Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

15. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2023. / Zlatne spomenice Vidmaroviću, Pernjaku i Bilnosiću

Objavljeno

-

Jubilarni 15. Međunarodni književni susreti Koljnof 2023., koji se svako godine održavaju u Hrvatskom Gradišću na mađarskoj strani, ove su godine održani u vremenu od petka 10. do ponedjeljka 13. studenoga 2023. godine.

Pokrovitelji Susreta su bili Matica hrvatska Šopron, Društvo Hrvati, Hrvati-Horvátok Egysület i EMC GRAH „KUME“, etnomemorijalni i informacijski centar Gradišćanskih Hrvata. Organizator, domaćin i idejni začetnik Susreta, kao i uvijek do sad, bio je dr. Franjo Pajrić, a voditelj i koordinator Susreta, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.

Uz Bilosnića s hrvatske su strane na ovogodišnjim jubilarnim Susretima sudjelovali i književnici Đuro Vidmarović, prvi voditelj i koordinator Susreta i Darko Pero Pernjak, drugi voditelj i koordinator Susreta, koji su u programima Susreta nastupali i kao zasebni gosti.

Na ovogodišnjim 15. Međunarodnim književnim susretima Koljnof  2023. nastupila su i druga ugledna i poznata imena hrvatske književne scene: Božica Jelušić, Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Odbora za međunarodne veze DHK i Biserka Goleš Glasnović, članovi Društva hrvatskih književnika, te Tomislav Domović član Hrvatskog društva pisaca i Srećko Marijanović, član DHK HB, te Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“ i Nikola Marinović, voditelj klape „Koporan“.

U programu Susreta sudjelovali su i književnici iz Gradišća, s mađarske i austrijske strane granice: Jurica Čenar, Dorotea Lipković Zeichmann, Petar Tyran, Herbert Gassner, članovi DHK, Šandor Horvat, znanstvenik i prevoditelj, Robert Hajszan Panonski, urednik Panonskog Instituta, Ana Šoretić, članica Društva književnika Austrije, Ingrid Klemenčić, kulturna djelatnica, gradišćanska novinarka, te pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

U Petak, 10. studenoga sudionici 15. Književnih susreta Koljnof 2023. posjetili su Petrovo selo na jugu Gradišća. Književnici su u pratnji domaćina posjetili grob Timee Horvat, rano preminule sudionice svih dosadašnjih koljnofskih susreta, koja je preminula 11. lipnja ove godine. Na grobu je zapaljena svijeća, a Tomislav Marijan Bilosnić pročitao je pjesmu Na vijest o smrti Timee Horvat, koju je autor posvetio svojoj prijateljici pjesnikinji i poznatoj hrvatsko-gradiščanskoj novinarki. Hrvatski pjesnici su hodočastili i na grob gradišćanskog pjesnika Lajoša Škrapića, također jednog od sudionika Susreta, preminulog 2016.

Potom su sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2023. bili gosti novootvorene uređene Osnovne škole u Petrovom selu, najvećem gradišćanskohrvatskom naselju u Željeznoj županiji, gdje ih je primila Ana Škrapić Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu, inače ravnateljica Dvojezične osnovne škole Petrovoga Sela. Kratka posjeta je uslijedila hrvatskoj školi „M. M. Miloradić“ u gradu Sambotelu, a potom je uslijedila Pjesnička večer, u restoranu „Levanda“, u Koljnofu, hrvatskom mjestu u zapadnoj Mađarkoj, koje je i domaćin susreta. Sudionike ovogodišnjih Međunarodnih književnih susreta pozdravio je načelnik općine Koljnof gospodin Franjo Grubić.

U subotu, 11. studenoga 2023. godine svi programi Susreta odvijali su se u Domu kulture u Koljnofu. Uz sudioništvo domaće publike i sudionika susreta, u prvom prijepodnevnomdijelu programapredstavljanje je novoizišla antologije hrvatske antiratne poezije „Cvrčci u trubi“, autora Tomislava Domovića i Biserke Goleš Glasnović, koja je i predstavila ovu antologiju, s već izvrsnom književnom recepcijom u domovini. Svoje pjesme zastupljene u antologiji potom su govorili nazočni pjesnici T. M. Bilosnić, Đuro Vidmarović, Srećko Marjanović, Tomislav Domović, Biserke Goleš Glasnović, a čitane su i pjesme drugih pjesnika zastupljenih u antologiji.

Nazočnoj publici i sudionicima susreta dr. Šandor Horvat, predstavio je zbirku pjesama „Tigar“ T. M. Bilosnića, koju je preveo na mađarski, a koja se ovih dana očekuje u izdanju vodeće mađarske izdavačke kuće Magyar Napló Kiadó iz Budimpešte. „Tigar“, koji je preveden na četrnaest jezika, će biti objavljen na mađarskom i hrvatskom jeziku. „Bilosnić je uzbudljiv i zato što ne pripada nijednoj struji: on je nesvrstavajući autor“, govori jedan od vodećih mađarskih književnika mlađe generacije Zsille Gábor, dobitnik nagrade Atitila József, urednik odlikovan Viteškim križem Republike Poljske. Pjesme iz zbirke „Tigar“ čitane su na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, a uz autora govorili su ih dr. Šandor Horvat, dr. Franjo Pajrić, Božica Jelušić i Robert Hajszan Panonski.

Potom je predstavljena knjige Božice Jelušić i Božica Brkan, „Gastrolatrija“, kajkavsko- štokavske pjesme o hrani, običajima i kulturi stola. Svakako nesvakidašnje knjige, koju su spjevale dvije vrhunske kajkavske pjesnikinje, „dvije božice hrvatske poezije“. Svoje vrhunske pjesme o hrani, kao i pjesme kolegice Brkan, čitala je Božica Jelušić.

Podnevni dio programa uslijedio je u restoranu „Levanda“ gdje su predstavljeni gradišćanski autori. Robert Hajszan Panonski iscrpno je predstavio izdanja Panonskog Instituta, kojega uspješno vodi već punih 30. godina, i liji se jubilej proslavlja ove godine. O radu i djelu ovog pjesnika i kulturnog djelatnika govorili su Tomislav Marijan Bilosnić i Đuro Vidmarović, redoviti suradnici Hajszanovog Instituta. Vidmarović je Hajszana predstavio kao „posljednjeg Mohikanca na prostoru hrvatske riječi u južnoj Austriji“. Dorotea Lipković Zeichmann i Herbert Gassner govorili su svoju poeziju, kao i Ana Šoretić i Ingrid Klemenčić, večer ranije. Jurica Čenar je predstavio svoju najnoviju zbirku pjesama „Brojim dane“.

U poslijepodnevnim satima u Domu Kulture predstavljena je zbirka Izabranih pjesama Božidara Brezinščaka Bagole, „Svetkovina u predvečerje“, u izboru i s predgovorom Bpžidara Petrača, koji će reći: „Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti“.Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“, predstavio je svoju nagrađenu knjigu „Meni je v Ludbregu lepo“, o kojoj je nadahnuto govorila i Božica Jelušić.  

Pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo, u restoranu „Levanda“, svojim su  osebujnim pjesničko-recitatorsko-glazbenim nastupom u večernjim satima otvorili, i dugo u noć pratili obilježavanja 15. godišnjice Koljnofskih susreta. O jubileju Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu govorili su njegovi idejni začetnici, organizatori i dosadašnji voditelji dr. Franjo Pajrić, Đuro Vidmarović, Darko Pero Pernjak i Tomislav Marijan Bilosnić. Vidmaroviću, Pernjaku i Bilosniću uručena je Zlatna Spomenica Međunarodnih književnih susreta Koljnof, kao dugogodišnjim voditeljima i suradnicima ove značajne književne manifestacije, na kojoj su do sada sudjelovali desetci uglednih književnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Slovačke i Vojvodine.

U nedjelju 12. studenoga 2023. godine za goste susreta u prije podnevnim satima organizirano je panoramsko razgledanje Koljnofa, dvorca Esterházy u Fertődu, Nežiderskog jezera, dvorca Széchenyi u Nagycenku, a pjesnici su posjetili i Vidikovac i Kuću u Gori, gdje je održan prigodan recital.

Program poslije podne bio je posvećen je 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof, kada su, uz nazočnost gotovo svih žitelji mjesta, mahom odjevenih u narodne nošnja,položeni vijenci na spomenik Doseljenja, održano niz predavanja o doseljenju Hrvata u ove panonske krajeve, upriličen posebni kulturno umjetnički program na kojemu je na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitana i pjesma Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu danas raste maslina“, posvećene 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof .

U ponedjeljak, 13. studenoga 2023. godine pjesnici su posjetili Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, a potom gostovali u gradu Juri, čime su i završeni ovogodišnji jubilarni 15. književni susreti Koljnof 2023.   

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu