Connect with us

Svijet

Alfa, beta, delta… Zašto je WHO prestao imenovati varijante koronavirusa?

Objavljeno

-

Možda ste čuli da postoji nova podvarijanta omikrona koja se ubrzano širi SAD-om. Možda biste o njoj željeli upitati svog liječnika ili tražiti dodatne informacije na internetu, ali ne znate kako se ona točno zove. Niste jedini.

Znanstvenici ju nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji Omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili dijelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red. Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Znanstvenici su “prošetali” cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka s XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN.

Nisu stvari uvijek bile ovako komplicirane. U svibnju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gdje su one otkrivene.

Tada je iz WHO-a rečeno da će nova imena dobivati virusi koji su od interesa znanstvenicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnoj razini, kao što su epsilon, theta i mu.

Prošlo je preko godinu dana otkad je WHO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo stvoriti probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.

Što se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?

Kada se omikron – još poznat pod nazivom BA.1 – munjevito proširio svijetom u studenom 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naši imunološki sustavi jedva su ga prepoznavali. BA.1 je izazvao novi val zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.

U to vrijeme, znanstvenici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona – BA.2, sa desecima novih genetskih mutacija – od BA.1 razlikuje jednako koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebala dobiti svoje ime. No to se nikada nije dogodilo.

Umjesto toga, WHO je potiho prestao identificirati varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju vlastite nazive. Stvorili su novu kategoriju – varijante omikrona pod nadzorom – kako bi zdravstvenim dužnosnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju imati na oku.

Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, no za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.

No koronavirus je nastavio evoluirati, postajao sve zarazniji i sve više izbjegavao imunološke sustave. Te promjene ostavile su posljedice.

Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitirani pacijenti su ostali bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitijela u Evusheldu. Postojeća mRNA cjepiva su također morala biti ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.

WHO ipak još uvijek tvrdi da ne vidi razloga za nova imenovanja.

“Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je glasnogovornik WHO-a. “Novo ime daje se ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnoj razini.”

Lažan osjećaj sigurnosti

Neki znanstvenici slažu se s ovom strategijom.

“U redu mi je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona,” rekao je Michael Worobey, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Sveučilištu u Arizoni.

Worobey naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao kroz vrijeme. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.

Drugi način je kada virusi kronično zaraze ljude s oštećenim imunološkim sustavom. Jedan pacijent u Houstonu testiran je u listopadu, a pronađeno je da je zaražen s verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, govori Worobey.

Dodaje da ovi virusi imaju potencijal stvoriti novu varijantu na razini omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv pi dokle god se to ne dogodi.

No drugi misle da bi promjena strategije mogla navoditi na krive zaključke.

“Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao,” kaže Bette Korber, specijalistica u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.

Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.

Svaki od njih nastavio je evoluirati za sebe, tako da su znanstvenici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.

“WHO ih je prestao imenovati pa ljudi dobivaju lažan osjećaj sigurnosti,” upozorava Korber. Konstantno korištenje naziva omikron može zvučati kao da se virus više ne mijenja, “no istina je da se značajno mijenja.”

Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “vrlo dobri liječnici” izjavljivali da se “virus više ne mijenja. Već preko godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti.”

U potrazi za boljom komunikacijom

Evolucijski biolog Ryan Gregory kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja informacija o virusu.

“Ako pitate ‘što ono šuška po grmlju’ i netko vam odgovori da je to ‘sisavac’, nije vam baš pomogao, zar ne? Niste dobili dovoljno informacija,” objašnjava.

Znanstvena imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična. To je kao da sisavca u grmlju iz priče nazivate njegovim latinskim imenom.

“Nedostaje nam ekvivalent životinjske taksonomije, obično ime. Ako pitate “što je to”, a netko vam odgovori “miš ili štakor,” onda točno znate o čemu se radi,” govori.

Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za znanstvenike, da je Gregori odlučio dati vlastiti nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je Kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.

On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Prije Krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.

Gregory objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo utjecati.

No tako “divlje” nazivanje nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “Kraken” nekome tko nije na Twitteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.

“Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo promatrati. To bi bilo najbolje,” kaže Gregory.

No drugo najbolje rješenje bio bi formalni sustav nazivlja koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, dodaje. “Naravno, ne za dizanje panike, već ljudi budu informirani i ne pogube se u pretjerno tehničkim terminima.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi

Objavljeno

-

By

Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.

Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.

Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).

Glasnogovornik HSE-a rekao je:

„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.

Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“

Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.

Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.

Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.

Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.

Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.

HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.

Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.

Rani znakovi uključuju:

bolove u tijelu

curenje nosa, kihanje i kašalj

bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo

temperaturu od 38 °C ili višu

umor i gubitak apetita

male sivo-bijele mrlje unutar usta

Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.

Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.

HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.

Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.

Nastavi čitati

Svijet

Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”

Objavljeno

-

By

Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.

Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.

Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.

Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.

Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.

Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.

Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu. 

Nastavi čitati

Svijet

RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova

Objavljeno

-

By

Flightradar

Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova

Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.

Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.

Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.

I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.

Putnici blokirani od Frankfurta do Balija

Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.

“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”

Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.

Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.

Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.

Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.

Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije

Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.

“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.

Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije

Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.

Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.

Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu