U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je sjednica Otočnog vijeća, kojoj je nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i čak sedam ministara.  

Na početku sjednice okupljenim predstavnicima županija, gradova, općina te brojnih otočnih udruga i poduzetnika obratili su se premijer Plenković, ministar Šime Erlić, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić te župan Božidar Longin koji je istaknuo da Zadarska županija u svom sastavu ima 150 otoka i otočića i po tome je vodeća županija u Hrvatskoj.  

„Od naše 34 jedinice lokalne samouprave, njih 13 su otočne i obalno-otočne, a 10 ih se nalazi isključivo na otocima, na kojima živi oko 20 tisuća stanovnika. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je skrb o otocima vrlo visoko na listi naših prioriteta i stoga ne čudi da smo prva županija koja je izradila Plan razvoja otoka 2021. – 2027., kao teritorijalnu strategiju u kojoj su definirana ključna područja ulaganja. Ono što je značajno istaknuti, jest da su pri izradi ovog dokumenta bili vrlo aktivno uključeni upravo otočani, i to predstavnici općina i gradova, oni koji najbolje poznaju i razumiju potrebe svojih građana“, poručio je župan podsjetivši da je i prije donošenja ovog važnog strateškog dokumenta koji je podloga za povlačenje sredstava u vrijednosti od 25,6 milijuna eura, Zadarska županija uz veliku pomoć resornih ministarstava, ostvarila nekoliko velikih i značajnih projekata upravo na otocima, poput trajektne luke u Tkonu, ribarske luke u Kalima i mjesne luke u Salima.   

„U novom programskom razdoblju kreće projekt proširenja kapaciteta trajektne luke u Preku, jedne od najprometnijih na Jadranu, uz nastavak sanacije velikog broja mjesnih luka po obalnim mjestima. Ključni pak, projekt koji očekujemo ugovoriti i provesti kroz novu financijsku omotnicu EU-a bez sumnje je dovršetak vodno-komunalne infrastrukture i to aglomeracije Preko – Kali na otoku Ugljanu, pašmanske aglomeracije te vodovodizacije drugog i trećeg prstena zadarskih otoka“, ustvrdio je župan Longin.  

Na sastanku je, uz ostalo, predstavljen Poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. godini te Poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

„Razgovarali smo o novom prijedlogu indeksa razvijenosti za otoke, o ulaganjima vrijednim gotovo 3 milijarde eura koja su prethodnih godina realizirana na otocima. Naravno, predstavili smo i novi ITP financijski instrument za otoke gdje smo primjer dobre prakse na razini Europe, jer smo s posebnom omotnicom iz EU fondova uspjeli osigurati sredstva za otoke vrijedna 150 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati putem županija i županijskih otočnih vijeća koja će definirati u što uložiti ta sredstva jer svaki od otoka ima drugačije prioritete“, najavio je ministar Erlić.   

Bilo je riječi i o aktivnostima i mjerama iz resora regionalnoga razvoja usmjerenim prema otocima, Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, zakonskim i podzakonskim aktima iz resora prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poboljšanju zdravstvene usluge na otocima te ulaganjima u luke.

„Vremenske nepogode koje su nas umjesto na Vis dovele u Zadar pokazale su nam svu važnost ulaganja u otoke, lučku i prometnu infrastrukturu. Otoci su nam svih ovih godina među prioritetima, što se vidi ne samo zbog novog Zakona o otocima, već i zbog partnerstva koje želimo njegovati sa svim jedinicama lokalne samouprave. Više od tri milijarde eura smo uložili u otoke, za razvoj infrastrukture i poboljšanje kvalitete života, a naša 53 naseljena otoka dom su više od 128 tisuća žitelja“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, u čijoj su pratnji bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.