ZADAR / ŽUPANIJA
U SKLOPU DANA MALINE U POLJANI / Dr. Šime Marcelić predložio navrćanje maslina na rodnije i otpornije sorte
Pobjednici u pripremanju žgvaceta – gulaša od mlade janjetine s bižima momčad Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat. Održan Sajam HOP-a i OPG-a, a druženje i zabavu organizirala Udruga Pojonsko srce
U sklopu ovogodišnje 26. po redu Međunarodne manifestacije Dani masline jučer je u Poljani na Ugljanu, uz niz zanimljivih događanja, održana pokazna rezidba i prenacjepljivanje maslina. U masliniku Denisa Grdovića okupilo se mnoštvo zaintersiranih, a radionicu je vodio dr.sc Šime Marcelić sa Odjela za ekologiju, poljoprivredu i akvakuturu Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima.
-Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu, rekao je Marcelić. Za proljetnu rezidbu maslina na otocima je već prekasno. Trebalo je obaviti u veljači i ožujku, rekao je ali da se greške ne bi ponavljale detaljno je pojasnio ciljeve i načine rezidbe.

Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjena izrođenog djela te kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi rezidbe, na terenu susreće se niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz ne provođenje drugih agrotehničkih zahvata dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti, rekao je Marcelić.
Ukazujući na osnovne principe i ciljeve same rezidbe posebno je naglasio važnost izolacije vrha. -Ona čini jedno od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik, rekao je. Umjesto prekomjernih osnovne rodne grane treba svesti na četiti i to pod kutem od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika.
Odgovarajući na brojna pitanja Šime Marcelić je maslinarima skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom ekološki prihvatljivim sredstvima na bazi bora i aminokiseline, što je ključno upravo sada pred cvatnju maslina, Marcelić je kao jednu od važnih preventivnih metoda predložio odabir otpornih sorti.
U maslinicima u Poljani prevladava sorta Puljka, koja slično slično kao i Oblica, nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte. A kako prencijepiti masline detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje. Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke koja će se razviti u novo stablo.

Paralelno s radionicom u masliniku u središtu mjesta odvijalo se tradiconalno natjecanje u pripremanju „žgvaceta“ tradicionalnog gulaša od mlade janjetine s bižima. Od devet ekipa stručni žiri je kao najbolje proglasio jelo kojega su pripremila ekipa Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat. Istog dana održan je i Sajam Hrvatskog otočnog proizvoda i OPG-ova, a u popratnom programu oduševil su Udruga Tim iz Preka i Klapa Kontrada iz Zadra. Druženje i zabavu do večernjih sati organizirala je domaća Udruga Pojonsko srce.

N.J./Dani masline
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





