Connect with us

Hrvatska

PREDNJAČE ZAGREB I DALMACIJA / Najviše oboljelih od hripavca u posljednjih 40 godina

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je od hripavca do sada oboljelo 2312 osoba, najviše je mladih od 10 do 14 godina, a po broju oboljelih prednjače Grad Zagreb te Splitsko-dalmatinska županija, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u su do sada testirana 5342 pacijenta od kojih je oko 35 posto bilo pozitivno.

Iz HZJZ-a ističu i kako je to najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina te upozoravaju da su najugroženija novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija.

Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti i dalje je najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja.

– U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika vezano uz cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014., veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir, poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak

Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima

U ovo vrijeme širenja hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do trenutka kada se dijete može cijepiti i na taj način steći vlastiti imunitet.

Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Katkad izaziva i povraćanje. Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima.

Testiranje na hripavac (pertusis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Izvan radnog vremena testnih mjesta svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni bolnički prijam te im se ondje u sklopu obrade, ako se pojavi sumnja na hripavac, može napraviti test, podsjeća HZJZ.

Cijepljenje najvažnija protuepidemijska mjera

– Najugroženiji su dojenčad i oni mlađi od 12 godina, osobito oni koji nisu stigli primiti tri doze cjepiva. Ako trudnica u trenutku zaraze rodi, onda je dijete direkto izloženo riziku zaraze, ako trudnica nije cijepljena. Ako je cijepljena, onda je dijete zaštićeno majčinim protutijelima, kazala je epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović. 

Mrak-Taritaš: Umjesto testova za hripavac, booster-dozu za docjepljivanje


Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u ponedjeljak je upozorila da sada imamo već ozbiljnu epidemiju hripavca te je zapitala ministra zdravstva Vilija Beroša i HZJZ zašto nisu na vrijeme kupili booster-dozu za docjepljivanje umjesto što se masovno naručuju testovi za hripavac.

Od početka jeseni bilježimo sve veći broj slučajeva hripavca i sad već imamo ozbiljnu epidemiju. Epidemiolozi i zaposlenici HZJZ-a ovih dana objašnjavaju nam da ovoliko slučajeva hripavca nismo imali od 1980. i da je uzrok najvjerojatnije kombinacija niske procijepljenosti i dviju godina posebnih mjera tijekom kojih su sve zarazne bolesti bile gotovo potpuno zaustavljene i nismo s njima uopće dolazili u doticaj. No, ono što nam ne govore jest da to nije cijela istina i da je postojao i još postoji efikasan način zaustavljanja epidemije, upozorila je Mrak-Taritaš na konferenciji za novinare.

Naime, objašnjava, cjepivo protiv hripavca dobiva se u nekoliko doza, posljednja između 5. i 6. godine, pri čemu ne postoji pojedinačno cjepivo, nego samo u kombinaciji s cjepivom protiv tetanusa i difterije.

Budući da cjepivo protiv hripavca počinje gubiti djelovanje nakon pet godina, a nakon 10 više uopće ne štiti, mnoge zemlje u rasporedu redovitog cijepljenja imaju booster-dozu tog trovalentnog cjepiva između 11. i 15. godine. Zemlje EU-a koje imaju docjepljivanje adolescenata su Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Cipar, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, istaknula je.

Unatrag nekoliko godina, dodaje, sve više zemalja cijepi i trudnice jer su istraživanja pokazala da to osigurava vrlo učinkovitu zaštitu novorođenčadi.

Hrvatska, napominje, nije među tim zemljama, dapače, čak ni usred epidemije hripavca nikomu nije palo na pamet da se i kod nas uvede ista praksa. Da stvar bude gora, upravo se ovih dana, negdje od početka školske godine, sve učenike osmih razreda cijepi dvovalentnim cjepivom protiv tetanusa i difterije, što znači da cjepivo protiv hripavca sad više ne mogu ni dobiti jer bi morali ponovno dobiti i cjepivo protiv tetanusa i difterije u kratkom roku, ustvrdila je.

Moje pitanje Zavodu, a posebno ministru Berošu, koji se i ne javlja vezano za ovu temu jer ga se valjda ne tiče, jest zašto se ovako nonšalantno ponašamo prema epidemiji bolesti koja je u najmanju ruku izrazito neugodna, a za one najmanje potencijalno i smrtonosna. Najlakše je za sve okrivljivati roditelje koji nisu cijepili djecu i pametovati, a pritom ne poduzimati ništa. Čak i ne nude roditeljima docjepljivanje kao opciju, ne obavještavaju ih da to postoji kao mogućnost. Pitanje je što čekamo, da prva beba umre od hripavca? Što ćemo onda? Tko će za to biti kriv, zapitala je.

Umjesto da smo reagirali na vrijeme, kupili cjepiva koliko je potrebno i sve između 11 i 18 godina docijepili, mi masovno naručujemo testove za hripavac na kojima će netko opet masno zaraditi, a na cjepivu koje je ovu epidemiju moglo spriječiti odlučili smo očito štedjeti, poručila je.

Ministra Beroša i odgovorne u Zavodu za javno zdravstvo pozvala je da građanima bez odgađanja daju sve informacije i objasne zašto nismo naručili dovoljno cjepiva i svu djecu cijepili booster-dozom protiv hripavca.

 

Hrvatska

HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?

Objavljeno

-

By

Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pala prodaja nekretnina strancima: “Cijene starih i polovnih nekretnina svakako treba korigirati”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Lani smo stranim državljanima prodali više od 12.000 nekretnina. To je gotovo 10 posto manje nego u godini prije – unatoč tomu što od sredine godine strani državljani mogu kupovati nekretnine bez ograničenja. Agenti za prodaju nekretnina smatraju da je prodaja pala zbog visokih cijena.

Talijanska investitorica koja gradi luksuzne vile s bazenima u Istri Marta Stone HRT-u je rekla: “Ovdje se možemo najbolje izraziti kad je riječ o gostoprimstvu. Naši se zaposlenici, partneri i gosti ovdje dobro osjećaju. Kvaliteta života u Hrvatskoj je na visokoj razini te i dalje ima puno prostora za napredak. Jako smo zadovoljni što smo dio promjena koje donose ovakve investicije.”

Vile koje je izgradila njezina tvrtka sve su već prodane i iznajmljivat će se.

Lani su stranci kupili više od 12.000 nekretnina u Hrvatskoj. Najviše je među njima Slovenaca. Slijede Nijemci, Austrijanci, Česi i Slovaci.

I agent primjećuje da stranci najčešće kupuju – stanove. “Cijene za sad su se ustalile. Više ne rastu. No, cijene starih i polovnih nekretnina će se svakako trebati korigirati. Nedostaje novih i kvalitetnih novogradnji, tako da rast cijena više ne očekujemo, a vidjet ćemo što će se događati u budućnosti”, govori Denis Modrušan, agent za nekretnine iz Pule.

Osim visokih cijena, manje je nekretnina na tržištu

I stranim i domaćim kupcima lani je prodano manje nekretnina nego u godini prije. Blagi pad prodaje primjećuju i u Splitu.

“Manje je nekretnina na tržištu. Drugi razlog su više cijene. Po meni to su dva razloga zašto su brojke manje”, zaključuje Marin Bliškov, agent za nekretnine iz Splita.

U prošloj godini najviše se povećao broj nekretnina koje su kupili Ukrajinci. Ukupno, najviše je nekretnina prodano u četiri najveća hrvatska grada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ugostitelji na mukama, manjka im konobara. “Ove strane koristimo kao dronove. Na kraju bude – daj što daš.”

Objavljeno

-

By

Na listi deset trenutno najtraženijih zanimanja, formiranoj prema poslovima ponuđenima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), konobari su na drugom mjestu, iza prodavača.

Trenutno na stranici HZZ-a nešto je više od 730 oglasa za poslove u kojima se traže konobarice i konobari. Uvjerljivo najviše je tih oglasa za poslove na Jadranu, što govori o približavanju turističke sezone kada manjak konobarica i konobara najviše dolazi do izražaja, iako je proteklih godina postao izražen posvuda čak i mimo turističke sezone.

U nekim oglasima koje je objavio HZZ, poslodavci uglavnom traže jednog ili dvoje radnika za konobarske poslove, ali ima i onih u kojima poslodavci traže desetke konobarica i konobara. Uočili smo oglas poslodavca iz Nina koji traži njih čak 40 za rad na određeno u ljetnoj sezoni.

“Kad krenu lukrativne ponude za sezonu…”

Čini se da kadrovske “rupe” u ugostiteljstvu ne uspijeva zakrpati ni uvoz stranih radnika. Prema podacima HZZ-a, lani je do konca studenoga u Hrvatskoj radilo 147.593 stranih radnika. Od toga je konobara bilo 9578, a pomoćnih konobara 5504. Prosječna plaća pomoćnih konobara iz tog kontigenta stranih radnika je 601 euro, a konobara 669 eura.

No čak i s konobarima “iz uvoza”, domaćim ugostiteljima nedostaje radnika. U kontinentalnim dijelovima taj problem biva još veći kako se približava turistička sezona jer će, tražeći bolju zaradu, mnogi postati “sezonci” na Jadranu.

“Još smo u dijelu sezone dok su ljudi još ovdje pa imamo dovoljno radnika. Ali, sa zebnjom razmišljamo što će biti kada krenu lukrativne ponude za sezonu i kako ćemo onda zadržati ljude. Ta se situacija ponavlja već treću ili četvrtu sezonu. Trebat ćemo upotrijebiti sva znanja i strategije kako bi motivirali ljude da nam ne odu raditi sezonu na Jadranu”, kazao nam je Gordan Šestić, predsjednik Udruge ugostitelja Grada Osijeka.

Osječki ugostitelj: Ljeti teško zadržavamo ljude

U Osijeku su neto plaće konobara oko 900 eura, a time je teško konkurirati sezonskim ponudama i s Jadrana i iz Zagreba.

“Ovdje je razina cijena puno manja. Kave su nam još uvijek 1,50 ili 1,60 eura za razliku od Zagreba i Jadrana,a uvjeti poslovanja su nam isti, porezi su isti. Situacija je vrlo teška i teško je pronaći model za zadržati ljude koji žele ići raditi na sezonu”, napominje predsjednik osječke Udruge ugostitelja.

U toj situaciji, dodaje, osječki se ugostitelji oslanjaju na radnike koji su imaju obitelj, riješeno stambeno pitanje i stalni posao. Oni se teže odlučuju za iscrpljujući sezonski rad na Jadranu.

“Budući da je Osijek i studentski grad, ljeti se možemo osloniti i na studente. Lani je bilo jako izazovno, ali uspjeli smo prebroditi ljeto, a ove godine čeka nas isti scenarij. Kolege pomalo razmišljaju i o strancima kojih u Osijeku još nema u značajnijem broju na konobarskim poslovima, ali ih ima u kuhinjama i na pomoćnim poslovima. Mislim da će se taj trend pojačati jer kad dođete pred izbor zaposliti nekoga ili privremeno zatvoriti lokal, onda bude “daj što daš” pa zaposliš ljude bez obzira na iskustvo, znanje, poznavanje jezike i druge stručne kvalitete”, kazao nam je Šestić.

“Bazen ljudi presušio je za vrijeme covida”

I na drugoj, jadranskoj strani Hrvatske, ugostitelji koji ne rade samo sezonski muku muče s traženjem i zadržavanjem radnika.

“Imamo jako malo kadra i jako velike potrebe u sezoni. A onaj kadar izvana loše je kvalitete, tako da krpamo rupe. Uopće nije bitno odakle dolaze – iz Hrvatske, BiH ili Gvatemale, stvar je u tome da su ti ljudi ovdje došli bez potrebne edukacije odraditi najbolje što mogu koliko stignu i što stignu, jer nisu roboti”, kaže nam Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Domaći bazen radnika, uglavnom iz Slavonije, koji su dolazili raditi na Jadran ispraznio se, kaže. Otišli su u Irsku i Njemačku.

“Taj bazen ljudi presušio za vrijeme covida. Samo u Njemačkoj sada je više radno sposobnih Hrvata nego što smo u Hrvatsku uvezli stranih radnika. Za sve nas bi stoga bilo dobro da im stvorimo što bolje radno okružje i ugodnu životnu sredinu, nego da imamo stihijsku emigraciju. A upravo tako, stihijski, uvozimo radnike koji ne znaju naš jezik ni običaje. Doslovno ih koristimo kao dronove, što je loše i za njih i za nas”, smatra Jakominić.

Riječki ugostitelj: Prejaka sezonska konkurencija

Na pitanje koliku neto plaću konobarima mogu ponuditi ugostitelji na Kvarneru, Jakominić kaže da se oni čiji lokali rade cijelu godinu ne mogu nositi s konkurencijom onih koji rade samo u špici turističke sezone.

“Oni su u boljoj poziciji jer ne rade na tržištu, imaju puno veću razliku u cijeni i ostvaruju strahovite promete u tih 90 dana, a onih preostalih 270 dana nemaju troškova. Ja koji radim cijelu godinu ne mogu ni prismrditi plaći koju može ponuditi netko tko radi samo tri mjeseca u špici sezone. Nama je problem ponuditi konkurentne plaće jer su troškovi poslovanja u Hrvatskoj strašni – od najma prostora do poreza koje treba platiti. A ne možete taj trošak prebaciti na proizvode, jer tko bi vam normalan platio kavu 3 eura?”

Neto plaća koju ugostitelji na Kvarneru mogu ponuditi konobarima u lokalima koji nisu prstižni i na prstižnim mjestima je 1000 eura.

“Ali ni tih 1000 eura više nije dovoljno za život i to je sve veći problem jer onda ovisite o studentima ili ljudima koji su nemabiciozni u ovom poslu”, kazao nam je šef Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu