Svijet
Ukrajina i Bliski istok nisu jedini: Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi?
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u programu N1 televizije spomenula je u razgovoru kako trenutno u svijetu bukte 53 oružana sukoba, a taj je podatak u intervjuu za podcast “The Rest is Politics: Leading” iznio David Miliband, predsjednik globalnog NGO-a International Rescue Committee i bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije.
Dok je 2022. na globalnoj razini oružanih sukoba dominirala rasprava o situaciji u Ukrajini, već ove se godine situacija promijenila ratom koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael. Međutim, diljem svijeta se odvijaju brojni sukobi, često unutar država, o kojima se ne izvještava neprestano, najčešće zbog činjenice što traju godinama.
Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira ukupan broj država koje su sudjelovale u oružanim sukobima prošle godine bio je 56, što je pet više nego godinu ranije.
Tri od tih oružanih sukoba (u Ukrajini, Mijanmaru i Nigeriji) definitivno su se mogli klasificirati kao veliki sukobi koji uključuju 10.000 ili više smrtnih slučajeva povezanih s ratom. Vjerojatno je i građanski rat u Etiopiji prešao taj prag jer se vjeruje da je mrtvih preko 10.000 iako za to nema čvrstih dokaza. Osim toga, 16 sukoba predstavlja intenzivne oružane sukobe s oko 1.000 do 9.999 smrti. Afrika je regija s najviše oružanih sukoba iako mnogi od njih uključuju manje od 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.
Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava kaže da se danas u svijetu odvija više od 110 oružanih sukoba. Neki od njih započeli su nedavno, dok drugi traju više od 50 godina.
Međunarodna krizna grupa (ICG), think tank i međunarodna nevladina inicijativa za rješavanje sukoba, ističe da se ratom u Ukrajini i Europa pojavila na karti globalnih sukoba među koje ubrajaju ovih deset ratova.
Rat Izraela i Hamasa
Nakon brutalnog napada na Izrael njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila.
Rat u Ukrajini
Ukrajina se djelomice oduprla ruskim napadima, no nakon više od godinu dana rata kraj još nije na vidiku. Ni Kijev ni Kremlj ne pokazuju spremnost za mirovne pregovore. Zapad podržava Ukrajinu dok istovremeno ostavlja otvorena vrata pregovorima s Rusijom.
Prvi put u povijesti broj izbjeglica, odnosno ljudi raseljenih zbog rata ili progona prešao je 100 milijuna u svibnju 2022.
Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah
Rat u Ukrajini snažno se odrazio na područje Južnog Kavkaza gdje povremeni sukobi Armenije i Azerbajdžana traju već čitavo stoljeće. Odnos snaga snažno je prevagnuo na stranu Azerbajdžana koji je vojno puno bolje opremljen dok tradicionalni armenski partner u trgovini oružjem, Rusija, trenutno nema viška za izvoz. Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
Iran
Prosvjedi mjesecima potresaju Iran. Režim je pobio stotine u brutalnom odgovoru na prosvjede, a u međuvremenu zakuhava se kriza s iranskim nuklearnim programom te se sve više priča o oživljavaju programa zamrznutog 2015.
Jemen
ICG rat u Jemenu opisuje kao svojevrstan limb nakon primirja između šijitskih pobunjenika iz plemena Huti međunarodno priznate vlade. Oružani sukob trenutno miruje, no primirje se izgleda krši s obje strane te je neizvjesno koliko će se održati.
Etiopija
Dva primirja privela su zasad kraju rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj koji je dosad odnio stotine tisuća života. Međutim, ključni problemi između etiopske vojske i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta nisu riješeni pa stručnjaci procjenjuju da još mnogo toga može poći po krivu.
U ovom se desetljeću broj civila poginulih u oružanih sukobima udvostručio u odnosu na prethodna.
Demokratska Republika Kongo
Oružanu skupinu pobunjenika M23 UN osuđuje za najteže zločine koji se i dalje nekažnjeno provode nad civilima u istočnom DR Kongu. U srpnju je Vijeće Europske unije podržalo izvješće stručne skupine UN-a i izrazilo zabrinutost zbog stanja u toj zemlji.
Sahel
Vlade Burkine Faso, Malija i Nigera bore se održati utjecaj Islamske države na tom području Nezadovoljstvo u redovima vojske u Burkini Faso i Maliju dovelo je do niza pokušaja puča u tim zemljama. Međunarodne intervencije, koje predvodi Francuska, utapaju se u generalno protuzapadnom raspoloženju. Također, sve jači utjecaj Rusije dolijeva ulje na vatru.
Haiti
Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021. Haiti je paraliziran između političke nesposobnosti i sve goreg nasilja među bandama. Javne službe su kolabirale, širi se kolera.
Tajvan
Ključna točka prijepora SAD-a i Kine, Tajvan, djeluje izrazito nestabilno dok se Washington bori održati utjecaj na azijskom dijelu Pacifika.
Ratovi uzrokuju 80 posto svih humanitarnih potreba i smanjuju rast BDP-a u prosjeku za dva postotna boda godišnje.
Ostale vruće točke
Prema Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava najviše oružanih sukoba trenutno se odvija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Prema procjenama, u širem smislu, radi se o više od 45 oružanih sukoba koji zahvaćuju među ostalim države Egipat, Irak, Izrael, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tursku, Jemen i Zapadnu Saharu.
“Tu se odvijaju razni sukobi uključujući brojne naoružane skupine koje se bore protiv vlade i jedni protiv drugih”, objašnjava dr. Chiara Redealli, znanstvena suradnica na Ženevskoj akademiji.
Najteže borbe odvijaju se između Izraela i Hamasa. Nakon brutalnog napada na Izrael, njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila. Osim toga, Izrael razmjenjuje vatru s Hezbolahom u Libanonu i napada ciljeve u Siriji povezane s Iranom.
Diljem Afrike se, prema procjenama, odvija više od 35 oružanih sukoba, no svi su unutarnji uz povremeno uplitanje zapadnih snaga.
Ženevska akademija također navodi osim rata između Ukrajine i Rusije kao oružani sukob navode i rusku okupaciju Krima (Ukrajina), Transdnjestrije (Moldavija), te Južne Osetije i Abhazije (Gruzija).
Globalnu kartu trenutno aktivnih sukoba u svijetu možete pronaći OVDJE.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA14 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
magazin1 dan prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




