Connect with us

Hrvatska

PROVJERITE ŠTO SE SVE MIJENJA! / Od 1. siječnja na snagu stupaju velike novosti u Hrvatskoj…

Objavljeno

-

U poslovnicama banaka posljednjih dana 2023. još broje kune i pretvaraju ih u eure. Građani donose novčanice i kovanice jer od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, pa će se moći zamijeniti samo u HNB-u, također bez naknade.

HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno do 31. prosinca 2025. Jedna je to od novosti koje na snagu stupaju početkom 2024. godine. Kad smo kod eura, dodajmo i to da od 1. siječnja prestaje obveza trgovaca o dvojnom iskazivanju cijena, i u kunama i u eurima. One trgovine koje to žele, mogu i dalje navoditi i cijene u kunama uz one u eurima, piše Večernji list.

Trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno nedjeljama. Iako je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi, trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.,

Promjene u vezi poreza

Na snagu stupa i nekoliko zakona koji se tiču poreza. Točnije, čak devet – Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Početak primjene od 1. siječnja 2024. osim odredbi o ovlasti za donošenje Odluka JLS-a o visini poreznih stopa donosi i povećavanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, povećanje poreznog razreda za primjenu više stope, ukidanje prireza porezu na dohodak na sve dohotke, omogućavanje predstavničkim tijelima JLS-a da svojom odlukom propišu visine poreznih stopa umjesto dosadašnjih poreznih stopa od 20% i 30%, povećanje poreznih stopa na dohodak od imovine i kapitala i drugo.

Jedan od poteza o kojem se ove godine najviše govorilo odnosi se na ukidanje prireza gradovima i općinama kojima je Vlada ostavila mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i rast plaća svojim građanima.

Neki gradovi, poput Zagreba, povećali su visinu paušalnog poreza po krevetu i smještajnoj jedinici u kampu. Zagrebačka Gradska skupština izglasala je povećanje paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu. Visina paušalnog poreza određuje se u iznosu od 199,08 eura po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kampodmorištu i po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za naselja na području Grada Zagreba, piše Večernji list.

Povećava se neoporezivi iznos otpremnine

Zakon o doprinosima donosi umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.

Potpore radniku zbog invalidnosti, smrt u užoj obitelji, dugotrajno bolovanje i potpore djetetu umrlog radnika neoporezivo će se moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Povećava se neoporezivi iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 1327,24 eura na maksimalnih 1400 eura.

Godišnji neoporezivi iznos od 1. siječnja raste s 2455,49 na 3020 eura. Prigodna nagrada penje se sa 663,62 na neoporezivi iznos od 700 eura, nagrada za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura, a novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika raste s 796,44 na 1200 eura. Povećan je iznos troškova prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592,76 eura godišnje na 1800 eura.

Minimalna plaća i mirovina

Vladinom Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. plaća ona će iznositi 840 eura bruto, za petinu više, dok bi to u neto iznosi bilo 677 eura.

Dobna granica za umirovljenje žena povećava se za tri mjeseca, sa 63 godine i tri mjesec na 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe po prijeđenom kilometru od 1. siječnja iznosi 0,50 eura po kilometru, dakle deset eurocenti ili 25 posto više nego sad. Dnevnica za službena putovanja u tuzemstvu od 1. siječnja 2024. raste s 26,55 na 30 eura, što je povećanje od 13 posto.

Od 1. siječnja poskupljuju participacije za određene zdravstvene usluge koju plaćaju osiguranici bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, poput kirurških zahvata u dnevnoj bolnici i troškova bolničke zaštite.

Od siječnja iduće godine na snagu stupaju i blaži kriteriji za stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Tzv. nacionalna naknada za starije od siječnja se povećava za 30 eura, pa će iznositi 150 eura. Osoba koja je prima ne mora više živjeti u Hrvatskoj najmanje 20 godina, već upola manje, a drugi novi uvjet je povećanje dohodovnog cenzusa kućanstva u kojemu živi starija osoba. Dohodovni cenzus od iduće godine povećava se na 300 eura po članu

Novosti ima i u primicima studenata na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak. Primici za rad preko učeničkih i studentskih udruga, propisani neoporezivi iznos – cenzus za uzdržavanog člana raste s 3185,38 na 3360 eura godišnje.

Raste minimalna studentska satnica sa 4,48 eura na 5,25 eura.

Od 1. siječnja uvodi se novi sustav oporezivanja napojnica koje će se oporezovati kao drugi dohodak po stopi od 20 posto tek kad prijeđu iznos od 3360 eura godišnje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu