Connect with us

Hrvatska

Hrpa promjena od 1. siječnja: Kome će rasti plaće, a tko će morati raditi više do mirovine

Objavljeno

-

Bliži se kraj godine kada je vrijeme za najave zakonskih i drugih promjena koje nas čekaju s prvim danom sljedeće godine. A u njoj su parlamentarni izbori pa se Vlada potrudila da je građani bar malo osjete i u novčanicima. Najvažnije što u tom smislu donosi 2024. godina je porezna reforma u sklopu koje se mijenja čak devet zakona.

Dobra je vijest da izmjene triju zakona omogućavaju rast plaća. Riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima te Zakonu o lokalnim porezima. Uz ta tri, mijenjaju se Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Plan je Vlade, u skladu s makroekonomskim prognozama, da se poreznom reformom inflacija smanji na 2,2 posto (u studenome je bila 4,7 posto, lani veća od 10 posto), a javni dug na 55,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 68,4. Pritom bi neto plaće najviše trebale rasti onima s nižim plaćama.

Ukida se prirez, plaće rastu

Zakonom o porezu na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti ukidaju se prirezi koje su do sada ubirali gradovi i općine. No kako ne bi ostale bez značajnog dijela prihoda, jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost da propišu porezne stope u propisanim visinama. Zahaljujući ukidanju prireza, plaće će rasti, ali neće biti značajno veće (oko 40 eura u prosjeku) jer će gradovi dići poreze na dohodak, a vjerojatno poskupjeti i neke komunalne uslge, kako bi koliko-toliko kompenizirali ukidaje prireza.

Grad Zagreb će i nakon ukidanja prireza imati najveće porezno opterećenje plaća – niža stopa bit će maksimalno propisanih 23,6 posto, a viša (za godišnje dohotke iznad 50.400 eura) 35,4 posto. U preostala tri velika grada neće ići na maksimalno propisane stope poreza na dohodak. U Osijeku će niža stopa ostati 20, a viša 30 posto. U Splitu će niža stopa poreza na dohodak biti 21,5 posto, a viša 32,25 posto, dok će Rijeka imati stope neznatno niže od maksimalnih – 22,4 i 33,6 posto.

U općinama, koje su do sada imale prireze do 10 posto, od 1. siječnja niža stopa poreza na dohodak moći će biti od 15 do 22 posto, a viša od 25 do 33 posto. Za gradove do 30.000 stanovnika niža stopa će biti od 15 do 22,4 posto.

Plaće “diže” i povećanje osobnog odbitka

Od 1. siječnja mijenja se i Zakon o doprinosima, a izmjene donose umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja – za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.

Povećava se i osobni odbitak – s 530,90 na 560 eura te koeficijenti odbitaka za uzdržavane članove.

Poslodavci će izdašnije moći nagraditi radnike

Od 1. siječnja raste i iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac godišnje može isplatiti radniku, poput prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i sl.), nagrada za radne rezultate i naknada za prehranu radnika. U te tri kategorije maksimalni godišnji iznos neoporezivih primitaka koji poslodavac može isplatiti radniku narast će sa sadašnjih 2455,49 eura na 3020 eura.

S novom godinom povećava se i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – s 40 na 50 eurocenti po prijeđenom kilometru, a neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja unutar Hrvatske bit će povećan sa sadašnjih 26,55 eura na 30 eura.

Minimalna plaća raste za 20 posto

S početkom 2024. raste i visina minimalne plaće. Prema uredbi koju je Vlada donijela potkraj listopada, bruto iznos minimalne plaće raste za 20 posto i sa sadašnjeg iznosa od 700 eura raste na 840 eura. Time će neto minimalac biti oko 677 eura.

Viša dobna granica za umirovljenje žena

U idućoj godini povisuje se dobna granica za umirovljenje žena, za tri mjeseca. Umjesto sadašnjih 63 godine i tri mjeseca, žene će moći u mirovinu s navršenih 63 godine i šest mjeseci pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Cilj je da se u prijelaznom razdoblju do kraja 2029. godine, postupnim povećanjem dobne granice za umirovljenje, 2030. godine žene izjednače s muškarcima. Mijenja se i dob žena za odlazak u prijevremenu mirovinu koji je sada 58 godina i tri mjeseca uz 33 godina i tri mjeseca staža. Od 1. siječnja bit će 58 godina i šest mjeseci, uz 33 godine i šest mjeseci staža.

Zaposlenim ženama i dalje ostaje mogućnost da ostanu u radnom odnosu do navršenih 65 godina života.

Trgovine će raditi 16 nedjelja u godini

Izmjenama Zakona o trgovini, koje su ove godine stupile na snagu, rad nedjeljom dozvoljen je samo 16 nedjelja tijekom godine. Budući da je zakon stupio a snagu polovicom ove goidne, tih 16 nedjelja trgovci i poslodavci mogli su rasporediti na šest mjeseci. Od sljedeće godine tih će 16 radnih nedjelja biti raspoređeno na svih 12 mjeseci.

Završava dvojno iskazivanje cijena

Najveća promjena u Hrvatskoj, koja se dogodila s prvim danom ove godine, bilo je uvođenje eura kao službene valute umjesto dotadašnje kune. Stoga je tijekom ove godine na snazi bila obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama, radi lakše prilagodbe novoj valuti. No, s 31. prosincem završava razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i one će od 1. siječnja biti istaknute samo u eurima. Obveza prestaje, ali trgovci koji

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu