Hrvatska
Uskoro dolazi novi sustav plaćanja autocesta: Ovo je sve što trebate znati
Naplatne kućice bi uskoro mogle postati prošlost, a zamijenit će ih potpuno novi model kakav trenutno ne postoji niti u jednoj drugoj europskoj zemlji. To otvara brojna pitanja kod mnogih vozača.
Zbog ulaska u Schengen ovoga ljeta nismo morali slušati vijesti o gužvama na zapadnim i sjevernim granicama, no zato smo imali prilike slušati o gužvama na našim autocestama zbog najezde što stranih, što domaćih turista.
Hrvatske autoceste (HAC) se često hvale rekordnim brojem automobila koji su prošli kroz njihove naplatne kućice. Tako su i nedavno objavili da je tijekom proteklog vikenda, od 25. do 27. kolovoza, na autocestama zabilježen promet od 937.584 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 6,37 milijuna eura bez PDV-a.
Navode kako je riječ o još jednom rastu jer je u usporedivom vikendu prošle godine zabilježen je promet od 847.338 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,92 milijuna eura bez PDV-a, tako da je promet vozila ovoga vikenda bio veći za 11 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 8 posto, priopćio je HAC.
Potpuno novi model naplate
I taj vikend nije izuzetak jer je od 01. 01. do 27. kolovoza ove godine na svim autocestama u nadležnosti HAC-a zabilježen je promet od 47.623.078 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 299.898.498 eura bez PDV-a. Drugim riječima, ove godine promet vozila veći je za 11 posto dok je iznos naplaćene cestarine veći za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Drugim riječima, promet na naplatnim kućicama raste iz godine u godinu, li i gužve. Osim toga one i koštaju. Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je gostujući u Novom danu, da HAC mjesečno troši 1,7 milijuna eura na rad kućica.
Stoga se Hrvatska odlučila na novi model koji bi u potpunosti ukinuo naplatne kućice. Znamo da postoje dva modela naplate cestarina, a to su naplatne kućice gdje se naplaćuje prijeđena udaljenost i vinjete gdje se naplaćuje vrijeme korištenja ceste. No Vlada se odlučila za treći, potpuno novi model.
“HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je za N1 još jedan bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Kada stiže novi sustav?
Kako su nam objasnili iz HAC-a, u tijeku je postupak pregleda i ocjene ponuda dobivenih u otvorenom postupku javne nabave novog sustava elektroničke naplate cestarine.
O točnim rokovima će se više tek nakon sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, s time da je vrijeme trajanja radova 24 mjeseca od uvođenja odabranog ponuditelja u posao. Znači da novi sustav ne treba očekivati prije 2025. godine.
Koliko će i hoće li uopće novi sustav donijeti veće prihode od autocesta teško je reći jer oni ovise o broju vozila i cijeni same cestarine. No ono što se zna jest da po uvođenju novog sustava prestaje potreba za naplatnim kućicama. Kako su potvrdili iz HAC-a, one će biti sukcesivno uklanjane kako bi se u potpunosti postigla što veća protočnost prometa.
Drugim riječima, novi bi model trebao omogućiti prolazak 3.000 vozila po satu, dok naplatne kućice imaju protok od tek 200 vozila, ako se radi o blagajni, odnosno 350 ako se radi o automatu za naplatu. Kada znamo da je riječ o sustavu koji dopušta prolazak naplatne točke pri brzini do maksimalnih 130 km/h onda je jasno zašto bi fluktuacija prometa trebala biti puno brža.
Koliko će koštati novi sustav?
S obzirom na to da postupak javne nabave još traje ne možemo precizno reći koliko će koštati implementacija sustava. Znamo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2019. procijenilo da će investicija koštati do 570 milijuna kuna, odnosno nešto iznad 75 milijuna eura.
Ponude koje su pristigle kreću se od 80 do 220 milijuna eura, tako da već sada možemo zaključiti da će investicija biti skuplja od predviđenog. Tomu treba pribrojiti i cijenu uklanjanja naplatnih kućica za koje je Ministarstvo 2019. procijenilo da će koštati oko 150 milijuna kuna (20 milijuna eura), ali ta je cifra, ako pridodamo inflaciju, danas vjerojatno znatno viša.
“Radnici koji sada rade na naplati cestarine će i dalje ostati na poslu. Dobar dio njih, oko 300 osoba, u sljedeće dvije godine stječe uvjet za mirovinu i oni će otići van s otpremninom. Na kraju će po projekcijama i faliti radnika”, rekao nam je predsjednik Nezavisnog cesarskog sindikata u HAC-u, Anđelko Kasunić.
Iz Ministarstva su također 2019. naglasili da bi za održavanje takvog sustava trebalo godišnje koštati 55 milijuna kn (7,3 milijuna eura) za prve godine, a nakon što bio dio korisnika prešao na ENC uređaje, oko 45 milijuna kuna (6 milijuna eura).
Kako će sustav funkcionirati za vozače?
U ovom trenutku znamo da se radi o naplati cestarine u slobodnom protoku vozila, dakle bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica. Cijeli sustav se temelji na tehnologiji automatskog prepoznavanja registarskih pločica.
Riječ je o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a sličan koriste i Mađarska i Slovenija jer su nove digitalne vinjete vezane za registraciju vozila.
I sada imamo elektronski sustav vidu elektronske naplate cestarine (ENC), ali to ipak nije sustav bez rampi i zaustavljanja pa se stoga odustalo od njegove nadogradnje.
Korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima HAC-a i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.
Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). To bi pak gužve s naplatnih kućica moglo preseliti na te navedene punktove, ali sličan problem imali bismo i s vinjetama.
Znači li to da novi sustav u potpunosti ukida gotovinsko plaćanje?
Izravno gotovinsko plaćanje na autocesti više neće biti moguće jer nema zaustavljanja prometa, no to ne znači da korisnici npr. nadoplatu ENC-a na prodajnim mjestima Hrvatskih autocesta d.o.o. ili benzinskim postajama neće kao i do sada moći plaćati gotovinom, pojašnjavaju u HAC-u.
Što u slučaju prolaska bez plaćanja?
Dok će neki u novom sustavu tražiti rupu kako bi se mogli švercati, postoje i oni koji će se zateći na autocesti bez da su ju platili iz čistog ne znanja (li ne čitanja znakova).
Kako su nam objasnili u HAC-u, to će biti kažnjivo, a koliko će iznositi kazna još se ne zna jer zakon je tek u pripremi.
“Po uzoru na bilo koju drugu zemlju koja je uvela sličan sustav naplate, izbjegavanje plaćanja cestarine će se sankcionirati sukladno odredbama novog Zakona o naplati cestarine, koji je u pripremi”, odgovorili su nam.
Neplatiše će sustav sam prepoznati putem portala na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja, a njihov točan broj i razmještaj definirat će se u drugoj fazi projekta.
Hrvatska
DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje
Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.
Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.
U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.
Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.
Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.
Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.
Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi
Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.
Hrvatska
U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.
Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.
Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.
Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.
Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.
Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.
Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.
Hrvatska
Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
-
Svijet2 tjedna prijePRIJELOMNI TRENUTAK / Odobren lijek za rak gušterače!
-
magazin1 tjedan prijeLjubavni horoskop za rujan 2026.: Bikovima počinje ozbiljna romansa, Vage moraju donijeti odluku
-
magazin2 tjedna prijeHoroskop za 28. kolovoza 2026.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeZadarska županija nastavlja rušiti rekorde: u deset godina broj zaposlenih porastao 34, a nezaposlenih se smanjio za 63 posto




