Connect with us

Hrvatska

PREDNJAČE ZAGREB I DALMACIJA / Najviše oboljelih od hripavca u posljednjih 40 godina

Objavljeno

5 mjeseci prije

-

U Hrvatskoj je od hripavca do sada oboljelo 2312 osoba, najviše je mladih od 10 do 14 godina, a po broju oboljelih prednjače Grad Zagreb te Splitsko-dalmatinska županija, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u su do sada testirana 5342 pacijenta od kojih je oko 35 posto bilo pozitivno.

Iz HZJZ-a ističu i kako je to najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina te upozoravaju da su najugroženija novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija.

Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti i dalje je najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja.

– U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika vezano uz cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014., veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir, poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. 

Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima

U ovo vrijeme širenja hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do trenutka kada se dijete može cijepiti i na taj način steći vlastiti imunitet.

Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Katkad izaziva i povraćanje. Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima.

Testiranje na hripavac (pertusis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Izvan radnog vremena testnih mjesta svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni bolnički prijam te im se ondje u sklopu obrade, ako se pojavi sumnja na hripavac, može napraviti test, podsjeća HZJZ.

Cijepljenje najvažnija protuepidemijska mjera

– Najugroženiji su dojenčad i oni mlađi od 12 godina, osobito oni koji nisu stigli primiti tri doze cjepiva. Ako trudnica u trenutku zaraze rodi, onda je dijete direkto izloženo riziku zaraze, ako trudnica nije cijepljena. Ako je cijepljena, onda je dijete zaštićeno majčinim protutijelima, kazala je epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović. 

Mrak-Taritaš: Umjesto testova za hripavac, booster-dozu za docjepljivanje


Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u ponedjeljak je upozorila da sada imamo već ozbiljnu epidemiju hripavca te je zapitala ministra zdravstva Vilija Beroša i HZJZ zašto nisu na vrijeme kupili booster-dozu za docjepljivanje umjesto što se masovno naručuju testovi za hripavac.

Od početka jeseni bilježimo sve veći broj slučajeva hripavca i sad već imamo ozbiljnu epidemiju. Epidemiolozi i zaposlenici HZJZ-a ovih dana objašnjavaju nam da ovoliko slučajeva hripavca nismo imali od 1980. i da je uzrok najvjerojatnije kombinacija niske procijepljenosti i dviju godina posebnih mjera tijekom kojih su sve zarazne bolesti bile gotovo potpuno zaustavljene i nismo s njima uopće dolazili u doticaj. No, ono što nam ne govore jest da to nije cijela istina i da je postojao i još postoji efikasan način zaustavljanja epidemije, upozorila je Mrak-Taritaš na konferenciji za novinare.

Naime, objašnjava, cjepivo protiv hripavca dobiva se u nekoliko doza, posljednja između 5. i 6. godine, pri čemu ne postoji pojedinačno cjepivo, nego samo u kombinaciji s cjepivom protiv tetanusa i difterije.

Budući da cjepivo protiv hripavca počinje gubiti djelovanje nakon pet godina, a nakon 10 više uopće ne štiti, mnoge zemlje u rasporedu redovitog cijepljenja imaju booster-dozu tog trovalentnog cjepiva između 11. i 15. godine. Zemlje EU-a koje imaju docjepljivanje adolescenata su Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Cipar, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, istaknula je.

Unatrag nekoliko godina, dodaje, sve više zemalja cijepi i trudnice jer su istraživanja pokazala da to osigurava vrlo učinkovitu zaštitu novorođenčadi.

Hrvatska, napominje, nije među tim zemljama, dapače, čak ni usred epidemije hripavca nikomu nije palo na pamet da se i kod nas uvede ista praksa. Da stvar bude gora, upravo se ovih dana, negdje od početka školske godine, sve učenike osmih razreda cijepi dvovalentnim cjepivom protiv tetanusa i difterije, što znači da cjepivo protiv hripavca sad više ne mogu ni dobiti jer bi morali ponovno dobiti i cjepivo protiv tetanusa i difterije u kratkom roku, ustvrdila je.

Moje pitanje Zavodu, a posebno ministru Berošu, koji se i ne javlja vezano za ovu temu jer ga se valjda ne tiče, jest zašto se ovako nonšalantno ponašamo prema epidemiji bolesti koja je u najmanju ruku izrazito neugodna, a za one najmanje potencijalno i smrtonosna. Najlakše je za sve okrivljivati roditelje koji nisu cijepili djecu i pametovati, a pritom ne poduzimati ništa. Čak i ne nude roditeljima docjepljivanje kao opciju, ne obavještavaju ih da to postoji kao mogućnost. Pitanje je što čekamo, da prva beba umre od hripavca? Što ćemo onda? Tko će za to biti kriv, zapitala je.

Umjesto da smo reagirali na vrijeme, kupili cjepiva koliko je potrebno i sve između 11 i 18 godina docijepili, mi masovno naručujemo testove za hripavac na kojima će netko opet masno zaraditi, a na cjepivu koje je ovu epidemiju moglo spriječiti odlučili smo očito štedjeti, poručila je.

Ministra Beroša i odgovorne u Zavodu za javno zdravstvo pozvala je da građanima bez odgađanja daju sve informacije i objasne zašto nismo naručili dovoljno cjepiva i svu djecu cijepili booster-dozom protiv hripavca.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

1 dan prije

-

14. svibnja 2024.

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

2 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu