Hrvatska
Uskoro dolazi novi sustav plaćanja autocesta: Ovo je sve što trebate znati
Naplatne kućice bi uskoro mogle postati prošlost, a zamijenit će ih potpuno novi model kakav trenutno ne postoji niti u jednoj drugoj europskoj zemlji. To otvara brojna pitanja kod mnogih vozača.
Zbog ulaska u Schengen ovoga ljeta nismo morali slušati vijesti o gužvama na zapadnim i sjevernim granicama, no zato smo imali prilike slušati o gužvama na našim autocestama zbog najezde što stranih, što domaćih turista.
Hrvatske autoceste (HAC) se često hvale rekordnim brojem automobila koji su prošli kroz njihove naplatne kućice. Tako su i nedavno objavili da je tijekom proteklog vikenda, od 25. do 27. kolovoza, na autocestama zabilježen promet od 937.584 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 6,37 milijuna eura bez PDV-a.
Navode kako je riječ o još jednom rastu jer je u usporedivom vikendu prošle godine zabilježen je promet od 847.338 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,92 milijuna eura bez PDV-a, tako da je promet vozila ovoga vikenda bio veći za 11 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8 posto, priopćio je HAC.
Potpuno novi model naplate
I taj vikend nije izuzetak jer je od 01. 01. do 27. kolovoza ove godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 47.623.078 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 299.898.498 eura bez PDV-a. Drugim riječima, ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Drugim riječima, promet na naplatnim kućicama raste iz godine u godinu, li i gužve. Osim toga one i koštaju. Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je gostujući u Novom danu, da HAC mjesečno troši 1,7 milijuna eura na rad kućica.
Stoga se Hrvatska odlučila na novi model koji bi u potpunosti ukinuo naplatne kućice. Znamo da postoje dva modela naplate cestarina, a to su naplatne kućice gdje se naplaćuje prijeđena udaljenost i vinjete gdje se naplaćuje vrijeme korištenja ceste. No Vlada se odlučila za treći, potpuno novi model.
“HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je za N1 još jedan bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Kada stiže novi sustav?
Kako su nam objasnili iz HAC-a, u tijeku je postupak pregleda i ocjene ponuda dobivenih u otvorenom postupku javne nabave novog sustava elektroničke naplate cestarine.
O točnim rokovima će se više tek nakon sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, s time da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja odabranog ponuditelja u posao. Znači da novi sustav ne treba očekivati prije 2025. godine.
Koliko će i hoće li uopće novi sustav donijeti veće prihode od autocesta teško je reći jer oni ovise o broju vozila i cijeni same cestarine. No ono što se zna jest da po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama. Kako su potvrdili iz HAC-a, one će biti sukcesivno uklanjane kako bi se u potpunosti postigla što veća protočnost prometa.
Drugim riječima, novi bi model trebao omogućiti prolazak 3.000 vozila po satu, dok naplatne kućice imaju protok od tek 200 vozila, ako se radi o blagajni, odnosno 350 ako se radi o automatu za naplatu. Kada znamo da je riječ o sustavu koji dopušta prolazak naplatne točke pri brzini do maksimalnih 130 km/h onda je jasno zašto bi fluktuacija prometa trebala biti puno brža.
Koliko će koštati novi sustav?
S obzirom na to da postupak javne nabave još traje ne možemo precizno reći koliko će koštati implementacija sustava. Znamo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2019. procijenilo da će investicija koštati do 570 milijuna kuna, odnosno nešto iznad 75 milijuna eura.
Ponude koje su pristigle kreću se od 80 do 220 milijuna eura, tako da već sada možemo zaključiti da će investicija biti skuplja od predviđenog. Tomu treba pribrojiti i cijenu uklanjanja naplatnih kućica za koje je Ministarstvo 2019. procijenilo da će koštati oko 150 milijuna kuna (20 milijuna eura), ali ta je cifra, ako pridodamo inflaciju, danas vjerojatno znatno viša.
“Radnici koji sada rade na naplati cestarine će i dalje ostati na poslu. Dobar dio njih, oko 300 osoba, u sljedeće dvije godine stječe uvjet za mirovinu i oni će otići van s otpremninom. Na kraju će po projekcijama i faliti radnika”, rekao nam je predsjednik Nezavisnog cesarskog sindikata u HAC-u, Anđelko Kasunić.
Iz Ministarstva su također 2019. naglasili da bi za održavanje takvog sustava trebalo godišnje koštati 55 milijuna kn (7,3 milijuna eura) za prve godine, a nakon što bio dio korisnika prešao na ENC uređaje, oko 45 milijuna kuna (6 milijuna eura).
Kako će sustav funkcionirati za vozače?
U ovom trenutku znamo da se radi o naplati cestarine u slobodnom protoku vozila, dakle bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na tehnologiji automatskog prepoznavanja registarskih pločica.
Riječ je o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a sličan koriste i Mađarska i Slovenija jer su nove digitalne vinjete vezane za registraciju vozila.
I sada imamo elektronski sustav vidu elektronske naplate cestarine (ENC), ali to ipak nije sustav bez rampi i zaustavljanja pa se stoga odustalo od njegove nadogradnje.
Korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.
Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). To bi pak gužve s naplatnih kućica moglo preseliti na te navedene punktove, ali sličan problem imali bismo i s vinjetama.
Znači li to da novi sustav u potpunosti ukida gotovinsko plaćanje?
Izravno gotovinsko plaćanje na autocesti više neće biti moguće jer nema zaustavljanja prometa, no to ne znači da korisnici npr. nadoplatu ENC-a na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta d.o.o. ili benzinskim postajama neće kao i do sada moći plaćati gotovinom, pojašnjavaju u HAC-u.
Što u slučaju prolaska bez plaćanja?
Dok će neki u novom sustavu tražiti rupu kako bi se mogli švercati, postoje i oni koji će se zateći na autocesti bez da su ju platili iz čistog ne znanja (li ne čitanja znakova).
Kako su nam objasnili u HAC-u, to će biti kažnjivo, a koliko će iznositi kazna još se ne zna jer zakon je tek u pripremi.
“Po uzoru na bilo koju drugu zemlju koja je uvela sličan sustav naplate, izbjegavanje plaćanja cestarine će se sankcionirati sukladno odredbama novog Zakona o naplati cestarine, koji je u pripremi”, odgovorili su nam.
Neplatiše će sustav sam prepoznati putem portala na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja, a njihov točan broj i razmještaj definirat će se u drugoj fazi projekta.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






