ZADAR / ŽUPANIJA
USUSRET SVJETSKOM DANU DJEDOVA, BAKA I STARIJIH OSOBA / Iz Zadarske nadbiskupije: “Stariji predaju sadašnjosti jednu prošlost koja je prijeko potrebna za izgrađivanje budućnosti”
Zadarska nadbiskupija poslala je okružnicu svim župnicima i redovničkim zajednicama u mjesnoj Crkvi potaknuvši ih na obilježavanje Trećeg svjetskog dana djedova, baka i starijih osoba koji se proslavlja u nedjelju, 23. srpnja.
Okružnicu potpisuju don Valter Kotlar, predstojnik Povjerenstva za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi i don Žarko Relota, predstojnik Povjerenstva za pastoral s obiteljima Zadarske nadbiskupije.
Te dvije životne stvarnosti, starija dob i obitelji čiji su članovi sve generacije ljudi, u koje je utkano odgajanje i prijenos života od strane djedova i baka, upućene su jedna na drugu u potrebi iskazivanja međusobnog poštovanja, zahvalnosti i brige jednih za druge.
Tom okružnicom Zadarska nadbiskupija potiče svećenike da na Svjetski dan djedova i baka vjernicima upute nagovor o toj temi i potaknu ih „na brigu i očuvanje dostojanstva ljudskog života u starijoj, osjetljivoj, ali jednako vrijednoj životnoj dobi. Obratite se starijima, našim djedovima i bakama biranim riječima ohrabrenja, da osjete ljubav, brigu i zahvalnost!“ poručuju povjerenici Kotlar i Relota subraći svećenicima.
Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba u Zadarskoj nadbiskupiji na osobit način će se proslaviti u župi Gospe Loretske u Arbanasima. U nedjelju, 23. srpnja, misno slavlje u arbanaškoj župnoj crkvi Gospe Loretske s početkom u 20,00 sati predvodi don Ivan Šibalić, SDB.
Tema ovogodišnjeg Dana je ,,Od koljena do koljena dobrota je njegova” (Lk 1, 50).
Papa Franjo ustanovio je Svjetski dan djedova baka i starijih osoba 31. siječnja 2021. i odredio da se u srpnju obilježi taj dan nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Joakima i Ane, Isusovih djeda i bake.
Želja pape Franje je iskazati priznanje starijim osobama i naglasiti njihovu važnost za Crkvu i društvo. Uz to, potrebno je izgrađivati svijest institucija, ljudi, društva uopće, za kvalitetniju skrb o starijim osobama te suprotstavljati se ‘kulturi odbacivanja’ kojom suvremeno društvo isključuje osobe kada ih više ne doživljava produktivnima, napominje se u Okružnici.
U dopisu se spominje i da je skupina znanstvenika iz Njemačke i Švicarske otkrila kako djedovi i bake koji provode puno vremena s unucima žive pet godina duže od onih koji nisu uključeni u život svoje unučadi.
Želja pape Franje je da mladi koji će se okupiti na Svjetskom susretu mladih u Portugalu promišljaju o susretu jedne djevojke i jedne starice: Marije i Elizabete te im za promišljanje nudi taj susret i riječi „Usta Marija i pohita u gorje“.
U Okružnici se citira poticaj pape Franje mladima: „Prije nego krenete na put, posjetite djeda i baku, posjetite neku stariju osobu koja živi sama! Njihove će vas molitve štititi i u svom srcu ćete nositi blagoslov toga susreta.
Vas starije molim da svojim molitvama pratite mlade koji budu slavili Svjetski dan mladih. Ti mladi su Božji odgovor na vaše molitve, plod onoga što ste posijali, znak da Bog ne napušta svoj narod, nego ga uvijek pomlađuje maštom Duha Svetoga“.
Misao da stariji „predaju sadašnjosti jednu prošlost koja je prijeko potrebna za izgrađivanje budućnosti“ odraz je obiteljskog, kulturološkog i biološkog bogatstva koje se prenosi s koljena na koljeno te je zalog zdrave prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, poručuje se u Okružnici Zadarske nadbiskupije.
Starije osobe su „riznice bogatstva“, stoga je nužnost suvremenog društva poraditi da mudro i razborito primijene mudrost starijih i entuzijazam mladih.
„Kao Crkva, dužni smo prepoznati bogatstvo koje u sebi kriju starije osobe, pomoći im da to bogatstvo prenesu na mlađe naraštaje i pomoći mladima da dožive starije kao istinski blagoslov za svoj život. Osobito, pak, neka nam bude na srcu oživjeti međugeneracijski prijelaz vjere po kojem će mladi naraštaji otkriti dubinu vjere koja desetljećima plamti u starijim osobama, a čiji plamičak treba zapaliti u mladim srcima. Riječi kojima starije osobe blagoslivljaju nove naraštaje neka budu poticaj da djedove i bake te sve starije osobe što bolje razumijemo i sve srdačnije primamo“ poručuju povjerenici Kotlar i Relota.
U dopisu se navodi i tekst prigodne molitve za djedove i bake koju je priredio Dikasterij za laike, obitelj i život Svete Stolice: „Zahvaljujem ti, Gospodine, za blagoslov dugog života, jer onima koji se tebi utječu uvijek daješ da rod donose.
Oprosti mi, Gospodine, bezvoljnost i razočaranje, a ne napuštaj me kada mi sile malakšu. Nauči me gledati s nadom budućnost koju mi daješ, poslanje koje mi povjeravaš i da ti neprestano pjevam hvale.
Učini me tvorcem revolucije nježnosti, da se s ljubavlju brinem o svojoj unučadi i svim malenima koji u tebi traže zaklon. Zaštiti, Gospodine, papu Franju i podari Crkvi svojoj da oslobodi svijet od samoće. Upravi korake naše na put mira. Amen“.
U Okružnici se prilaže i tekst molitve Blagoslova prikladne za osobe starije životne dobi: „Blagoslovljeni koji razumiju moj spori korak i moju drhtavu ruku, blagoslovljeni koji već znaju da mi uši s mukom razabiru riječi. Blagoslovljeni koji kao da prihvaćaju moj oslabljeni vid i tromi duh, blagoslovljeni koji su odvratili oči kad sam jutros prevrnuo kavu.
Blagoslovljeni koji se sa smiješkom zaustavljaju da bi na trenutak pročavrljali sa mnom, blagoslovljeni koji nikada ne kažu: ‘Danas ste to već dvaput rekli’. Blagoslovljeni koji gledaju u meni biće dostojno ljubavi i poštovanja, a ne napuštenog starca ili osamljenu staricu. Blagoslovljeni koji pogađaju da nemam više snage nositi svoj križ, blagoslovljeni koji svojom ljubavlju zaslađuju dane što mi još preostaju na ovom posljednjem putu k Očevoj kući“.
Tema Prvog svjetskog dana djedova i baka bila je „Kruh koji hrani naš život“, a drugoga „Rod donose i u starosti“.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NEDJELJA, CRKVA SV. FRANE / Dodjela nagrada 12 najuspješnijih radova o bl. Jakovu Zadraninu. Pogledajte ih…
Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.
Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:
tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.
Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.
Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.
Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.
U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.
ZADAR / ŽUPANIJA
PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU / Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi: “Hrvatska ubrzano ostaje bez mladog stanovništva. Evo kako riješiti problem…”
u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.
Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.
„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.
Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.
„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.
Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.
ZADAR / ŽUPANIJA
GDJE U SPIZU? / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 26. travnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Ulica Ante Starčevića 15
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Put Stanova 63
Ulica Nikole Tesle 17A
RIBOLA
od 7 do 21:
Ulica Matije Gupca 22A
Put Pudarice 11
Ulica Andrije Hebranga 10a
Ulica Krste Odaka 5a
PEVEX
zatvoreno
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
zatvoreno
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
-
magazin6 sati prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
magazin4 dana prijeHoroskop za 22. travnja 2026.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDA SE NE ZABORAVI – 5. HOD ZA GAVRANA / Hod od Malog Alana do Tulovih greda u čast Damira Tomljanovića Gavrana
-
Svijet2 dana prijeFOTO / Ovo karta diže uzbunu u Europi: I Hrvatska je u crvenom, pogledajte zašto






