Connect with us

Hrvatska

Svaki peti Hrvat u riziku je od siromaštva, a ove skupine su najugroženije

Objavljeno

-

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 19,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), čiji podaci pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regijama) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7; Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura.

Prema dobi i spolu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

Prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10.891 euro.

U riziku od siromaštva više od petine građana

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slijede Jadranska Hrvatska s 18,9; Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.

U kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je dohodovna nejednakost veća.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska

Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su zdravstvena stanja zbog kojih liječnici od danas moraju prijavljivati pacijente policiji

Objavljeno

-

By

Unsplash

Od danas na snagu stupa novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače. Njime se liječnici obvezuju prijaviti policiji svako zdravstveno stanje svog pacijenta zbog kojeg ne bi trebao sjesti za volan dulje od šest mjeseci. Prometni stručnjaci tvrde kako bi ovaj pravilnik trebao pridonijeti većoj sigurnosti na cestama.

Išijas, prijelom ruke ili noge, nekontrolirani povišeni tlak, neke su od dijagnoza koje će se, prema novom Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, upisivati samo kao upozorenje u zdravstveni karton, kazala je za Hrvatski radio doktorica Mirela Marković te pojašnjava:

“Ovim novim Pravilnikom je uvaženo to da nisu sva akutna stanja ono zbog čega trebamo prijaviti svakog pacijenta MUP-u da dođe na izvanredni pregled, nego su to sada neka trajnija stanja koja utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima ili neka stanja koja su recimo dulja od šest mjeseci”, istaknula je Marković.

Budući da liječnici razlikuju akutna i kratkotrajna stanja od onih kroničnih, pravilnikom su se jasno definirala stanja o kojima su liječnici dužni obavijestiti policiju:

“To su neke neurološke bolesti, moždani udar, različite kardiološke bolesti, ako je netko imao infarkt isto ne može jedno vrijeme voziti auto duže od šest mjeseci i to se treba prijaviti, razne glavobolje, migrene, oboljenja koja se tiču psihijatrijskih pacijenata, šećerna bolest koja je u porastu i to je bolest koja je u progresiji i pogoršavaju joj se simptomi, epilepsija”, istaknula je Marković.

Ipak, sva stanja su individualna, tvrdi Marković i potreban je pregled pacijenta kako bi se utvrdilo smije li on sjesti za volan ili ne. Također dodaje i da se ne slaže s tvrdnjom kako će se ovim Pravilnikom povećati sigurnost na cestama jer zdravstvena stanja još uvijek nisu glavni uzrok prometnih nesreća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

(FOTO) Djeca iz domova iz cijele Hrvatske jedrila hrvatskim otocima

Objavljeno

-

By

Foto: Zaklada

Jedno posebno putovanje Jadranom, devet jedrilica, mnoge teške životne sudbine, ali i sreća te nove uspomene koje će se pamtiti cijeli život. Bilo je to nesvakidašnje jedrenje kojim je upravljalo devet skipera, među kojima su dvije žene te tri visoka časnika Hrvatske ratne mornarice. Ovaj put članovi posade bilo je 42 djece iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Charter kuće svoje jedrilice stavile su i ove godine na raspolaganje bez naknade. Djeca su  jedrila arhipelagom srednje Dalmacije, a skiperi koji se brinu za siguran boravak djece na brodovima, volonteri su Zaklade. U projektu su sudjelovala djeca iz šest hrvatskih Dječjih domova  u pratnji svojih odgajatelja i djelatnika Zaklade. Riječ je o Dječjim domovima iz Zagreba, Osijeka, Lipika i Karlovca. Po prvi puta, projekt ima i međunarodni značaj. Pridružila su mu se djeca iz Dječjeg doma Mostar.

Ovo je projekt Snaga valova koji Zaklada „Hrvatska za djecu” provodi već šestu godinu za redom. Projekt je namijenjen djeci iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. „Želimo njihove živote obogatiti novim znanjima i iskustvima izrazito empatični upravo prema toj ciljanoj skupini, razumijevajući težinu okolnosti u kojima su ta djeca odrastala i koliko im je nužna pažnja, podrška i konačno osjećaj prihvaćenosti i ljubavi!” – izjavila je upraviteljica Zaklade Renata Gubić.

Posjetili su Milnu i Supetar na Braču te Stomorsku na Šolti. „Djeci smo osigurali zabavne, ali i kulturne te edukativne sadržaje. Posjetili smo Interpretacijski centar maritimne povijesti u Milni, uživali u „Kulturnom điru s Rendićem” u Supetru, a na povratku zastali u Smiljanu te obišli „Memorijalni centar Nikola Tesla”!” – zaključila je Renata Gubić.

Iz Splita su ih ispratili južni vjetrovi i valovi koji su donijeli veliko uzbuđenje. No, već sutradan sunce je pozvalo na kupanje i uživanje u bračkim uvalama. Djeca su naučila vezati konope, raditi na vinču i puno toga drugoga. U redovima pomoćnih skipera bilo je mladića koji su nekoliko godina ranije u sklopu ovog projekta plovili kao djeca iz institucije. Danas su to vrijedni volonteri koje je upravo iskustvo s jedrenja sa Zakladom zainteresiralo za posao skipera.  

Raftingom na Cetini zaokružen je projekt, a nekima je to bio i najljepši dio petodnevne avanture. Prijateljstvo, druženje, empatija, smijeh, radost, iskustvo, podrška, uspomene. Sve to opisuje Snagu valova Zaklade „Hrvatska za djecu”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu