Connect with us

Hrvatska

Ovako od ponoći prelazimo granicu Hrvatske i Slovenije…

Objavljeno

7 mjeseci prije

-

Od ponoći su krenule kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, što znači da granicu više ne možemo prelaziti bez prisustva policije i ikakvih kontrola kao što je to bio slučaj posljednjih gotovo deset mjeseci koliko je Hrvatska u Schengenu.

Slovenija od subote uvodi privremenu graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom, koja će za početak trajati do 30. listopada s mogućnošću produljenja. Odluku je Slovenija dovela nakon što je slične mjere njoj uvela Italija, a i Italija i Slovenija povratak kontrola na granice pravdaju povećanim rizikom od terorizma u Europi nakon napada Hamasa na Izrael i terorističkih napada koji su uslijedili u Belgiji i Francuskoj. 

“Privremeno ponovno uvođenje kontrole krajnja je mjera proporcionalna utvrđenoj prijetnji. Mjere će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske”, kažu iz slovenskog MUP-a.

Index je danas prvi doznao detalje novih mjera na granici. 

Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet i sedam za željeznički promet koje mogu prelaziti i građani EU i državljani trećih zemalja te još 12 prijelaza koje mogu koristiti isključivo građani Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. 

Režim na velikim graničnim prijelazima na kojima mogu prelaziti i državljani trećih zemalja

Na velikim cestovnih graničnim prijelazima (prvospomenutih 12 prijelaza) će, kako je doznao Index, policija biti od 0 do 24 sata. Ovi granični prijelazi namijenjeni su i za državljane trećih zemalja, koji neće smjeti prijeći granicu na ostalim prijelazima. 

U razgovoru sa slovenskom policijom doznali smo kako će režim na tim velikim graničnim prijelazima ipak biti bitno drukčiji nego u vremenu prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Naime, kako Indexu pojašnjavaju iz slovenske policije, policijski službenici na granici neće zaustavljati sva vozila i provjeravati dokumente kao što je to bio slučaj do ove godine, nego će se kontrole provoditi selektivno.

Izdvajat će se tek pojedina vozila i provjeravati se dokumenti osoba koje se u njima nalaze. Naravno, moguća je i provjera samog vozila. Policajci će se u pravilu nalaziti uz prometne trake, a ne u kućicama, između ostalog i zbog toga što su one na nekim graničnim prijelazima uklonjene, kao što je primjerice slučaj na najvećem graničnom prijelazu između Slovenije i Hrvatske – Bregana/Obrežje.

Sve ovo ipak znači da na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja jer će velik dio vozila prolaziti bez zaustavljanja, a policija će izdvajati one koje će kontrolirati kako bi se promet odvijao neometano. Dobre su to vijesti za hrvatske građane, ali i one koji prolaze kroz Hrvatsku prema Sloveniji, jer se čini kako će se ostvariti najave da bi nove mjere na slovenskoj granice trebale izgledati kao mjere koje Austrija već niz godina provodi na granici sa Slovenijom.

Oni koji su proteklih godina prolazili slovensku granicu znaju kako to izgleda, pojedina vozila se izdvajaju radi kontrole dokumenta (ponekad i vozila), a ostala prolaze više-manje bez zaustavljanja, no često se stvore manje gužve jer vozila pored policijske kontrole prolaze sporije nego što je to slučaj kada nema kontrole, premda je brzina i inače na graničnim prijelazima, kada nema granične kontrole, ograničena na 30 ili 40 na sat.

Režim na manjim granicama na kojima smiju prelaziti samo građani EU i EEA

Režim na hrvatsko-slovenskoj granici osim velikih cestovnih prijelaza sadrži i drugu kategoriju prijelaza – manje granice koje smiju prelaziti samo građani EU i Europskog ekonomskog prostora (EEA). 

Na njima, kako doznaje Index, policija neće biti prisutna 24 sata dnevno, no bit će prisutna u određenim razdobljima. Ako na njima budu uhvaćeni građani trećih zemalja, bit će u prekršaju.

Osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije su državljani Europske unije i državljani Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Švicarske i članovi njihovih obitelji bez obzira na nacionalnost.

Popis prijelaza

Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:

  • Plovanija/Sečovlje,
  • Kaštel/Dragonja, 
  • Požane/Sočerga,
  • Pasjak/Starod,
  • Rupa/Jelšane,
  • Brod na Kupi/Petrina,
  • Jurovski Brod/Metlika,
  • Bregana/Obrežje,
  • Lupinjak/Dobovec,
  • Macelj/Gruškovje,
  • Dubrava Križovljanska/Zavrč i
  • Mursko Središće/Petišovci.

Željeznički granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:

  • Rakitovec,
  • Ilirska Bistrica,
  • Metlika,
  • Dobova,
  • Rogatec,
  • Središče ob Dravi i
  • Lendava.

Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti samo građani EU i EEA su:

  • Jelovice/Podgorje,
  • Prezid/Babno Polje,
  • Pribanjci/Vinica,
  • Mala Bregana/Slovenska vas,
  • Harmica/Rigonce,
  • Mihanović Dol/Orešje,
  • Razvor/Bistrica ob Sotli,
  • Miljana/Imeno,
  • Hum/Rogatec,
  • Virje/Ormož,
  • Trnovec/Središće ob Dravi i
  • Gibina.

“Cilj kontrola nisu obični građani”

Iz slovenske policije Indexu su kazali kako je cilj ove mjere suzbijanje rizika od terorizma, a ne otežavanje putovanja običnim građanima koji prelaze granicu. 

“Ovu odluku smo donijeli zbog povećane prijetnje terorizma u Europi i stoga primarni cilj naših provjera nisu obični građani koji se kreću preko granice”, kažu nam iz slovenske policije. Provjeravat će stoga ona vozila koja su im sumnjiva ili nasumično provjeravati neka vozila i putnike. Ne žele, kažu nam, značajnije otežavati kretanje običnih građana. 

Jasno je da će se posebno kontrolirati krijumčarenje migranata, što slovenska i hrvatska policija uostalom pojačano rade već mjesec dana uz slovensko-hrvatsku granicu. 

Iz slovenske policije napominju da se putnici na graničnim prijelazima trebaju pridržavati odredbi o podobnosti prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Važno je napomenuti da ste dužni policajcima pokazati važeću putnu ispravu za prelazak granice ako vas policija to zatraži, pa prije prelaska granice trebaju provjeriti valjanost putnih isprava.

Što o tome kako će točno izgledati kontrole kaže šef slovenske granične policije

Robert More iz Sektora granične policije Slovenije na presici danas popodne potvrdio je da će se kontrole na granicama provoditi selektivno. 

More je naveo da će policajci na svakom graničnom prijelazu donijeti procjenu koga će detaljnije pregledavati.

“Provjeravat će se dokumenti za ulazak, ali će policajci provjeravati i sve ostalo što bi moglo upućivati na terorizam, ekstremizam i ostale pojavne oblike”, naveo je. 

Hoće li rampe biti podignute ili spuštene, zanimalo je dalje novinare. “Rampe na graničnim prijelazima bit će prilagođene gustoći prometa. Planiramo ih zatvoriti, ali kada budu dolazili putnici, one će se podizati”, objasnio je.

Na pitanje kako će izgledati kontrola na granici s Hrvatskom, kazao je da će biti ista kao i na granici s Mađarskom.

“Policajci će kontrolirati dokumente kao i opravdanost prelaska granice uz primjenu svih indikatora povezanih s terorizmom i ekstremizmom”, rekao je. Objasnio je da su još u tijeku pripreme za početak ponovnog nadzora granice, od okupljanja ljudstva do priključenja na informacijski sustav preko kojeg se provjere obavljaju.

“Bit će angažirano 500-600 policijskih službenika”, najavio je. More očekuje i povremene zastoje na onim graničnim prijelazima na kojima ima više prometa, ali će se truditi da to čim prije riješe.

Pitanja i odgovori slovenskog MUP-a

Koji su razlozi uvođenja privremene ponovne kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom?

S obzirom na aktualna događanja u široj regiji, procjenjujemo da postoje uvjerljivi razlozi da Slovenija ponovno uvede kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Nedavni događaji potvrđuju da se pripadnici raznih terorističkih pokreta povlače iz područja oružanih sukoba kako bi izbjegli moguće posljedice za svoje djelovanje. Istovremeno, postoji rizik da bi se te osobe, također uz pomoć usluga krijumčarskih mreža, infiltrirale u mješovite migracijske tokove i pokušale neovlašteno ući u zemlje Europske unije. Slovenska sigurnosna tijela pomno prate moguće rizike i sigurnosne prilike u našoj zemlji i široj regiji, kao i čimbenike koji bi mogli utjecati na radikalizaciju pojedinaca i širenje nasilnog ekstremizma.

U kojim slučajevima Schengenski zakonik dopušta državi ponovno uvođenje kontrola na svojim granicama?

Zakonik o schengenskim granicama propisuje da u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti država članica može ponovno uvesti kontrole na svim ili određenim dijelovima svoje unutarnje granice. Naime, sukladno članku 28. Zakonika, kontrola na unutarnjoj granici može se ponovno uvesti u slučajevima koji zahtijevaju hitno postupanje, na određeno vrijeme do deset dana. Istodobno, država mora službeno obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju te navesti razloge koji opravdavaju korištenje postupka. Trajanje privremene ponovne inspekcije može se produžiti u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama. Ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola trebalo bi se koristiti samo u iznimnim slučajevima, kao posljednja mjera, poštujući načela proporcionalnosti i nužnosti. Privremeno ponovno uvođenje kontrole unutarnjih granica u Sloveniji definirano je i člankom 36. Zakona o nadzoru državne granice.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

35 minuta prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

23 sata prije

-

13. svibnja 2024.

By

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zračne luke u Hrvatskoj zabilježile porast prometa u ožujku

Objavljeno

1 dan prije

-

13. svibnja 2024.

By

U svim hrvatskim zračnim lukama u ožujku je bilo 397 tisuća putnika ili 6.3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prva tri mjeseca s 985 tisuća putnika ostvaren porast od 9.6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je tereta u tim lukama u ožujku bilo više nego lani.

Uz ukupan porast broja putnika, u ožujku 2024. na zračnim lukama je bilo i 1 posto više operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) nego u ožujku 2023. ili nešto više od 5.600.

Među zračnim lukama u ožujku 2024. najviše putnika bilo je na zračnoj luci Zagreb, 299 tisuća, što je gotovo 14 posto više nego u ožujku 2023., a druga je zračna luka Split s 48 tisuća putnika ili 2.3 posto manje.

Neke luke u minusu

Kako ljetni red letenja, kada je na hrvatskim zračnim lukama znatno veći promet, počinje tek od kraj ožujka, i u drugim je lukama na Jadranu bio manji promet u ožujku, pa je tako i zračna luka Dubrovnik imala minus u prometu putnika, od 15 posto, s njih 42.500.

Zračna luka Zadar s oko 4100 putnika u minusu je od gotovo 50 posto u odnosu na ožujak 2023., a pad broja putnika imala je i zračna luka Pula, od 25.7 posto, s njih oko 1700, dok je zračna luka Osijek s 1200 putnika u plusu od 25,7 posto.

Veliki porast na razini ožujka zabilježila je zračna luka Rijeka od 237 posto, s 529 putnika, kao i zračna luka Brač od 33.3 posto, ali na maloj bazi, s 12 putnika.

Zračno pristanište Mali Lošinj s 8 putnika u minusu je od 75 posto u odnosu na lanjski ožujak.

Teretni promet u zračnim lukama u ožujku bio je, kao i putnički, ukupno veći nego u istom lanjskom mjesecu, za 31 posto, s 1.057 tona.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu