U poslovnicama banaka posljednjih dana 2023. još broje kune i pretvaraju ih u eure. Građani donose novčanice i kovanice jer od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, pa će se moći zamijeniti samo u HNB-u, također bez naknade.

HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno do 31. prosinca 2025. Jedna je to od novosti koje na snagu stupaju početkom 2024. godine. Kad smo kod eura, dodajmo i to da od 1. siječnja prestaje obveza trgovaca o dvojnom iskazivanju cijena, i u kunama i u eurima. One trgovine koje to žele, mogu i dalje navoditi i cijene u kunama uz one u eurima, piše Večernji list.

Trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno nedjeljama. Iako je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi, trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.,

Promjene u vezi poreza

Na snagu stupa i nekoliko zakona koji se tiču poreza. Točnije, čak devet – Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Početak primjene od 1. siječnja 2024. osim odredbi o ovlasti za donošenje Odluka JLS-a o visini poreznih stopa donosi i povećavanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, povećanje poreznog razreda za primjenu više stope, ukidanje prireza porezu na dohodak na sve dohotke, omogućavanje predstavničkim tijelima JLS-a da svojom odlukom propišu visine poreznih stopa umjesto dosadašnjih poreznih stopa od 20% i 30%, povećanje poreznih stopa na dohodak od imovine i kapitala i drugo.

Jedan od poteza o kojem se ove godine najviše govorilo odnosi se na ukidanje prireza gradovima i općinama kojima je Vlada ostavila mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i rast plaća svojim građanima.

Neki gradovi, poput Zagreba, povećali su visinu paušalnog poreza po krevetu i smještajnoj jedinici u kampu. Zagrebačka Gradska skupština izglasala je povećanje paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu. Visina paušalnog poreza određuje se u iznosu od 199,08 eura po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kampodmorištu i po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za naselja na području Grada Zagreba, piše Večernji list.

Povećava se neoporezivi iznos otpremnine

Zakon o doprinosima donosi umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.

Potpore radniku zbog invalidnosti, smrt u užoj obitelji, dugotrajno bolovanje i potpore djetetu umrlog radnika neoporezivo će se moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Povećava se neoporezivi iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 1327,24 eura na maksimalnih 1400 eura.

Godišnji neoporezivi iznos od 1. siječnja raste s 2455,49 na 3020 eura. Prigodna nagrada penje se sa 663,62 na neoporezivi iznos od 700 eura, nagrada za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura, a novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika raste s 796,44 na 1200 eura. Povećan je iznos troškova prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592,76 eura godišnje na 1800 eura.

Minimalna plaća i mirovina

Vladinom Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. plaća ona će iznositi 840 eura bruto, za petinu više, dok bi to u neto iznosi bilo 677 eura.

Dobna granica za umirovljenje žena povećava se za tri mjeseca, sa 63 godine i tri mjesec na 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe po prijeđenom kilometru od 1. siječnja iznosi 0,50 eura po kilometru, dakle deset eurocenti ili 25 posto više nego sad. Dnevnica za službena putovanja u tuzemstvu od 1. siječnja 2024. raste s 26,55 na 30 eura, što je povećanje od 13 posto.

Od 1. siječnja poskupljuju participacije za određene zdravstvene usluge koju plaćaju osiguranici bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, poput kirurških zahvata u dnevnoj bolnici i troškova bolničke zaštite.

Od siječnja iduće godine na snagu stupaju i blaži kriteriji za stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Tzv. nacionalna naknada za starije od siječnja se povećava za 30 eura, pa će iznositi 150 eura. Osoba koja je prima ne mora više živjeti u Hrvatskoj najmanje 20 godina, već upola manje, a drugi novi uvjet je povećanje dohodovnog cenzusa kućanstva u kojemu živi starija osoba. Dohodovni cenzus od iduće godine povećava se na 300 eura po članu

Novosti ima i u primicima studenata na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak. Primici za rad preko učeničkih i studentskih udruga, propisani neoporezivi iznos – cenzus za uzdržavanog člana raste s 3185,38 na 3360 eura godišnje.

Raste minimalna studentska satnica sa 4,48 eura na 5,25 eura.

Od 1. siječnja uvodi se novi sustav oporezivanja napojnica koje će se oporezovati kao drugi dohodak po stopi od 20 posto tek kad prijeđu iznos od 3360 eura godišnje.