Connect with us

Hrvatska

Stiže nova naplata cestarina: “Izabran model koji nema nitko u Europi”

Objavljeno

-

Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić u Novom danu je komentirao novi sustav naplate cestarina kao i kretanje cijena energenata nakon što je Vlada najavila novo poskupljenje goriva.

Govoreći o novom sustavu cestarina Goranko Fižulić je istaknuo da se nismo puno pomaknuli s mjesta. “HAC 30 posto prihoda troši na zaposlenike koji sjede u kućicama, tražio se model, sredstva za financiranje… Izabrali su model koji nema nitko u Europi – naplata u digitalnoj formi e-vinjeta, ali ne za vremensko razdoblje nego za prijeđeni kilometar”, rekao je.

Objašnjavajući što se sve zna o novom sustavu naplate napomenuo je da nigdje ne postoji takav sustav za sav promet.

“U Europi postoje tri modela naplate cestarina. Ne naplaćajuju se uopće kao u Njemačkoj za osobna vozila ili u skandinavskim zemljama; naplaćuju se putem naplatnih kućica kao u Italiji, Španjolskoj ili Portugalu; i model putem vremenske vinjete kao što imaju Švicarska, Austrija, Slovenija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, cijelo naše okruženje osim Italije”, rekao je Fižulić i dodao:

“Taj model je jednostavan, bazira se na to da odete na internetsku stranicu, kupite e-vinjetu za neko razdoblje i ona je vezana uz registraciju i bez zaustavljanja dolazite na destinaciju. Ako to funkcionira u desetak zemalja u našem susjedstvu, ako je jeftino i sigurno, Hrvatska je opet krenula nekim svojim modelom kao čuveni, prastari ENC i raspisala je natječaj koji košta sumanutih od 80 milijuna eura do 230 milijuna.”

Postavlja pitanje ako postoji model koji funkcionira, zašto Hrvatska ide svojim putom, posebno kad vidimo da je Slovenija s manje kilometara autocesta uspješnija.

Objasnio je i kako bi novi sustav trebao funkcionirati u praksi:

“Trebao bi se bazirati na računu koji imate kod HAC-a i preko kojeg se skidaju spredstva za prijeđene kilometre. To je za mnoge odvraćanje od korištenja autocesta jer čim to uključuje da morate imati račun s kojeg će se nešto skidati, što god bilo, već se nalazite u zoni nekomfora. Mogli smo primijeniti ono što funkcionira u susjedstvu, i to već godinama.”

Fižulić dodaje da nije pronašao primjer u svijetu da netko tako naplaćuje korištenje autoceste.

Odluka o najpovoljnijem povuđaču trebala bi biti donesena kroz koji tjedan, no Fižulić ističe da se na natječaj javilo 20-ak tvrtki s ogromnim rasponom ponuda – od 80 do 250 milijuna eura za isti posao. “To je čito siva zona u kojoj se luta. Ne vidim razlog zašto bi se Hrvatska trebala upustiti u avanturu naplate koju nitko dosad nije isprobao”, zaključio je.

“Ne vjerujem da će rasti cijene energenata”

Govoreći o cijenama energenata Goranko Fižulić je istaknuo da je električna energija danas tri do četiri puta jeftinija nego u kolovozu prošle godine. Plin je na cijenama iz kolovoza 2021. Nafta je na nivou 2018.

“Ni najveći optimisti od početka rata nisu mogli misliti da će tako brzo doći do stabilizacije”, rekao je.

Smatra da cijene neće rasti: “Ne vjerujem da će Vlada učiniti bilo što da poveća cijenu energenata u godini prije izbora. Gospodarski subjekti su korisnici 60 posto subvencija, a politika Andreja Plenkovića bazira se na tome da uzme Petru, Ivanu i Josipu, a kad je njma uzeo, da Petru. On uvijek zaboravi kazati da je nekome uzeo da bi nekome dao.”

Smatra da je to “etatistički pristup koji gledamo zadnjih šest, sedam godina” te dodaje da je “besmislen i svodi se na niz filipika koje premijer izgovara pred kamerama”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu