Hrvatska
Evo koliko bi vam mogla porasti rata kredita u 2024.
Hrvatska je dosad bila pošteđena naglog rasta kamata – ali rast se očekuje. I to odmah iduće godine.
Europska centralna banka podiže kamatne stope kako bi se izborila s inflacijom. Rastu kamate na štednju, a time i kamate na zaduženja građana. Prema predviđanjima, kamatne stope mogle bi se povećati za od pola do jednog postotnog boda – i to za građane koji imaju kredite u otplati i koji imaju promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz nacionalnu referentnu stopu.
Vlastiti kvadrati nedosanjani su san brojnih hrvatskih građana. Zaduživanje je često jedino rješenje.
A onda slijedi briga – kako posuđeni novac vratiti?
Nakon preživljene godine visoke inflacije, građane čeka novi šok. Rastu kamate na štednju, a time i kamate na zaduženja.
Kako bi se izborila s inflacijom, Europska centralna banka podiže kamatne stope. Računica je jednostavna – dizanjem cijene novca smanjuje se i potražnja, a time i inflacija. Premijer danas – umiruje.
“Mislim da je to jedan od normalnih metodološki gledano načina kako se inflacija smanjuje. Naše procjene idu prema smanjenju inflacije, procjene HNB-a, procjene brojnih međunarodnih institucija. A tu kamatne stope po meni neće bitnije rasti ili ugrožavati kupovnu moć, niti građana, niti gospodarstva”, rekao je Andrej Plenković.
Hrvatska tako dostiže ostale europske zemlje u kojima su referentne stope još i više.
“Rizik banaka u Hrvatskoj je bio veći nego vani, no to se promijenilo jer su banke ovdje bile restriktivnije. Broj nenaplatljivih kredita pao je ispod tri posto, što je u rangu europskih zemalja. Zato su hrvatske banke mogle davati jeftine kredite i dodatno je u Hrvatskoj likvidnost bila velika”, kazao je Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine Spiller Farmer.
Što će to konkretno značiti za građane koji imaju kredite u otplati i to s promjenjivom kamatnom stopom?
“Njima će se u sljedećem razdoblju možda malo povećati za možda pola postotnog boda do jednog postotnog boda kamatna stopa. To neće puno utjecati na njihovu ratu, ali sve ovisi o tome koliko imaju preostalog duga”, pojasnio je Vjeko Peretić, Pro grupa za kreditno posredovanje.
Za one koji tek uzimaju kredite su se kamatne stope već malo povećale u odnosu na zadnje dvije godine, ali smanjenje rasta se očekuje u sljedećoj godini.
“Na simulaciji kredita od 100.000 eura koji vodimo od prije pet godina, od 2018. godine, još je za otplatu ostalo oko 86.000 eura. U slučaju da se nacionalna referentna stopa poveća za pola postotnog poena, anuitet će se klijentu povećati sa 500 eura na 523 eura. U slučaju da bi se ta nacionalna stopa povećala za jedan postotni bod, anuitet će se povećati sa 500 na 546 eura”, slikovito je prikazao Peretić.
Kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom stopom od 1.7.2023. iznosi 3,73 posto za eurske stambene kredite.
Povećanje stopa može se očekivati, ali stručnjaci se slažu – ono neće biti drastično.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




