Connect with us

Hrvatska

Mladi Hrvati podijeljeni po pitanju seksa: Polovica ih se drži tradicionalnog…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Mladi u Hrvatskoj podjednako često biraju tradicionalni obrazac odlaženja na “spojeve”, kao i upuštanja u suvremene, slobodnije oblike odnosa, dok dugotrajne veze pokušavaju izbjegavati dok ne stabiliziraju karijeru, ukazuju na to rezultati nedavnog istraživanja.

Radi se o istraživanju “Suvremeni oblici datinga među mladima u dobi od 18 do 25 godina“, koje su provele Lucija Šutić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Margareta Jelić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Ana Krnić s Visokog učilišta Algebra.

One su se poslužile metodom kvalitativnog istraživanja koje karakterizira mali ali ciljani uzorak i neposredni intervjui s članovima fokusne grupe.

Tako su znanstvenice razgovarale s 28 osoba prosječne dobi od 23 godine, među kojima je bilo 13 žena i 15 muškaraca.

Njih 15 su bili studenti, šest zaposleni, a sedam nezaposleni. Trinaest sudionika bilo je samaca, a nitko od nezaposlenih sudionika nije bio u ljubavnoj vezi. Konačno, dva muška sudionika sebe su opisala kao gej.

Poziv na seks i veze za jednu noć

Tako se uvelike počelo mijenjati tradicionalno započinjanje romantičnih veza dvoje mladih ljudi. Oni su izlazili na klasične “spojeve”, kroz koje su najprije razvijali emocionalnu, a potom i fizičku bliskost.

Pod utjecajem različitih društvenih promjena, uključujući pojavu društvenih mreža, mladi se podjednako opredjeljuju za moderne, suvremene, neobavezne oblike “spojeva“ koji obuhvaćaju otvorene veze, prijateljstva s povlasticama, seks bez obaveza, poziv na seks i veze za jednu noć.

Oni koji slijede tradicionalne predloške obično upoznaju partnera u svakodnevnim situacijama ili preko zajedničkog prijatelja i počnu izlaziti na neobavezne spojeve. Drugi način je razvoj romantične veze iz prijateljstva.

Partneri modernog oblika veza obično se upoznaju u klubu, na društvenim mrežama ili u aplikaciji za upoznavanje i odmah počnu razgovarati ili se povežu.

To može dovesti do povremenih romantičnih veza, tj. otvorene veze prijateljstva s povlasticama, seks bez obaveza, poziv na seks i veze za jednu noć, ističu autorice u članku objavljenom u novom broju časopisa Revija za sociologiju.

Naši zaključci sugeriraju da možda nema kulturoloških razlika između scenarija datiranja hrvatskih i američkih odraslih osoba, premda neka istraživanja pokazuju da je hrvatsko društvo još uvijek više kolektivističko, kažu autorice i dodaju da su “milenijalci“ vjerojatno odrasli pod utjecajem individualističkih vrijednosti.

Još jedan važan nalaz studije kazuje da mladi vjeruju da dugotrajne veze vode braku i/ili zajedničkom životu, pa će, ako žele završiti školovanje i izgraditi karijeru, nastojati izbjeći dugotrajne ljubavne veze i odgoditi brak.

Budući da još uvijek imaju seksualne potrebe ili potrebu za intimnošću, pokušavaju razviti ležerne veze koje će zadovoljiti njihove specifične potrebe, kažu autorice.

Zabava i opuštanje

Povremene veze sa seksualnim odnosima karakteriziraju umjerene do visoke razine strasti, a niske do umjerene razine intimnosti i niske razine predanosti.

Nalazi kao i prethodne studije u inozemstvu identificiraju seksualni užitak kao glavni razlog zašto se mladi ljudi upuštaju u povremene seksualne odnose, a kada je to jedini motiv za ulazak u odnos, osoba će se zadovoljiti nečim ležernijim.

Štoviše, ti odnosi mogu biti zabavni i opuštajući, kao i pomoći partnerima da uvježbaju svoje vještine i nauče što žele od svojih budućih dugoročnih veza, objašnjava se u članku.

Autorice napominju da suvremeni odnosi mogu biti zbunjujući, jer ih različiti ljudi definiraju na različite načine i, sukladno tomu, imaju različita očekivanja od partnera. Naime, kada ne slijede tradicionalni scenarij za upoznavanje, ispitanici nisu sigurni koje su specifične norme ponašanja.

Tako, trećina žena koje su se upustile u vezu iskusila je nejasnoće u pogledu statusa svoje veze, a dvije trećine žena doživjele su nejasnoće u pogledu svog prijateljstva s osobom s kojom su se “spetljale“. Ova dvosmislenost može rezultirati tjeskobom, ljubomorom, frustracijom, ljutnjom, kao i raskidom prijateljstva.

Doprinosi i ograničenja istraživanja

Istraživanje je provedeno metodom kvalitativnih istraživanja koja, za razliku od kvantitativnih, podrazumijeva uzorak s manjim brojem sudionika, s kojima istraživači provode neposredne intervjue, pa su autori naveli i nekoliko ograničenja toga istraživanja.

Hrvatsko istraživanje obuhvatilo je 28 osoba, dok je za usporedbu, slično američko istraživanje uključilo 77 sudionika. Hrvatski podaci su u skladu s američkim istraživanjem, ali njegove rezultate treba testirati na većoj kvantitativnoj studiji, ističu autorice.

Sudionici su uključeni primarno putem osobnih mreža i bile su to osobe koje žive u velikom urbanom području, pa iako su neki od njih naveli su da su odrasli u ruralnim područjima, rezultati bi možda bili drugačiji da je uzorak bio heterogeniji, ističu.

Ipak, istraživanje proširuje razumijevanje romantičnih veza kod mladih, a kao jedna od prvih hrvatskih studija na tu temu, ocjenjuje se, daje važan doprinos u području istraživanja partnerskih odnosa.

Može poslužiti ne samo kao referenca za buduća istraživanja, nego i kao osnova za razvoj preventivnih programa koji će jačati romantične kompetencije te razvijati komunikacijske vještine kod mladih u razdoblju odraslosti u nastajanju, zaključuju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu