Hrvatska
PREDNJAČE ZAGREB I DALMACIJA / Najviše oboljelih od hripavca u posljednjih 40 godina
U Hrvatskoj je od hripavca do sada oboljelo 2312 osoba, najviše je mladih od 10 do 14 godina, a po broju oboljelih prednjače Grad Zagreb te Splitsko-dalmatinska županija, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u su do sada testirana 5342 pacijenta od kojih je oko 35 posto bilo pozitivno.
Iz HZJZ-a ističu i kako je to najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina te upozoravaju da su najugroženija novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija.
Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti i dalje je najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja.
– U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika vezano uz cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014., veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir, poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima
U ovo vrijeme širenja hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do trenutka kada se dijete može cijepiti i na taj način steći vlastiti imunitet.
Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Katkad izaziva i povraćanje. Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima.
Testiranje na hripavac (pertusis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Izvan radnog vremena testnih mjesta svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni bolnički prijam te im se ondje u sklopu obrade, ako se pojavi sumnja na hripavac, može napraviti test, podsjeća HZJZ.
Cijepljenje najvažnija protuepidemijska mjera
– Najugroženiji su dojenčad i oni mlađi od 12 godina, osobito oni koji nisu stigli primiti tri doze cjepiva. Ako trudnica u trenutku zaraze rodi, onda je dijete direkto izloženo riziku zaraze, ako trudnica nije cijepljena. Ako je cijepljena, onda je dijete zaštićeno majčinim protutijelima, kazala je epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović.
Mrak-Taritaš: Umjesto testova za hripavac, booster-dozu za docjepljivanje
Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u ponedjeljak je upozorila da sada imamo već ozbiljnu epidemiju hripavca te je zapitala ministra zdravstva Vilija Beroša i HZJZ zašto nisu na vrijeme kupili booster-dozu za docjepljivanje umjesto što se masovno naručuju testovi za hripavac.
Od početka jeseni bilježimo sve veći broj slučajeva hripavca i sad već imamo ozbiljnu epidemiju. Epidemiolozi i zaposlenici HZJZ-a ovih dana objašnjavaju nam da ovoliko slučajeva hripavca nismo imali od 1980. i da je uzrok najvjerojatnije kombinacija niske procijepljenosti i dviju godina posebnih mjera tijekom kojih su sve zarazne bolesti bile gotovo potpuno zaustavljene i nismo s njima uopće dolazili u doticaj. No, ono što nam ne govore jest da to nije cijela istina i da je postojao i još postoji efikasan način zaustavljanja epidemije, upozorila je Mrak-Taritaš na konferenciji za novinare.
Naime, objašnjava, cjepivo protiv hripavca dobiva se u nekoliko doza, posljednja između 5. i 6. godine, pri čemu ne postoji pojedinačno cjepivo, nego samo u kombinaciji s cjepivom protiv tetanusa i difterije.
Budući da cjepivo protiv hripavca počinje gubiti djelovanje nakon pet godina, a nakon 10 više uopće ne štiti, mnoge zemlje u rasporedu redovitog cijepljenja imaju booster-dozu tog trovalentnog cjepiva između 11. i 15. godine. Zemlje EU-a koje imaju docjepljivanje adolescenata su Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Cipar, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, istaknula je.
Unatrag nekoliko godina, dodaje, sve više zemalja cijepi i trudnice jer su istraživanja pokazala da to osigurava vrlo učinkovitu zaštitu novorođenčadi.
Hrvatska, napominje, nije među tim zemljama, dapače, čak ni usred epidemije hripavca nikomu nije palo na pamet da se i kod nas uvede ista praksa. Da stvar bude gora, upravo se ovih dana, negdje od početka školske godine, sve učenike osmih razreda cijepi dvovalentnim cjepivom protiv tetanusa i difterije, što znači da cjepivo protiv hripavca sad više ne mogu ni dobiti jer bi morali ponovno dobiti i cjepivo protiv tetanusa i difterije u kratkom roku, ustvrdila je.
Moje pitanje Zavodu, a posebno ministru Berošu, koji se i ne javlja vezano za ovu temu jer ga se valjda ne tiče, jest zašto se ovako nonšalantno ponašamo prema epidemiji bolesti koja je u najmanju ruku izrazito neugodna, a za one najmanje potencijalno i smrtonosna. Najlakše je za sve okrivljivati roditelje koji nisu cijepili djecu i pametovati, a pritom ne poduzimati ništa. Čak i ne nude roditeljima docjepljivanje kao opciju, ne obavještavaju ih da to postoji kao mogućnost. Pitanje je što čekamo, da prva beba umre od hripavca? Što ćemo onda? Tko će za to biti kriv, zapitala je.
Umjesto da smo reagirali na vrijeme, kupili cjepiva koliko je potrebno i sve između 11 i 18 godina docijepili, mi masovno naručujemo testove za hripavac na kojima će netko opet masno zaraditi, a na cjepivu koje je ovu epidemiju moglo spriječiti odlučili smo očito štedjeti, poručila je.
Ministra Beroša i odgovorne u Zavodu za javno zdravstvo pozvala je da građanima bez odgađanja daju sve informacije i objasne zašto nismo naručili dovoljno cjepiva i svu djecu cijepili booster-dozom protiv hripavca.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




