Hrvatska
Financijski analitičar ima loše vijesti: “Problem inflacije neće biti riješen dok ne uđemo u recesiju”
Financijski analitičar Hrvoje Serdarušić gostovao je u Novom danu gdje je komentirao Vladine mjere pomoći.
Serdarušić, koji je već goinama ekonomski bloger, nije zadovoljan programom mjera pomoći.
“Previše je tu ekonomskog intervencionizma. Ja sam zastupnik teze da treba težiti manjoj državi, koja se što manje upliće u odnose koji se događaju na slobodnoj razini. Ove zadnje mjere neće nešto posebno smanjiti inflaciju”, poručuje Serdarušić.
“Te cjenovne kontrole, osim što mi imamo iskustva u bivšoj federaciji, imamo iskustva i globalno. Cjenovne kontrole nisu efikasne kkntrole u borbi protiv inflacije”, dodaje.
Serdarušić kaže kako određivanje cijene koja je iznad tržišta gotovo ništa ne znači.
“Mi gledamo globalni indeks cijena, on je kontinuirano u padu, već preko godinu dana. U Hrvatskoj se zna da u prvom dijelu godine, zbog pripreme za turističku sezonu, cijene uglavnom rastu, a onda imate pad”, kaže Serdarušić.
“Generalno, inflacija je stvar sile teže jer je predugo problem bio negiran od strane onih koji su imali neku moć, i monetarnih vlasti i fiskalnih. Mislim da problem neće biti riješen dok ne dođemo u recesiju. Mi suštinski već imamo recesiju u Europi, pogotovo zbog situacije u Njemačkoj”, dodaje Serdarušić.
Problemi krenuli u proljeće 2020.
“Prvo je ekonomija zaustavljena u potpunosti, naglo, što je bilo potpuno nepotrebno i pretjerano. Tu je bilo i obustavljanje investicija i proizvodnje i potrošnje. I onda u trenutku naglog otvaranja ogrmoman rast potraženje, ti opskrbni lanci su prekinuti i onda još dodatno imate monetarni poticaj. Ljudi su dobili ogromne količine novca koji se zadržao više nego su inicijalno bile procjene analitičara, tako da je ta inflacija bila produljena”, objašnjava Serdarušić.
Smatra kako je Hrvatska ulaskom u eurozonu smanjila neke svoje rizike, ali i dalje imamo jedan veliki problem.
“Nama je glavni problem demografija i sve političke stranke bi se trebale time baviti. To je strateški problem ove države i on će se širiti na sve sustave. Imamo i veliki pad novorođenih. Da nemamo stranih radnika u Hrvatskoj mi bismo bili, to je svakom jasno, u velikoj recesiji. Ne bi imao tko raditi”, ukazuje Serdarušić.
Objasnio je zašto u Hrvatskoj nemamo rast nezaposlenosti.
“Mislim da to ima veze s ovim pocesima tzv. nearshoringa, mi vraćamo proizvodnju bliže sebi. Vraćanje proizvodnje iz Kine ovdje. Kina je godinama izvozila deflaciju na zapad i mi smo svi uživali – zbog strateških reobračunavanja, to sad vidimo u globalnoj geopolitici. Mi sad vraćamo na zapad tu proizvodnju i time dižemo potražnju za radnicima.”
Paket mjera kao uobičajeno predizborno ponašanje
“To su jednokratne mjere koje se uvijek radije ponavljaju pred izbore, nego recimo da su se događale prije godinu danu, ništa neuobičajeno, to se događa u drugim zemljama. S druge strane najava rasta kamatnih stopa na depozit – to se isto očekivalo da će se dogoditi, jer je već dulje Europska centralna banka kritizrala polovne banke u Europi zašto nisu dizale kamate na depozite.
“Mislim banke zarađuju na način da stave novac u račun kod središnje banke i to im se možda više i isplati jer je narasla kamatna stopa i za depozite i za kredite. Kad Europska središnja banka određuje temeljne kamatne stope, određuje ih prema bankarskom sustavu, to se zove monetarna transmisija. U Hrvatskoj je taj proces najsporiji, imamo među najnižim kamatnim stopama u Europi”, dodaje Serdarušić.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin5 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom