Connect with us

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svijet se približava točki s koje nema povratka. U studiji objavljenoj jučer u časopisu Science Advances, istraživači napominju da bi sjevernoatlantska cirkulacija vode, koja donosi toplinu u Europu, mogla usporiti, što bi značilo ekstremno zahlađenje europske klime.

Kako je za N1 Slovenija objasnio klimatolog Gregor Vertačnik, to bi dovelo do kraja europske poljoprivrede.

Europu osim sunčevom energijom grije i toplina sjevernoatlantske meridijalne cirkulacije, odnosno kruženja morske vode koja teče od južnog do sjevernog ruba Atlantika. To uzrokuje da se površinska morska voda uglavnom kreće prema sjeveru preko središnjeg Atlantika, a ta topla voda koja dolazi iz ekvatorijalnog područja zagrijava sjevernu i zapadnu Europu.

“Zime su kod nas mnogo toplije nego što bi bile bez ove morske struje”, rekao je za Vertačnik, klimatolog iz slovenske Agencije za okoliš RS (Arso).

Kraj za svaki oblik poljoprivrede

Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja ova cirkulacija u Atlantiku je sada ugrožena. Zašto? Globalno zatopljenje, primjerice topljenjem ledenjaka i ledenih ploča, usporava taj tok jer se veće količine slatke vode ulijevaju u slanu vodu. Iako je ovo usporavanje za sada još uvijek relativno beznačajno, moglo bi biti znatno izraženije u budućnosti.

“Da se to već događa pokazuju i mjerenja. Sve dok je snaga te struje otprilike na ovoj razini, kao što je bila zadnjih stoljeća, neće biti posebnih posljedica za Europu”, rekao je Vertačnik.

Ali nova studija objavljena u petak u časopisu Science Advances sugerira drugačije. Istraživači su zaključili da će se tok najvjerojatnije usporiti, a to bi moglo biti čak sredinom 21. stoljeća.

“Time Europa više ne bi dobivala dotok tople vode, a to bi moglo dovesti do obrnute katastrofe koju je globalno zatopljenje do sada predviđalo – ekstremnog zahlađenja. Bez dotoka topline zime će biti znatno hladnije nego što su sada”, rekao je Vertačnik.

Na sjeveru i zapadu Europe temperature bi mogle pasti i do 10 Celzijevih stupnjeva, što bi značilo “pravu katastrofu”. Niže temperature značile bi kraj gotovo svakog oblika poljoprivrede u Europi. “Slana bi se također počela pojavljivati ​​u svibnju, pa čak i u lipnju, pa bi bilo kakva ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja bila nemoguća u većem dijelu Europe”, rekao je.

No, promjene bi zahvatile i jug Europe. Uz poljoprivredu, “ekstremno” bi porasla potrošnja energije za grijanje, a i mnogi objekti u kojima ljudi sada žive bili bi potpuno neprikladni. Prema Vertačnikovim riječima, promjenama bi klima bila sličnija kanadskoj.

Kako spriječiti katastrofu?

Katastrofa se mogla izbjeći samo trenutnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Oni bi trebali doseći nulu do sredine stoljeća. S ovim upozorenjima, smatra Vertačnik, Europa bi trebala brzom strategijom smanjiti emisije i time dati primjer ostatku svijeta.

“Ako ne, moglo bi se dogoditi da će upravo Europa biti najviše pogođena u cijelom svijetu”, upozorava Vertačnik.

Autori istraživanja zaključili su da bi spomenuta trenutna promjena bila prva u posljednjih 10.000 godina, a zahvatila bi i druge dijelove svijeta.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu