Hrvatska
Ovako od ponoći prelazimo granicu Hrvatske i Slovenije…
Od ponoći su krenule kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, što znači da granicu više ne možemo prelaziti bez prisustva policije i ikakvih kontrola kao što je to bio slučaj posljednjih gotovo deset mjeseci koliko je Hrvatska u Schengenu.
Slovenija od subote uvodi privremenu graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom, koja će za početak trajati do 30. listopada s mogućnošću produljenja. Odluku je Slovenija dovela nakon što je slične mjere njoj uvela Italija, a i Italija i Slovenija povratak kontrola na granice pravdaju povećanim rizikom od terorizma u Europi nakon napada Hamasa na Izrael i terorističkih napada koji su uslijedili u Belgiji i Francuskoj.
“Privremeno ponovno uvođenje kontrole krajnja je mjera proporcionalna utvrđenoj prijetnji. Mjere će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske”, kažu iz slovenskog MUP-a.
Index je danas prvi doznao detalje novih mjera na granici.
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet i sedam za željeznički promet koje mogu prelaziti i građani EU i državljani trećih zemalja te još 12 prijelaza koje mogu koristiti isključivo građani Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
Režim na velikim graničnim prijelazima na kojima mogu prelaziti i državljani trećih zemalja
Na velikim cestovnih graničnim prijelazima (prvospomenutih 12 prijelaza) će, kako je doznao Index, policija biti od 0 do 24 sata. Ovi granični prijelazi namijenjeni su i za državljane trećih zemalja, koji neće smjeti prijeći granicu na ostalim prijelazima.
U razgovoru sa slovenskom policijom doznali smo kako će režim na tim velikim graničnim prijelazima ipak biti bitno drukčiji nego u vremenu prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Naime, kako Indexu pojašnjavaju iz slovenske policije, policijski službenici na granici neće zaustavljati sva vozila i provjeravati dokumente kao što je to bio slučaj do ove godine, nego će se kontrole provoditi selektivno.
Izdvajat će se tek pojedina vozila i provjeravati se dokumenti osoba koje se u njima nalaze. Naravno, moguća je i provjera samog vozila. Policajci će se u pravilu nalaziti uz prometne trake, a ne u kućicama, između ostalog i zbog toga što su one na nekim graničnim prijelazima uklonjene, kao što je primjerice slučaj na najvećem graničnom prijelazu između Slovenije i Hrvatske – Bregana/Obrežje.
Sve ovo ipak znači da na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja jer će velik dio vozila prolaziti bez zaustavljanja, a policija će izdvajati one koje će kontrolirati kako bi se promet odvijao neometano. Dobre su to vijesti za hrvatske građane, ali i one koji prolaze kroz Hrvatsku prema Sloveniji, jer se čini kako će se ostvariti najave da bi nove mjere na slovenskoj granice trebale izgledati kao mjere koje Austrija već niz godina provodi na granici sa Slovenijom.
Oni koji su proteklih godina prolazili slovensku granicu znaju kako to izgleda, pojedina vozila se izdvajaju radi kontrole dokumenta (ponekad i vozila), a ostala prolaze više-manje bez zaustavljanja, no često se stvore manje gužve jer vozila pored policijske kontrole prolaze sporije nego što je to slučaj kada nema kontrole, premda je brzina i inače na graničnim prijelazima, kada nema granične kontrole, ograničena na 30 ili 40 na sat.
Režim na manjim granicama na kojima smiju prelaziti samo građani EU i EEA
Režim na hrvatsko-slovenskoj granici osim velikih cestovnih prijelaza sadrži i drugu kategoriju prijelaza – manje granice koje smiju prelaziti samo građani EU i Europskog ekonomskog prostora (EEA).
Na njima, kako doznaje Index, policija neće biti prisutna 24 sata dnevno, no bit će prisutna u određenim razdobljima. Ako na njima budu uhvaćeni građani trećih zemalja, bit će u prekršaju.
Osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije su državljani Europske unije i državljani Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Švicarske i članovi njihovih obitelji bez obzira na nacionalnost.
Popis prijelaza
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Plovanija/Sečovlje,
- Kaštel/Dragonja,
- Požane/Sočerga,
- Pasjak/Starod,
- Rupa/Jelšane,
- Brod na Kupi/Petrina,
- Jurovski Brod/Metlika,
- Bregana/Obrežje,
- Lupinjak/Dobovec,
- Macelj/Gruškovje,
- Dubrava Križovljanska/Zavrč i
- Mursko Središće/Petišovci.
Željeznički granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Rakitovec,
- Ilirska Bistrica,
- Metlika,
- Dobova,
- Rogatec,
- Središče ob Dravi i
- Lendava.
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti samo građani EU i EEA su:
- Jelovice/Podgorje,
- Prezid/Babno Polje,
- Pribanjci/Vinica,
- Mala Bregana/Slovenska vas,
- Harmica/Rigonce,
- Mihanović Dol/Orešje,
- Razvor/Bistrica ob Sotli,
- Miljana/Imeno,
- Hum/Rogatec,
- Virje/Ormož,
- Trnovec/Središće ob Dravi i
- Gibina.
“Cilj kontrola nisu obični građani”
Iz slovenske policije Indexu su kazali kako je cilj ove mjere suzbijanje rizika od terorizma, a ne otežavanje putovanja običnim građanima koji prelaze granicu.
“Ovu odluku smo donijeli zbog povećane prijetnje terorizma u Europi i stoga primarni cilj naših provjera nisu obični građani koji se kreću preko granice”, kažu nam iz slovenske policije. Provjeravat će stoga ona vozila koja su im sumnjiva ili nasumično provjeravati neka vozila i putnike. Ne žele, kažu nam, značajnije otežavati kretanje običnih građana.
Jasno je da će se posebno kontrolirati krijumčarenje migranata, što slovenska i hrvatska policija uostalom pojačano rade već mjesec dana uz slovensko-hrvatsku granicu.
Iz slovenske policije napominju da se putnici na graničnim prijelazima trebaju pridržavati odredbi o podobnosti prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Važno je napomenuti da ste dužni policajcima pokazati važeću putnu ispravu za prelazak granice ako vas policija to zatraži, pa prije prelaska granice trebaju provjeriti valjanost putnih isprava.
Što o tome kako će točno izgledati kontrole kaže šef slovenske granične policije
Robert More iz Sektora granične policije Slovenije na presici danas popodne potvrdio je da će se kontrole na granicama provoditi selektivno.
More je naveo da će policajci na svakom graničnom prijelazu donijeti procjenu koga će detaljnije pregledavati.
“Provjeravat će se dokumenti za ulazak, ali će policajci provjeravati i sve ostalo što bi moglo upućivati na terorizam, ekstremizam i ostale pojavne oblike”, naveo je.
Hoće li rampe biti podignute ili spuštene, zanimalo je dalje novinare. “Rampe na graničnim prijelazima bit će prilagođene gustoći prometa. Planiramo ih zatvoriti, ali kada budu dolazili putnici, one će se podizati”, objasnio je.
Na pitanje kako će izgledati kontrola na granici s Hrvatskom, kazao je da će biti ista kao i na granici s Mađarskom.
“Policajci će kontrolirati dokumente kao i opravdanost prelaska granice uz primjenu svih indikatora povezanih s terorizmom i ekstremizmom”, rekao je. Objasnio je da su još u tijeku pripreme za početak ponovnog nadzora granice, od okupljanja ljudstva do priključenja na informacijski sustav preko kojeg se provjere obavljaju.
“Bit će angažirano 500-600 policijskih službenika”, najavio je. More očekuje i povremene zastoje na onim graničnim prijelazima na kojima ima više prometa, ali će se truditi da to čim prije riješe.
Pitanja i odgovori slovenskog MUP-a
Koji su razlozi uvođenja privremene ponovne kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom?
S obzirom na aktualna događanja u široj regiji, procjenjujemo da postoje uvjerljivi razlozi da Slovenija ponovno uvede kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Nedavni događaji potvrđuju da se pripadnici raznih terorističkih pokreta povlače iz područja oružanih sukoba kako bi izbjegli moguće posljedice za svoje djelovanje. Istovremeno, postoji rizik da bi se te osobe, također uz pomoć usluga krijumčarskih mreža, infiltrirale u mješovite migracijske tokove i pokušale neovlašteno ući u zemlje Europske unije. Slovenska sigurnosna tijela pomno prate moguće rizike i sigurnosne prilike u našoj zemlji i široj regiji, kao i čimbenike koji bi mogli utjecati na radikalizaciju pojedinaca i širenje nasilnog ekstremizma.
U kojim slučajevima Schengenski zakonik dopušta državi ponovno uvođenje kontrola na svojim granicama?
Zakonik o schengenskim granicama propisuje da u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti država članica može ponovno uvesti kontrole na svim ili određenim dijelovima svoje unutarnje granice. Naime, sukladno članku 28. Zakonika, kontrola na unutarnjoj granici može se ponovno uvesti u slučajevima koji zahtijevaju hitno postupanje, na određeno vrijeme do deset dana. Istodobno, država mora službeno obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju te navesti razloge koji opravdavaju korištenje postupka. Trajanje privremene ponovne inspekcije može se produžiti u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama. Ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola trebalo bi se koristiti samo u iznimnim slučajevima, kao posljednja mjera, poštujući načela proporcionalnosti i nužnosti. Privremeno ponovno uvođenje kontrole unutarnjih granica u Sloveniji definirano je i člankom 36. Zakona o nadzoru državne granice.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




