ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!
Galac je pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o starim sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?
Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu. To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.
Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.
„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad pronaći u starom vinogradu Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.
Do sadnica Galca iz njemačkog Heppenheima
S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake. Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal za razmnožavanje. U planu je podizanje matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.
U projektu revitalizacije Galca kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.
Rijetki od okupljenih na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje. „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje autohtone sorte“, pojasnio je Maletić. Suradnja se nastavlja.
Spašavanje bijele Dugovrsti
Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac. kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru. Radi se o sorti koja unatoč visokim prinosima daje odlične sladore pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača.
Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve (berba 2019.), kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.) iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže iz Pogradine.
Kako najbolje prodati vino?
Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.
Zadarska županija, kao i cijela zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira Maletić, turistima ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.
A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić, priča ima napretek.
Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja
Izostali ugostitelji i distributeri
Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.
Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).
Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana, Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik).
Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.
ZADAR / ŽUPANIJA
(NE)RADNI DANI / Evo gdje u spizu u nedjelju…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. lipnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 22:00
HEY PARK
od 7 do 22
TOMMY
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
Krešimirova obala 47 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Trg pet bunara 1 – od 8 do 21
Put Dikla 60 – od 7 do 21
KONZUM:
A.G Matoša 22 – od 7 do 20
Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 21
Uvala Bregdetti 23 – od 7 do 13
Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 20
Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 15
LIDL:
od 7 do 22
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
ulica Put Cerodola 1 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49, Zadar
Otvoreno: 07:00-21:30
Ulica Franje Fanceva 13, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Ulica Antuna Barca 58, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Put Petrića 32, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Zadarska ulica 24, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Obala kneza Branimira 14, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Put Stanova 63, Zadar
Otvoreno: 07:00-21:00
Ulica Miroslava Krleže 5A, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
RIBOLA
od 7 do 21:
Vukovarska ulica 6a, Zadar 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a, Zadar 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
SALI / Cromaris projektom „Morski pjat“ približio djeci ribu, more i otočnu baštinu
Projektom „Morski pjat“ Cromaris i Osnovna škola Petar Lorini iz Sali približili su djeci važnost ribe, mora i lokalne baštine. Edukacije, kreativne radionice i završna manifestacija „Morski tanjurić“ pokazali su kako zdrava prehrana, očuvanje mora i učenje mogu ići ruku pod ruku.
Cromaris d.d. i Osnovna škola Petar Lorini iz Sali uspješno su završili projekt „Morski pjat“, ukupne vrijednosti 15.711,20 eura, sufinanciran kroz Program za ribarstvo i akvakulturu u okviru natječaja LAGUR-a Plodovi mora.
Projekt je tijekom proteklih mjeseci okupio učenike, nastavnike, roditelje i lokalnu zajednicu s ciljem promicanja zdravih prehrambenih navika, povećanja konzumacije ribe među djecom te jačanja svijesti o važnosti mora, ribarstva i akvakulture za život otočnih zajednica.

Kroz dvije edukacije prilagođene različitim uzrastima učenika, djeca su imala priliku učiti o vrstama riba Jadrana, važnosti ribe u prehrani, očuvanju morskog okoliša i ulozi mora u svakodnevnom životu. Poseban dio edukacija bio je posvećen nutritivnim vrijednostima ribe i njezinoj ulozi u zdravoj prehrani djece. Učenici su kroz prilagođene sadržaje i edukativne plakate saznali kako je riba vrijedan izvor visokokvalitetnih proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina i minerala važnih za rast, razvoj i pravilno funkcioniranje organizma. Cilj aktivnosti bio je potaknuti djecu na češću konzumaciju ribe te ih upoznati s prednostima uravnotežene prehrane temeljene na kvalitetnim i nutritivno bogatim namirnicama. Edukacije su uključivale i praktične aktivnosti poput prepoznavanja svježe ribe, a najmlađi učenici sudjelovali su i u kreativnoj radionici izrade riba od papirnatih tanjura, čime su se simbolično povezali s nazivom projekta „Morski pjat“.
Poseban naglasak stavljen je na gastronomsku edukaciju i popularizaciju ribljih jela među djecom. U suradnji s profesionalnim kuharom educiran je školski kuhar, razvijeni su novi recepti prilagođeni dječjem ukusu te su osmišljeni načini pripreme ribe koji djeci približavaju ovu vrijednu namirnicu.

Projekt je zaključen 10. lipnja završnom manifestacijom „Morski tanjurić“, tijekom koje su učenici imali priliku kušati jela pripremljena od Cromarisove ribe. Na jelovniku su se našli riblji burgeri te riblji nuggetsi s blitvom pripremljeni od hame, orade i brancina. Manifestacija je okupila djecu, roditelje i učitelje te pokazala kako riba može biti privlačna i ukusna najmlađim generacijama.
Osim edukativnih i gastronomskih aktivnosti, projekt je ostavio i trajnu vrijednost za školu. Kroz projekt su nabavljeni profesionalni inox stolovi, mikser za tijesto i mikroskop koji ostaju u trajnom vlasništvu Osnovne škole Petar Lorini te će se koristiti u budućim edukativnim aktivnostima i radu s djecom. Na taj način osigurana je dugoročna održivost projekta i mogućnost nastavka aktivnosti i nakon njegova završetka.

„Opet se nalazimo u Osnovnoj školi Petar Lorini, s kojom već godinama uspješno surađujemo i gradimo lijepe projekte za djecu i lokalnu zajednicu. Projektom Morski pjat željeli smo motivirati djecu da češće konzumiraju ribu i bolje razumiju njezinu važnost u svakodnevnoj prehrani, ali i približiti im more kao važan dio njihova identiteta i života na otoku. Sali su mjesto u koje se uvijek rado vraćamo. S lokalnom zajednicom osjećamo snažnu povezanost i zato nam je posebno važno razvijati projekte koji ostavljaju trajnu vrijednost. Posebno nas veseli što će oprema nabavljena kroz projekt ostati na raspolaganju školi i budućim generacijama učenika. Vjerujemo da upravo kroz ovakve projekte djeca razvijaju zdravije prehrambene navike, veću svijest o važnosti očuvanja mora te snažniju povezanost sa sredinom u kojoj odrastaju“, izjavila je Ana Zubčić, rukovoditeljica nabave i EU fondova u Cromarisu.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 175 magistrica i magistara
na Sveučilištu u Zadru danas je u dvije odvojene promocije svečano promovirano 175 magistrica i magistara različitih struka. U svijet akademskih građana uveli su ih rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te promotorica doc. dr. sc. Gordana Ivković, voditeljica Centra za tjelovježbu i studentski šport Sveučilišta u Zadru. Promociji je nazočila i voditeljica Studentske referade Emilija Matassi Botunac, kao i brojni prijatelji i rodbina promovenata.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je ovo trenutak u kojemu svi dijele radost te poželio da osmijeh onih koji danas primaju diplomu bude zrcalo unutarnjega zadovoljstva i ispunjenosti.
– Živimo u vremenima u kojima se kao standard i svojevrsni imperativ nameće potreba da treba što bolje izgledati, a u tom površnom smislu i što više imati. Pri tome se zanemaruje osnovna činjenica da prije svega treba biti čovjek. Prije svega treba biti čovjek, bez obzira na naše različitosti, posebnosti i poglede na svijet. Odabrali ste dio svoga životnog puta posvetiti produbljivanju i proširivanju svojih znanja i svih drugih kompetencija s kojima ćete, nadam se, moći ostvarivati svoje potrebe, ali i potrebe našega društva. Postavljajte sebi ciljeve koji su dostižni, ali i zahtjevni. Nemojte postavljati preniske ciljeve koje ćete lako ostvariti pa pomisliti da ste učinili sve što trebate. Tada ostaje više vremena za stvari koje vas možda privremeno vesele, ali vas dugoročno neće ispuniti onom puninom koju zaslužujete. Svima želim obilje radosti u osobnom životu i uspjeha u profesionalnom životu, poručio je rektor Faričić.
Promotorica izv. prof. dr. sc. Gordana Ivković iz Centra za tjelovježbu i studentski sport rekla je kako posebnu zahvalu zaslužuju obitelji i prijatelji koji su ih podržavali na ovom putu, dijelili s njima uspjehe, ali i pružali ohrabrenje u trenucima kada je bilo najpotrebnije.
– U prethodnim godinama studiranja stekli ste znanja i vještine koje će te moći primijeniti u nadolazećem profesionalnom i životnom putu. Bit će i pobjeda i poraza, prilika i neprilika iz kojih možete steći nova znanja i iskustva. Iz svakog iskustva možete učiti, razvijati se i rasti, zato ne odustajte od svojih snova. Budite hrabri, prepoznajte mogućnosti čak i u najtežim okolnostima i nastojte svojim djelovanjem mijenjati okruženje na bolje. Birajte aktivnosti koje su primjerene vašim interesima i koje vas vesele, brinite o svom zdravlju i životnom stilu. Budite dobri ljudi, pružajte podršku jedni drugima i njegujte prijateljstva koja ste stekli tijekom studija, jer su ona, uz znanje i diplomu, jedno od najvrjednijih bogatstava koje danas nosite sa sobom. Ostanite otvoreni prema novim znanjima, spremni na cjeloživotno učenje i odgovorni u izgradnji budućnosti, kako vlastite tako i zajednice kojoj pripadate, rekla je promotorica Ivković.
Nakon svečane prisege kako će u promoventi svom radu sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit svog naroda te će znanje razvijati teorijskim i praktičnim radom pristupilo se svečanoj podjeli diploma. Glazbenim nastupom svečanost je uveličao Akademski zbor Sveučilišta u Zadru pod vodstvom doc. dr. sc. Tomislava Košte.
U 10 sati promovirani su: Erika Acierno, Martina Arbanas Ivanov, Nikolina Babić, Antonia Bačelić, Marija Bakarić, Jelena Banovac, Luka Bičić, Ivana Bitanga, Lorena Blaga, Dora Blagdan, Borislava Brkan, Ema Brkljača, Nikolina Brkljača, Marko Bukva, Filip Buljan, Nikolina Bura, Doriana Ćosić, Matea Ćurić, Fiona Dadić, Katarina Damjanović, Leonarda Dean, Anamaria Delbijanko, Ante Džakula Mišković, Ivan Franko, Marija Gavran, Jure Genda, Tena Horvat, Valentina Jakić, Sandra Jelinić, Igor Jović, Linda Jukić, Ana Juranović, Mia Jurin, Karmela Kamenjarin, Luca Kanjer, Lea Karačić, Blanka Klarić, Antonia Kramarić, Marija Kunac, Marija Leko, Iris Lojić, Jure Lubina, Petra Lučev, Bruno Mađerić, Josipa Mandarić, Gabriela Marinović, Anđela Markioli, Mare Mateljak, Ana Marija Matošić, Lucija Medvidović, Ana Menđušić, Ana Mikulić, Ivana Mikulić, Lovre Milat, Ana Mužanović, Lucija Namjesnik, Marko Nekić, Rahela Papić, Frano Paro-Vidolin, Ivan Filip Pavić, Klara Pavić, Antonia Pavličević, Lucija Pelin, Luciano Perović, Andrea Peruzović, Karla Popović, Nina Prančević, Lara Puhalo, Mia Puljek, Lucija Radošević, Tihana Ravnjak, Tea Rogić, Iva Roguljić, Paula Sekulić, Andrea Skejić, Luka Smoljan, Kristina Stjepić, Josip Šare, Milica Šarolić, Patricija Šunjo, Ivan Todorić, Anica Tomić, Petra Uskok, Marina Veverec, Ivana Vuković, Petra Vukušić, Dorotea Zurak, Matea Želalić.
U 12 sati promovirani su: Ema Avdičević, Irena Bačinić, Tonka Badžim, Anđela Balić, Jelena Baraba, Gabriela Bašić, Magdalena Batinović, Roko Bešker, Petra Bilić, Duje Bobić, Mauro Bobić, Antonija Božić, Paula Braovac, Josipa Britvić, Anđela Buljubašić, Marta Cenić, Klara Čanžar, Lovrina Čivić, Lucija Čupić, Dijana Ćemal, Marija Ćibarić, Ana Ćurak, Toni Datković, Anđela Duvnjak, Matea Džanan, Vesna Farac, Klara Franceschi, Eugen Fritz Prgomet, Krste Gašperov, Ana Jakeljić, Nika Jelenković, Tina Jurić, Ivan Karačić, Ante Karoglan, Monika Marija Kasap, Paulo Kević, Ema Koprivnjak, Elizabet Krajinović, Karla Krnić, Barbara Kučan Jelinić, Vanja Kurtušić, Kristina Kusturić, Ines Lapov, Veronika Lovrečić, Sandro Lovrinović, Tamara Majcen, Tea Mandić, Matija Stjepan Maradin, Margareta Matanović, Helena Mažar, Ana Meglić, Manuela Miklaj, Ivana Milanović, Zvonimir Musap, Mirjam Nikšić, Ante Njegovan, Nina Njegovan, Elena Orbanić, Franka Paraman, Nikolina Paraman, Katarina Pavasović, Lucija Peša, Mislav Popović, Erik Predovan, Marcela Profaca, Marina Josipa Radaš, Kristijan Radočaj, Valetina Sertić, Dino Sikirić, Josip Sučić, Anamarija Šestan, Kristina Škugor Gulam, Ljubica Tadin, Nikolina Teskera, Tamara Tomašević, Šime Ušalj, Katarina Vicković, Gorana Vidović, Anna Voronovsky, Ante Vukić, Lidija Vukić, Stela Vukoša, Tajana Wolf, Antonia Žgela, Gloria-Marta Žilić, Maja Žuhović.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE / Nove ambulante psihologa i logopeda u zadarskoj Poliklinici
-
magazin4 dana prije(FOTO) DVADESET I JEDNA GODINA PJESME, PRIJATELJSTVA I PREDANOSTI / HNK Zadar ponovno okupio mlade glazbenike i mentore iz cijele županije
-
Sport3 dana prijeSUBOTA, BOKANJAC / Zadar domaćin juniorskog Prvenstva Hrvatske u dizanju utega
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje





