Hrvatska
Uskoro dolazi novi sustav plaćanja autocesta: Ovo je sve što trebate znati
Naplatne kućice bi uskoro mogle postati prošlost, a zamijenit će ih potpuno novi model kakav trenutno ne postoji niti u jednoj drugoj europskoj zemlji. To otvara brojna pitanja kod mnogih vozača.
Zbog ulaska u Schengen ovoga ljeta nismo morali slušati vijesti o gužvama na zapadnim i sjevernim granicama, no zato smo imali prilike slušati o gužvama na našim autocestama zbog najezde što stranih, što domaćih turista.
Hrvatske autoceste (HAC) se često hvale rekordnim brojem automobila koji su prošli kroz njihove naplatne kućice. Tako su i nedavno objavili da je tijekom proteklog vikenda, od 25. do 27. kolovoza, na autocestama zabilježen promet od 937.584 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 6,37 milijuna eura bez PDV-a.
Navode kako je riječ o još jednom rastu jer je u usporedivom vikendu prošle godine zabilježen je promet od 847.338 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,92 milijuna eura bez PDV-a, tako da je promet vozila ovoga vikenda bio veći za 11 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8 posto, priopćio je HAC.
Potpuno novi model naplate
I taj vikend nije izuzetak jer je od 01. 01. do 27. kolovoza ove godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 47.623.078 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 299.898.498 eura bez PDV-a. Drugim riječima, ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Drugim riječima, promet na naplatnim kućicama raste iz godine u godinu, li i gužve. Osim toga one i koštaju. Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je gostujući u Novom danu, da HAC mjesečno troši 1,7 milijuna eura na rad kućica.
Stoga se Hrvatska odlučila na novi model koji bi u potpunosti ukinuo naplatne kućice. Znamo da postoje dva modela naplate cestarina, a to su naplatne kućice gdje se naplaćuje prijeđena udaljenost i vinjete gdje se naplaćuje vrijeme korištenja ceste. No Vlada se odlučila za treći, potpuno novi model.
“HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je za N1 još jedan bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Kada stiže novi sustav?
Kako su nam objasnili iz HAC-a, u tijeku je postupak pregleda i ocjene ponuda dobivenih u otvorenom postupku javne nabave novog sustava elektroničke naplate cestarine.
O točnim rokovima će se više tek nakon sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, s time da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja odabranog ponuditelja u posao. Znači da novi sustav ne treba očekivati prije 2025. godine.
Koliko će i hoće li uopće novi sustav donijeti veće prihode od autocesta teško je reći jer oni ovise o broju vozila i cijeni same cestarine. No ono što se zna jest da po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama. Kako su potvrdili iz HAC-a, one će biti sukcesivno uklanjane kako bi se u potpunosti postigla što veća protočnost prometa.
Drugim riječima, novi bi model trebao omogućiti prolazak 3.000 vozila po satu, dok naplatne kućice imaju protok od tek 200 vozila, ako se radi o blagajni, odnosno 350 ako se radi o automatu za naplatu. Kada znamo da je riječ o sustavu koji dopušta prolazak naplatne točke pri brzini do maksimalnih 130 km/h onda je jasno zašto bi fluktuacija prometa trebala biti puno brža.
Koliko će koštati novi sustav?
S obzirom na to da postupak javne nabave još traje ne možemo precizno reći koliko će koštati implementacija sustava. Znamo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2019. procijenilo da će investicija koštati do 570 milijuna kuna, odnosno nešto iznad 75 milijuna eura.
Ponude koje su pristigle kreću se od 80 do 220 milijuna eura, tako da već sada možemo zaključiti da će investicija biti skuplja od predviđenog. Tomu treba pribrojiti i cijenu uklanjanja naplatnih kućica za koje je Ministarstvo 2019. procijenilo da će koštati oko 150 milijuna kuna (20 milijuna eura), ali ta je cifra, ako pridodamo inflaciju, danas vjerojatno znatno viša.
“Radnici koji sada rade na naplati cestarine će i dalje ostati na poslu. Dobar dio njih, oko 300 osoba, u sljedeće dvije godine stječe uvjet za mirovinu i oni će otići van s otpremninom. Na kraju će po projekcijama i faliti radnika”, rekao nam je predsjednik Nezavisnog cesarskog sindikata u HAC-u, Anđelko Kasunić.
Iz Ministarstva su također 2019. naglasili da bi za održavanje takvog sustava trebalo godišnje koštati 55 milijuna kn (7,3 milijuna eura) za prve godine, a nakon što bio dio korisnika prešao na ENC uređaje, oko 45 milijuna kuna (6 milijuna eura).
Kako će sustav funkcionirati za vozače?
U ovom trenutku znamo da se radi o naplati cestarine u slobodnom protoku vozila, dakle bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na tehnologiji automatskog prepoznavanja registarskih pločica.
Riječ je o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a sličan koriste i Mađarska i Slovenija jer su nove digitalne vinjete vezane za registraciju vozila.
I sada imamo elektronski sustav vidu elektronske naplate cestarine (ENC), ali to ipak nije sustav bez rampi i zaustavljanja pa se stoga odustalo od njegove nadogradnje.
Korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.
Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). To bi pak gužve s naplatnih kućica moglo preseliti na te navedene punktove, ali sličan problem imali bismo i s vinjetama.
Znači li to da novi sustav u potpunosti ukida gotovinsko plaćanje?
Izravno gotovinsko plaćanje na autocesti više neće biti moguće jer nema zaustavljanja prometa, no to ne znači da korisnici npr. nadoplatu ENC-a na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta d.o.o. ili benzinskim postajama neće kao i do sada moći plaćati gotovinom, pojašnjavaju u HAC-u.
Što u slučaju prolaska bez plaćanja?
Dok će neki u novom sustavu tražiti rupu kako bi se mogli švercati, postoje i oni koji će se zateći na autocesti bez da su ju platili iz čistog ne znanja (li ne čitanja znakova).
Kako su nam objasnili u HAC-u, to će biti kažnjivo, a koliko će iznositi kazna još se ne zna jer zakon je tek u pripremi.
“Po uzoru na bilo koju drugu zemlju koja je uvela sličan sustav naplate, izbjegavanje plaćanja cestarine će se sankcionirati sukladno odredbama novog Zakona o naplati cestarine, koji je u pripremi”, odgovorili su nam.
Neplatiše će sustav sam prepoznati putem portala na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja, a njihov točan broj i razmještaj definirat će se u drugoj fazi projekta.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




