseline, što je ključno upravo sada pred  cvatnju maslina, Marcelić je kao jednu od važnih preventivnih  metoda  predložio odabir otpornih sorti.

U maslinicima u Poljani prevladava sorta Puljka, koja slično slično kao i Oblica, nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira  dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte. A kako prencijepiti masline detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje. Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke  koja će se razviti u novo stablo.

Paralelno s radionicom u masliniku u središtu mjesta odvijalo se tradiconalno natjecanje u pripremanju „žgvaceta“ tradicionalnog gulaša od mlade janjetine s bižima. Od devet ekipa stručni žiri je kao najbolje proglasio jelo kojega su pripremila ekipa Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat. Istog dana  održan je i Sajam Hrvatskog otočnog proizvoda i OPG-ova, a u popratnom programu oduševil su Udruga Tim iz Preka i Klapa Kontrada iz Zadra. Druženje i zabavu do večernjih sati organizirala je domaća  Udruga Pojonsko srce.

N.J./Dani masline