ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Gotovina o svom daru crkvi u Pakoštanima: “Volio sam slikanje, ali išao sam krivim putem. I postao vojnik”
General Ante Gotovina darovao je svojoj rodnoj župi Pakoštane 22 vitraja koje je u župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima u nedjelju, 12. ožujka za vrijeme mise koju je predvodio, blagoslovio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Vitraji na prozorima crkve prikazuju svece i neke istine katoličke vjere, a zavjetni su dar generala Gotovine u ime pakoštanske bratovštine Sv. Ante čiji je bratim i general Gotovina.
„Sretan sam jer sam već godinama imao želju ovo napraviti. To je bilo u mojim mislima prije puno, puno godina. Crkva je lijepa, a da bi bila još ljepša, onda smo planirali i odlučili to učiniti. Imali smo želju prije puno godina postaviti te vitraje. Posebno mi je važno zbog naše Bratovštine Svetog Ante. Moj djed nije imao sinove i zato je mene, kao prvog unuka, uveo u tu našu tradiciju.
U razgovoru s našim župnikom don Jerolimom Lenkićem i s umjetnicima, došli smo na ideju da bi se to trebalo učiniti, da ova lijepa crkva koja je duhovni centar naše župe, našeg malog mjesta, kuća molitve, da bude još ljepša. Vjerujem i uvjeren sam da je to lijepo, a to je i umjetničko djelo našeg akademskog slikara Mirka Zubaka“ rekao je Gotovina.

General Gotovina želio je da autor vitraja bude akademski slikar Mirko Zubak iz Zagreba. Savjetima je pomogao i Institut za zaštitu spomenika s kojim su sudionici te inicijative surađivali jer je oltar u pakoštanskoj župnoj crkvi zaštićeno kulturno dobro.
Za vrijeme svoga uzništva u Haagu, general Gotovina i osobno je stvarao likovna djela. „To je samo da mi ne bude dosadno i da se opustim“ pojasnio je Gotovina tu činjenicu.
Upitan je li i prije prakticirao svoj likovni talent, ili samo za vrijeme zatvora u Haagu, Gotovina je rekao: „Valjda sam to [slikanje] volio, negdje, ali išao sam krivim putem. I postao vojnik. Volim umjetnost“ rekao je Gotovina.
Omiljeni sveci generalu Gotovini su sv. Ante Padovanski i sv. Ivan Pavao II. „Tu je i naš blaženi Alojzije Stepinac, a možda i Ivan Merz kojega su malo… Spisak svetaca i raspored svetaca za vitraje radio je naš župnik uz suglasnost zadarskog nadbiskupa“ rekao je Gotovina.

Vitraje prožima i domovinska dimenzija, a dar su generala Gotovine i u zahvali svima koji su molili za njegovo oslobođenje iz Haaga.
Nakon mise to je i izjavi za medije komentirao i nadbiskup Zgrablić: „To je jedna od dimenzija, koliko smo mi potrebni biti zahvalni Bogu, kao što je general Gotovina zahvalan. Vitraji su zahvala svima koji su molili za njega.
General je želio na neki način zahvaliti tim ljudima, zahvaliti Bogu i zahvaliti svecima kojima se on sigurno utjecao.
Ono što je general Gotovina osjećao duboko u svom srcu, to je izraz zahvale koji dolazi materijaliziran, dolazi izvana, gdje se u daru koji mi primamo on daje drugima.

Dar nije samo dar nama, nego je uvijek dar za drugoga. Tako i dar kojeg je general Gotovina doživio, dar slobode, dar oslobođenja, ono što smo molili, što smo željeli, on je opet pretvorio u dar drugome.
Svaki dar je da ga mi opet darujemo, tada se dar umnožava i postaje velik. To je princip svake ljubavi, da se uvijek daruje i postaje sve veća“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Na vitrajima su oslikani prizori: bl. Alojzije Stepinac, sv. Ante Padovanski, sv. Ivan apostol i evanđelist, Bezgrešno Srce Marijino, sv. Lucija, sv. Roko, Presveto Srce Isusovo, Gospa od Ružarija, sv. Juština, Duše u čistilištu, Presveti oltarski sakrament, sv. Mihovil, sv. Jeronim, sv. Josip, sv. Franjo Asiški, sv. Majka Terezija i trojica papa: sv. Ivan Pavao II., sv. Ivan XXIII. i sv. Pavao VI.
Ines Grbić








ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





