Connect with us

Svijet

Putin: Nuklearno oružje postoji da bi se koristilo

Objavljeno

-

Rusija je i dalje u stanju borbene pripravnosti i potpuno je spremna za nuklearni rat, ali trenutačno ne hita sve prema tome, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin jučer.

U intervjuu državnim medijima, Putin, koji je pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu i koji je gotovo siguran da će pobijediti na predsjedničkim izborima od 15. do 17. ožujka, rekao je da će Rusija biti spremna upotrijebiti nuklearno oružje ako njezin suverenitet bude ugrožen.

“S vojno-tehničke točke gledišta, mi smo, naravno, spremni”, rekao je Putin televiziji Rusija-1 i novinskoj agenciji RIA, odgovarajući na pitanje je li zemlja doista spremna za nuklearni rat. Rekao je da Sjedinjene Države razumiju da će Rusija, ako rasporedi američke trupe na ruskom teritoriju, ili u Ukrajini, taj korak tretirati kao intervenciju.

“Mi imamo svoje principe”

“(U Sjedinjenim Državama) ima dovoljno stručnjaka na području rusko-američkih odnosa i na području strateškog suzdržavanja. Stoga ne mislim da ovdje sve hita prema tome (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to”, rekao je Putin.

Ponovio je da je uporaba nuklearnog oružja navedena u nuklearnoj doktrini Kremlja, čija politika utvrđuje okolnosti u kojima bi Rusija mogla upotrijebiti svoje oružje. “Oružje postoji da bi se njime koristilo. Mi imamo svoje principe”, kazao je.

Ako Sjedinjene Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto, dodao je u opširnom intervjuu. “Nije potrebno… još moramo razmisliti o tome, ali ne isključujem da možemo učiniti isto”, naveo je. Međutim, Putin je rekao da se Rusija nikada nije suočila s potrebom da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, gdje sukob bjesni od veljače 2022. 

“Ne miješamo se ni u koje izbore”

“Zašto trebamo koristiti oružje za masovno uništenje? Nikada nije bilo takve potrebe”, istaknuo je. Ruski predsjednik u intervjuu je izjavio i da se Rusija ne miješa ni u koje izbore i da će surađivati sa svakim izabranim čelnikom SAD-a. 

“Mi se ni na koji način ne miješamo ni u koje izbore. I, kao što sam rekao mnogo puta, radit ćemo sa svakim čelnikom kojem vjeruje američki narod, američki glasač”, dodao je. Naveo je i da ga je Donald Trump, dok je bio predsjednik, grdio da “simpatizira” sadašnjeg predsjednika Joea Bidena.

Putin je izjavio i da je ulazak Finske i Švedske u NATO “besmislen korak” te da će Rusija rasporediti trupe i sustave za uništenje na finskoj granici nakon što se Finska pridruži savezu.

“Ovo je apsolutno besmislen korak (za Finsku i Švedsku) sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa. Tamo (na finskoj granici) nismo imali trupe, sada će biti tamo. Tamo nije bilo sustava za uništavanje, sada će se pojaviti”, zaključio je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Kini porasli uvoz i izvoz, potražnja se oporavlja

Objavljeno

-

Kineski izvoz i uvoz ponovo su porasli u travnju, pokazali su danas podaci carinske uprave, signalizirajući poboljšanje domaće i inozemne potražnje.

Izvoz je u travnju porastao za 1.5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, utvrdio je statistički ured. U ožujku se smanjio prvi puta od studenog, i to za 7.5 posto.

Oporavlja se potražnja

Uvoz je poskočio za 8.4 posto. U ožujku se smanjio za 1.9 posto.

Višak u kineskoj robnoj razmjeni sa svijetom poskočio je u travnju za 23.6 posto, na 72.35 milijardi dolara.

Uvoz ugljena uvećan je za jedanaest posto, na 45.25 milijuna metričkih tona, budući da su proizvođači električne energije pojačali nabavu pred vrhunac ljetne potrošnje.

Uvoz željezne rude porastao je za 1.1 posto, blaže nego u ožujku kada su pojedini kupci iskoristili povoljnije cijene za nabavu, računajući da će i potražnja i cijene snažno porasti u ostatku godine.

Uvoz soje poskočio je za 18 posto, također potaknut povoljnim cijenama koje su pritisnule obilne isporuke iz Brazila.

U prva tri ovogodišnja mjeseca izvoz i uvoz porasli su na godišnjoj razini za 1.5 posto.

 
Nastavi čitati

Svijet

Četiri europske zemlje mogle bi uskoro priznati Palestinu

Objavljeno

-

Irska, Španjolska, Slovenija i Malta razmatraju priznanje palestinske države 21. svibnja, prenijela je irska državna televizija.

RTE News je sinoć prenio kako su se intenzivirali razgovori između Dublina, Madrida, Ljubljane i La Valette o potencijalnom zajedničkom priznanju palestinske državnosti. 

Čeka se glasanje na Općoj skupštini UN-a

Irska televizija tvrdi kako te zemlje čekaju glasanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. svibnja koje bi moglo rezultirati otvaranjem puta Palestine prema članstvu u toj organizaciji.

Četiri zemlje su u zajedničkom priopćenju 22. ožujka rekle kako su dogovorile prvi korak prema priznanju Palestine. 

Španjolska i Irska dugo su zagovornice prava Palestinaca. Ova inicijativa dolazi u vrijeme dok međunarodna zajednica zbog velikog broja poginulih civila u izraelskoj ofenzivi na Gazu poziva na primirje i dugotrajno rješenje za mir u regiji. 

Od 1988. palestinsku državu priznalo je 139 od 193 članica Ujedinjenih naroda. 

Izrael tvrdi da plan četiri europske zemlje predstavlja „nagradu za terorizam” koja će smanjiti šanse na pregovorima o miru u Gazi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Iran najavio promjenu nuklearne doktrine ako se osjeti ugroženim

Objavljeno

-

By

Iran će morati promijeniti svoju nuklearnu doktrinu bude li ga Izrael doveo u ugrozu, rekao je savjetnik iranskog vrhovnog vođe Kamal Harazi, i izazvao zabrinutost zbog iranskog nuklearnog oružja.“Nismo planirali izradu nuklearne bombe, ali ako opstojnost Irana bude ugrožena, nećemo imati izbora nego promijeniti našu vojnu doktrinu”, rekao je Harazi, u četvrtak je izvijestila Iranska studentska novinska mreža, dodajući da je Teheran već dao do znanja ima potencijal za izradu takvog oružja.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei zabranio je razvoj nuklearnog oružja fetvom ranih 2000-ih, ponavljajući svoj stav 2019., kad je izjavio da je “gradnja i skladištenje nuklearnih bombi pogrešno, a njihova upotreba je haram (vjerski zabranjeno)… Iako imamo nuklearne tehnologije, Iran je odlučno izbjegava.”

No 2021. tadašnji je iranski ministar obavještajnih službi rekao da bi pritisak Zapada mogao natjerati Teheran da poradi na nuklearnom oružju.

“U slučaju da cionistički režim (Izrael) napadne naše nuklearne objekte, nećemo se više ustručavati”, dodao je Harazi.

U travnju su Iran i Izrael dosegli najvišu razinu napetosti, pri čemu je Teheran izravno lansirao 300-tinjak projektila i bespilotnih letjelica na Izrael kao odmazdu za nepotvrđeni napad Izraela na kompleks iranskog veleposlanstva u Damasku u kojem je bilo žrtava.

Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe.

Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

Sjedinjene Države su se odonda povukle iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e.

Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu