Financijski analitičar Hrvoje Serdarušić gostovao je u Novom danu gdje je komentirao Vladine mjere pomoći.

Serdarušić, koji je već goinama ekonomski bloger, nije zadovoljan programom mjera pomoći.

“Previše je tu ekonomskog intervencionizma. Ja sam zastupnik teze da treba težiti manjoj državi, koja se što manje upliće u odnose koji se događaju na slobodnoj razini. Ove zadnje mjere neće nešto posebno smanjiti inflaciju”, poručuje Serdarušić.

“Te cjenovne kontrole, osim što mi imamo iskustva u bivšoj federaciji, imamo iskustva i globalno. Cjenovne kontrole nisu efikasne kkntrole u borbi protiv inflacije”, dodaje.

Serdarušić kaže kako određivanje cijene koja je iznad tržišta gotovo ništa ne znači.

“Mi gledamo globalni indeks cijena, on je kontinuirano u padu, već preko godinu dana. U Hrvatskoj se zna da u prvom dijelu godine, zbog pripreme za turističku sezonu, cijene uglavnom rastu, a onda imate pad”, kaže Serdarušić.

“Generalno, inflacija je stvar sile teže jer je predugo problem bio negiran od strane onih koji su imali neku moć, i monetarnih vlasti i fiskalnih. Mislim da problem neće biti riješen dok ne dođemo u recesiju. Mi suštinski već imamo recesiju u Europi, pogotovo zbog situacije u Njemačkoj”, dodaje Serdarušić.

Problemi krenuli u proljeće 2020.

“Prvo je ekonomija zaustavljena u potpunosti, naglo, što je bilo potpuno nepotrebno i pretjerano. Tu je bilo i obustavljanje investicija i proizvodnje i potrošnje. I onda u trenutku naglog otvaranja ogrmoman rast potraženje, ti opskrbni lanci su prekinuti i onda još dodatno imate monetarni poticaj. Ljudi su dobili ogromne količine novca koji se zadržao više nego su inicijalno bile procjene analitičara, tako da je ta inflacija bila produljena”, objašnjava Serdarušić.

Smatra kako je Hrvatska ulaskom u eurozonu smanjila neke svoje rizike, ali i dalje imamo jedan veliki problem.

“Nama je glavni problem demografija i sve političke stranke bi se trebale time baviti. To je strateški problem ove države i on će se širiti na sve sustave. Imamo i veliki pad novorođenih. Da nemamo stranih radnika u Hrvatskoj mi bismo bili, to je svakom jasno, u velikoj recesiji. Ne bi imao tko raditi”, ukazuje Serdarušić.

Objasnio je zašto u Hrvatskoj nemamo rast nezaposlenosti.

“Mislim da to ima veze s ovim pocesima tzv. nearshoringa, mi vraćamo proizvodnju bliže sebi. Vraćanje proizvodnje iz Kine ovdje. Kina je godinama izvozila deflaciju na zapad i mi smo svi uživali – zbog strateških reobračunavanja, to sad vidimo u globalnoj geopolitici. Mi sad vraćamo na zapad tu proizvodnju i time dižemo potražnju za radnicima.”

Paket mjera kao uobičajeno predizborno ponašanje

“To su jednokratne mjere koje se uvijek radije ponavljaju pred izbore, nego recimo da su se događale prije godinu danu, ništa neuobičajeno, to se događa u drugim zemljama. S druge strane najava rasta kamatnih stopa na depozit – to se isto očekivalo da će se dogoditi, jer je već dulje Europska centralna banka kritizrala polovne banke u Europi zašto nisu dizale kamate na depozite.

“Mislim banke zarađuju na način da stave novac u račun kod središnje banke i to im se možda više i isplati jer je narasla kamatna stopa i za depozite i za kredite. Kad Europska središnja banka određuje temeljne kamatne stope, određuje ih prema bankarskom sustavu, to se zove monetarna transmisija. U Hrvatskoj je taj proces najsporiji, imamo među najnižim kamatnim stopama u Europi”, dodaje Serdarušić.