Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!

Objavljeno

-

Uz Svrdlovinu, Dugovrst i kupažu Galca predstavljena i vina od muškatnih sorti

Galac je  pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o  starim  sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?

Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu.  To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.

Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.

„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad  pronaći u starom vinogradu  Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.

Do sadnica  Galca iz njemačkog Heppenheima

S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake.  Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal  za razmnožavanje. U planu je podizanje  matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za  zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.

U projektu  revitalizacije Galca  kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga  Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.

Rijetki od okupljenih  na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje.  „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje  autohtone sorte“, pojasnio je Maletić.  Suradnja se nastavlja.

Spašavanje bijele Dugovrsti

Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele  kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac.  kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu  i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije  na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru.  Radi se o sorti koja unatoč  visokim  prinosima daje odlične  sladore  pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti  Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača. 

Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve  (berba 2019.),  kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.)   iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže  iz Pogradine. 

Kako najbolje prodati vino?

Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer  kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka  čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih  projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.

Zadarska županija, kao i cijela  zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira  Maletić,  turistima  ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.

A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić,  priča ima napretek.  

Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja

Izostali ugostitelji i distributeri

Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina  iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice  dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime  po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.

Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).

Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana,  Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik). 

Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je  Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala  premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc.  Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su:  Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.  

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

Put Bokanjca 37 – od 7 do 21

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan

Objavljeno

-

By

Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način  obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman. 

Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca  2025. u 17:30 sati.

KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu