Connect with us

Svijet

Ukrajina i Bliski istok nisu jedini: Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u programu N1 televizije spomenula je u razgovoru kako trenutno u svijetu bukte 53 oružana sukoba, a taj je podatak u intervjuu za podcast “The Rest is Politics: Leading” iznio David Miliband, predsjednik globalnog NGO-a International Rescue Committee i bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije.

Dok je 2022. na globalnoj razini oružanih sukoba dominirala rasprava o situaciji u Ukrajini, već ove se godine situacija promijenila ratom koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael. Međutim, diljem svijeta se odvijaju brojni sukobi, često unutar država, o kojima se ne izvještava neprestano, najčešće zbog činjenice što traju godinama.

Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira ukupan broj država koje su sudjelovale u oružanim sukobima prošle godine bio je 56, što je pet više nego godinu ranije.

Tri od tih oružanih sukoba (u Ukrajini, Mijanmaru i Nigeriji) definitivno su se mogli klasificirati kao veliki sukobi koji uključuju 10.000 ili više smrtnih slučajeva povezanih s ratom. Vjerojatno je i građanski rat u Etiopiji prešao taj prag jer se vjeruje da je mrtvih preko 10.000 iako za to nema čvrstih dokaza. Osim toga, 16 sukoba predstavlja intenzivne oružane sukobe s oko 1.000 do 9.999 smrti. Afrika je regija s najviše oružanih sukoba iako mnogi od njih uključuju manje od 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.

Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava kaže da se danas u svijetu odvija više od 110 oružanih sukoba. Neki od njih započeli su nedavno, dok drugi traju više od 50 godina.

Međunarodna krizna grupa (ICG), think tank i međunarodna nevladina inicijativa za rješavanje sukoba, ističe da se ratom u Ukrajini i Europa pojavila na karti globalnih sukoba među koje ubrajaju ovih deset ratova.

Rat Izraela i Hamasa

Nakon brutalnog napada na Izrael njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila.

Rat u Ukrajini

Ukrajina se djelomice oduprla ruskim napadima, no nakon više od godinu dana rata kraj još nije na vidiku. Ni Kijev ni Kremlj ne pokazuju spremnost za mirovne pregovore. Zapad podržava Ukrajinu dok istovremeno ostavlja otvorena vrata pregovorima s Rusijom.

Prvi put u povijesti broj izbjeglica, odnosno ljudi raseljenih zbog rata ili progona prešao je 100 milijuna u svibnju 2022.

Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah

Rat u Ukrajini snažno se odrazio na područje Južnog Kavkaza gdje povremeni sukobi Armenije i Azerbajdžana traju već čitavo stoljeće. Odnos snaga snažno je prevagnuo na stranu Azerbajdžana koji je vojno puno bolje opremljen dok tradicionalni armenski partner u trgovini oružjem, Rusija, trenutno nema viška za izvoz. Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.

Iran

Prosvjedi mjesecima potresaju Iran. Režim je pobio stotine u brutalnom odgovoru na prosvjede, a u međuvremenu zakuhava se kriza s iranskim nuklearnim programom te se sve više priča o oživljavaju programa zamrznutog 2015.

Jemen

ICG rat u Jemenu opisuje kao svojevrstan limb nakon primirja između šijitskih pobunjenika iz plemena Huti međunarodno priznate vlade. Oružani sukob trenutno miruje, no primirje se izgleda krši s obje strane te je neizvjesno koliko će se održati.

Etiopija

Dva primirja privela su zasad kraju rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj koji je dosad odnio stotine tisuća života. Međutim, ključni problemi između etiopske vojske i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta nisu riješeni pa stručnjaci procjenjuju da još mnogo toga može poći po krivu.

U ovom se desetljeću broj civila poginulih u oružanih sukobima udvostručio u odnosu na prethodna.

Demokratska Republika Kongo

Oružanu skupinu pobunjenika M23 UN osuđuje za najteže zločine koji se i dalje nekažnjeno provode nad civilima u istočnom DR Kongu. U srpnju je Vijeće Europske unije podržalo izvješće stručne skupine UN-a i izrazilo zabrinutost zbog stanja u toj zemlji.

Sahel

Vlade Burkine Faso, Malija i Nigera bore se održati utjecaj Islamske države na tom području Nezadovoljstvo u redovima vojske u Burkini Faso i Maliju dovelo je do niza pokušaja puča u tim zemljama. Međunarodne intervencije, koje predvodi Francuska, utapaju se u generalno protuzapadnom raspoloženju. Također, sve jači utjecaj Rusije dolijeva ulje na vatru.

Haiti

Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021. Haiti je paraliziran između političke nesposobnosti i sve goreg nasilja među bandama. Javne službe su kolabirale, širi se kolera.

Tajvan

Ključna točka prijepora SAD-a i Kine, Tajvan, djeluje izrazito nestabilno dok se Washington bori održati utjecaj na azijskom dijelu Pacifika.

Ratovi uzrokuju 80 posto svih humanitarnih potreba i smanjuju rast BDP-a u prosjeku za dva postotna boda godišnje.

Ostale vruće točke

Prema Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava najviše oružanih sukoba trenutno se odvija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Prema procjenama, u širem smislu, radi se o više od 45 oružanih sukoba koji zahvaćuju među ostalim države Egipat, Irak, Izrael, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tursku, Jemen i Zapadnu Saharu.

“Tu se odvijaju razni sukobi uključujući brojne naoružane skupine koje se bore protiv vlade i jedni protiv drugih”, objašnjava dr. Chiara Redealli, znanstvena suradnica na Ženevskoj akademiji.

Najteže borbe odvijaju se između Izraela i Hamasa. Nakon brutalnog napada na Izrael, njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila. Osim toga, Izrael razmjenjuje vatru s Hezbolahom u Libanonu i napada ciljeve u Siriji povezane s Iranom.

Diljem Afrike se, prema procjenama, odvija više od 35 oružanih sukoba, no svi su unutarnji uz povremeno uplitanje zapadnih snaga.

Ženevska akademija također navodi osim rata između Ukrajine i Rusije kao oružani sukob navode i rusku okupaciju Krima (Ukrajina), Transdnjestrije (Moldavija), te Južne Osetije i Abhazije (Gruzija).

Globalnu kartu trenutno aktivnih sukoba u svijetu možete pronaći OVDJE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EK upozorava: Meta želi zarađivati od vaših osobnih podataka

Objavljeno

-

By

unsplash

Europska komisija u ponedjeljak je objavila upozorenje za građane EU-a kojim upozorava korisnike Facebooka i Instagrama na nepoštenu praksu kojom Meta želi “obmanuti” korisnike da daju pristup osobnim podacima.

“Korisnici Facebooka i Instagrama moraju odabrati hoće li se pretplatiti uz naknadu ili pristati da Meta koristi njihove osobne podatke — i od toga zarađivati.

Ova praksa može zavarati korisnike diljem EU-a.

#EU potrošači mogu donositi informirane odluke, a mi poduzimamo mjere kako bismo zaštitili to pravo”, objavila je Europska komisija na platformi X.

Što je poduzela Europska komisija?

U ponedjeljak je Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) poslala pismo nakon zabrinutosti da bi Metin model ‘plati ili pristani’ mogao kršiti zakone EU-a o zaštiti potrošača.

Komisija je koordinirala akciju koju vodi francuska Glavna uprava za tržišno natjecanje, pitanja potrošača i sprječavanje prijevara.

Akcija je započela 2023., odmah nakon što je Meta preko noći zatražila od potrošača da se pretplate na korištenje Facebooka i Instagrama uz naknadu ili da pristanu da Meta koristi njihove osobne podatke kako bi im se prikazivali personalizirani oglasi, što je Meti omogućilo da od toga zaradi.

Ključni elementi akcije protiv Mete:

– Obmanjivanje potrošača upotrebom riječi “besplatno”, dok za korisnike koji se ne žele pretplatiti uz naknadu, Meta zahtijeva da prihvate da ta kompanija može zaraditi od upotrebe njihovih osobnih podataka kako bi im prikazivala prilagođene oglase

– Zbunjivanje korisnika zahtijevajući od njih da se kreću kroz različite zaslone u Facebook/Instagram aplikaciji ili webu i da kliknu na hiperveze koje ih potom preusmjeravaju na različite dijelove poput Uvjeta pružanja usluge ili Pravila privatnosti

– Korištenje nepreciznih izraza i jezika, kao što su “vaši podaci” za upućivanje na “osobne podatke” potrošača ili sugeriranje da potrošači koji odluče platiti uopće neće vidjeti oglase, dok bi mogli i dalje vidjeti oglase koji se bave sadržajem podijeljenim putem Facebooka ili Instagrama od strane drugih članova platforme;

– Vršenje pritiska na potrošače koji su uvijek besplatno koristili Facebook/Instagram do uvođenja novog poslovnog modela i za koje Facebook/Instagram često čini značajan dio njihovih društvenih života i interakcija da donesu trenutni izbor, bez prethodnog upozorenja ,dovoljno vremena i stvarne prilike za procjenu kako bi taj izbor mogao utjecati na njihov ugovorni odnos s Metom

Što je iduće?

Meta ima rok do 1. rujna 2024. odgovoriti na pismo CPC mreže i Komisije te predložiti rješenja.

Ako Meta ne poduzme potrebne korake za rješavanje postavljenih problema, CPC tijela mogu odlučiti poduzeti mjere, uključujući sankcije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog slabe procijepljenosti u BiH već drugi smrtni slučaj povezan s ospicama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Još jedan smrtni slučaj povezan s ospicama zabilježen je u Bosni i Hercegovini, a preminuo je 18-godišnjak iz Zenice, potvrdili su iz ministarstva zdravstva Zeničko-dobojske županije.

Ranije ovog tjedna u Sarajevu je preminuo 17-godišnjak koji je također obolio od ospica pa je od tada proglašena epidemija u Sarajevskoj županiji, a sada i u Zeničko-dobojskoj.

Oba smrtna slučaja povezuju se s niskom stopom procijepljenosti djece, do čega je dovela kampanja na društvenim mrežama potaknuta neutemeljenim tvrdnjama o povezanosti cijepljenja protiv morbila s pojavom autizma kod male djece.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojske županije Aida Salčinović kazala je lokalnim medijima kako je u toj županiji procijepljenost djece protiv ospica na razini od tek 37 posto, što pogoduje širenju zaraza. U toj je županiji do sada potvrđeno više od 1200 slučajeva zaraze ospicama.

“Ja jedino mogu apelirati na roditelje da cijepe svoju djecu i tako ih zaštite”, kazala je Salčinović.

Za učinkovito sprječavanje širenja zaraznih bolesti pa tako i ospica nužno je osigurati procijepljenost od barem 95 posto. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti je u Federaciji BiH obveza regulirana zakonom koji je na snazi od 2005. godine no roditelji unatoč tome masovno odbijaju cijeliti djecu pod različitim izgovorima a kazne koje za to dobiju su novčane i to u simboličnim iznosima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Biden ima koronu

Objavljeno

-

By

Predsjednik SAD-a Joe Biden pozitivan je na koronavirus, potvrdila je Bijela kuća nakon što je Biden nazočio događaju u Las Vegasu na kojem je trebao govoriti.

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre objavila je pozitivan test za 81-godišnjeg Bidena nakon što je predsjednik UnidosUS-a, latinoameričke organizacije za građanska prava, rekao da Biden neće moći govoriti na zakazanom događaju u Las Vegasu zbog dijagnoze.

Bijela kuća tvrdi kako Biden ima blaže respiratorne smetnje te da se iz Las Vegasa vraća u Delaware, gdje će biti stavljen u samoizolaciju. “Cijepljen je i stimuliran te ima blage simptome, rekala je Jean-Pierre.

Američki predsjednik je primio i prvu dozu lijeka Paxlovida, kazao je Bidenov liječnik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu