ZADAR / ŽUPANIJA
U ZADRU ODRŽANA SJEDNICA OTOČKOG VIJEĆA: Spremna EU financijska omotnica za otoke vrijedna 150 milijuna eura
U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je sjednica Otočnog vijeća, kojoj je nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i čak sedam ministara.
Na početku sjednice okupljenim predstavnicima županija, gradova, općina te brojnih otočnih udruga i poduzetnika obratili su se premijer Plenković, ministar Šime Erlić, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić te župan Božidar Longin koji je istaknuo da Zadarska županija u svom sastavu ima 150 otoka i otočića i po tome je vodeća županija u Hrvatskoj.
„Od naše 34 jedinice lokalne samouprave, njih 13 su otočne i obalno-otočne, a 10 ih se nalazi isključivo na otocima, na kojima živi oko 20 tisuća stanovnika. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je skrb o otocima vrlo visoko na listi naših prioriteta i stoga ne čudi da smo prva županija koja je izradila Plan razvoja otoka 2021. – 2027., kao teritorijalnu strategiju u kojoj su definirana ključna područja ulaganja. Ono što je značajno istaknuti, jest da su pri izradi ovog dokumenta bili vrlo aktivno uključeni upravo otočani, i to predstavnici općina i gradova, oni koji najbolje poznaju i razumiju potrebe svojih građana“, poručio je župan podsjetivši da je i prije donošenja ovog važnog strateškog dokumenta koji je podloga za povlačenje sredstava u vrijednosti od 25,6 milijuna eura, Zadarska županija uz veliku pomoć resornih ministarstava, ostvarila nekoliko velikih i značajnih projekata upravo na otocima, poput trajektne luke u Tkonu, ribarske luke u Kalima i mjesne luke u Salima.
„U novom programskom razdoblju kreće projekt proširenja kapaciteta trajektne luke u Preku, jedne od najprometnijih na Jadranu, uz nastavak sanacije velikog broja mjesnih luka po obalnim mjestima. Ključni pak, projekt koji očekujemo ugovoriti i provesti kroz novu financijsku omotnicu EU-a bez sumnje je dovršetak vodno-komunalne infrastrukture i to aglomeracije Preko – Kali na otoku Ugljanu, pašmanske aglomeracije te vodovodizacije drugog i trećeg prstena zadarskih otoka“, ustvrdio je župan Longin.
Na sastanku je, uz ostalo, predstavljen Poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. godini te Poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.
„Razgovarali smo o novom prijedlogu indeksa razvijenosti za otoke, o ulaganjima vrijednim gotovo 3 milijarde eura koja su prethodnih godina realizirana na otocima. Naravno, predstavili smo i novi ITP financijski instrument za otoke gdje smo primjer dobre prakse na razini Europe, jer smo s posebnom omotnicom iz EU fondova uspjeli osigurati sredstva za otoke vrijedna 150 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati putem županija i županijskih otočnih vijeća koja će definirati u što uložiti ta sredstva jer svaki od otoka ima drugačije prioritete“, najavio je ministar Erlić.
Bilo je riječi i o aktivnostima i mjerama iz resora regionalnoga razvoja usmjerenim prema otocima, Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, zakonskim i podzakonskim aktima iz resora prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poboljšanju zdravstvene usluge na otocima te ulaganjima u luke.
„Vremenske nepogode koje su nas umjesto na Vis dovele u Zadar pokazale su nam svu važnost ulaganja u otoke, lučku i prometnu infrastrukturu. Otoci su nam svih ovih godina među prioritetima, što se vidi ne samo zbog novog Zakona o otocima, već i zbog partnerstva koje želimo njegovati sa svim jedinicama lokalne samouprave. Više od tri milijarde eura smo uložili u otoke, za razvoj infrastrukture i poboljšanje kvalitete života, a naša 53 naseljena otoka dom su više od 128 tisuća žitelja“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, u čijoj su pratnji bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





