Connect with us

Hrvatska

SEZONA 2023. Evo koje su cijene apartmana u Zadru, Makarskoj, Krku i Rapcu, te što sve dobijete za istu…

Objavljeno

-

Screenshot/Booking.com

U tražilici turističkog smještaja Booking.com N1 Slovenija pregledao je četiri hrvatska mjesta u kojima Slovenci rado ljetuju: Makarska, Zadar, Krk i Rabac. Provjerili su koliko koštaju najjeftiniji apartmani, što turisti dobivaju u smještajima koji imaju najbolju ocjenu i po kojoj cijeni, a zanimalo ih je i kolike su cijene najbolje ocijenjenih apartmana.

Makarska

Kolika je cijena jednotjednog odmora za četveročlanu obitelj u špici sezoni iz N1 Slovenija provjerili su na internetskoj tražilici turističkog smještaja Booking. Najprije su pogledali Makarsku i označili filter “najjeftiniji smještaj”.

Prvo su im pokazani apartmani Banana u kojima tjedni boravak za četveročlanu obitelj stoji 448 eura. Apartman ima balkon, klimatiziran je, ima i televiziju, a jedno dijete mora spavati na kauču jer u apartmanu postoji jedan bračni krevet i samo jedan krevet za jednu osobu. Udaljenost od prve plaže je 500 metara.

Screenshot/Booking.com

Najbolje ocijenjen smještaj po najpovoljnijoj cijeni apartman za 679 eura s dobro opremljenom kuhinjom, ali ima samo jednu sobu pa pola obitelji mora spavati na kauču na razvlačenje.

Unatoč višoj cijeni u odnosu na prvi smještaj, od prve plaže apartman je udaljen kilometar i pol.

Doplatite li 21 euro više, odmor možete provesti u najbolje ocijenjenom apartmanu, koji je prvi u ponudi Bookinga. Apartmani Marina udaljeni su 700 metara od prve plaže, ali dvije osobe također moraju spavati na kauču.

Screenshot/Booking.com

Krk

Najjeftinija opcija prema Bookingu su Apartmani Tramontana. Po fotografijama je teško procijeniti kakav je interijer jer na njima nema kuhinje, blagovaonice i kupaonice. Tjedan dana odmora košta 448 eura, a do prve plaže morat ćete se voziti ili pješačiti 1,4 kilometra. Ocjena na Bookingu je inače jako loša.

Screenshot/Booking.com

Apartmani Zdenka imaju najbolji omjer cijene i ocjene. Apartman s balkonom s pogledom na planine platit ćete 630 eura, a u cijenu je uključeno i korištenje vrta s roštiljem. Apartman ima tri sobe i dvije kupaonice, TV i opremljenu kuhinju. Ali smještaj nije blizu plaže, morate hodati jedan kilometar.

Najbolje ocijenjeni apartmani u Krku su apartmani Pečnik. Ništa neuobičajeno jer su od plaže udaljeni 250 metara. Objekt ima dva odvojena kreveta i bračni krevet, prostor za roštilj u vrtu, a najbliža trgovina i restoran udaljeni su svega 100 metara. Cijena? 789 eura.

Screenshot/Booking.com

Rabac

Gotovo isti iznos platit ćete za najjeftiniji smještaj u Rapcu, točnije 773 eura. Toliko koštaju apartmani Milica, imaju balkon, jedan bračni krevet pa roditelji ili djeca moraju spavati na kauču na razvlačenje. Najbliža plaža udaljena je manje od kilometra.

Znatno skuplje platit ćete ako se odlučite za apartmane Leonardo, jednotjedni odmor za četveročlanu obitelj tamo stoji 1024 eura. Ali je dalje od prve plaže – 1,8 kilometara.

Najbolje je ocijenjena Vila Nina koja, s obzirom na cijenu, nije dostupna bilo kome. Tjedni najam košta 3.150 eura za što biste očekivali da se vila nalazi tik uz plažu, no unatoč visokoj cijeni morate hodati 700 metara. Ne želite li hodati, možete zaplivati ​​u bazenu pokraj vile.

Screenshot/Booking.com

Dubrovnik

Smještaj u Dubrovniku očekivano je još skuplji jer tjedni najam najjeftinijeg apartmana, odnosno Apartmana Marin Tomas, stoji 826 eura. Za taj novac dobivate klimatizirani smještaj s balkonom, TV-om i opremljenom kuhinjom. Prva plaža udaljena je kilometar.

Dobrih 100 eura skuplji je smještaj koji, unatoč prilično staroj opremi, Booking preporučuje kao smještaj s najboljim omjerom ocjene i cijene. Apartman Ljilja udaljen je 2,5 kilometra od starog grada Dubrovnika, manje od pola kilometra od prve plaže.

Najbolje ocijenjena je Villa Orabelle koja se nalazi na plaži Bellevue. Cijena? Nevjerojatnih 8885 eura. Jeftiniji, ali i dalje skup je jednotjedni odmor u Old Town Apartments koji iznosi 3.150 eura. Strogi centar udaljen je samo nekoliko koraka, a prva plaža udaljena je pola kilometra.

Screenshot/Booking.com

Zadar

A kakva je situacija u Zadru? Najjeftiniji apartman po preporuci Bookinga je apartman Marika i košta 595 eura. U cijenu je uključeno korištenje vrta i roštilja, a jedan član obitelji mora spavati na kauču na razvlačenje. Još jedan veliki nedostatak je što je plaža udaljena čak 2,8 kilometara.

Ako odaberete apartman Zadar VII morat ćete prošetati 200 metara više. Prema Bookingu, ovo je najbolje ocijenjeni smještaj po najpovoljnijoj cijeni, tjedni odmor za četveročlanu obitelj stoji 760 eura.

Najbolju ocjenu ima luksuzni smještaj Shell Luxury Residences with Pool and Whirlpool. Upravo jacuzzi i bazen podižu cijenu apartmana budući da sedam dana stoji čak 4152 eura, a plaža je udaljena manje od kilometra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu