Connect with us

Svijet

Alfa, beta, delta… Zašto je WHO prestao imenovati varijante koronavirusa?

Objavljeno

-

Možda ste čuli da postoji nova podvarijanta omikrona koja se ubrzano širi SAD-om. Možda biste o njoj željeli upitati svog liječnika ili tražiti dodatne informacije na internetu, ali ne znate kako se ona točno zove. Niste jedini.

Znanstvenici ju nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji Omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili dijelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red. Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Znanstvenici su “prošetali” cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka s XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN.

Nisu stvari uvijek bile ovako komplicirane. U svibnju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gdje su one otkrivene.

Tada je iz WHO-a rečeno da će nova imena dobivati virusi koji su od interesa znanstvenicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnoj razini, kao što su epsilon, theta i mu.

Prošlo je preko godinu dana otkad je WHO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo stvoriti probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.

Što se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?

Kada se omikron – još poznat pod nazivom BA.1 – munjevito proširio svijetom u studenom 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naši imunološki sustavi jedva su ga prepoznavali. BA.1 je izazvao novi val zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.

U to vrijeme, znanstvenici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona – BA.2, sa desecima novih genetskih mutacija – od BA.1 razlikuje jednako koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebala dobiti svoje ime. No to se nikada nije dogodilo.

Umjesto toga, WHO je potiho prestao identificirati varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju vlastite nazive. Stvorili su novu kategoriju – varijante omikrona pod nadzorom – kako bi zdravstvenim dužnosnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju imati na oku.

Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, no za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.

No koronavirus je nastavio evoluirati, postajao sve zarazniji i sve više izbjegavao imunološke sustave. Te promjene ostavile su posljedice.

Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitirani pacijenti su ostali bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitijela u Evusheldu. Postojeća mRNA cjepiva su također morala biti ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.

WHO ipak još uvijek tvrdi da ne vidi razloga za nova imenovanja.

“Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je glasnogovornik WHO-a. “Novo ime daje se ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnoj razini.”

Lažan osjećaj sigurnosti

Neki znanstvenici slažu se s ovom strategijom.

“U redu mi je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona,” rekao je Michael Worobey, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Sveučilištu u Arizoni.

Worobey naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao kroz vrijeme. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.

Drugi način je kada virusi kronično zaraze ljude s oštećenim imunološkim sustavom. Jedan pacijent u Houstonu testiran je u listopadu, a pronađeno je da je zaražen s verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, govori Worobey.

Dodaje da ovi virusi imaju potencijal stvoriti novu varijantu na razini omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv pi dokle god se to ne dogodi.

No drugi misle da bi promjena strategije mogla navoditi na krive zaključke.

“Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao,” kaže Bette Korber, specijalistica u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.

Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.

Svaki od njih nastavio je evoluirati za sebe, tako da su znanstvenici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.

“WHO ih je prestao imenovati pa ljudi dobivaju lažan osjećaj sigurnosti,” upozorava Korber. Konstantno korištenje naziva omikron može zvučati kao da se virus više ne mijenja, “no istina je da se značajno mijenja.”

Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “vrlo dobri liječnici” izjavljivali da se “virus više ne mijenja. Već preko godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti.”

U potrazi za boljom komunikacijom

Evolucijski biolog Ryan Gregory kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja informacija o virusu.

“Ako pitate ‘što ono šuška po grmlju’ i netko vam odgovori da je to ‘sisavac’, nije vam baš pomogao, zar ne? Niste dobili dovoljno informacija,” objašnjava.

Znanstvena imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična. To je kao da sisavca u grmlju iz priče nazivate njegovim latinskim imenom.

“Nedostaje nam ekvivalent životinjske taksonomije, obično ime. Ako pitate “što je to”, a netko vam odgovori “miš ili štakor,” onda točno znate o čemu se radi,” govori.

Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za znanstvenike, da je Gregori odlučio dati vlastiti nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je Kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.

On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Prije Krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.

Gregory objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo utjecati.

No tako “divlje” nazivanje nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “Kraken” nekome tko nije na Twitteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.

“Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo promatrati. To bi bilo najbolje,” kaže Gregory.

No drugo najbolje rješenje bio bi formalni sustav nazivlja koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, dodaje. “Naravno, ne za dizanje panike, već ljudi budu informirani i ne pogube se u pretjerno tehničkim terminima.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Florida donijela zakon o zabrani društvenih mreža djeci ispod 16 godina

Objavljeno

-

By

Unsplash/Adem AY

Parlament Floride pod republikanskom kontrolom donio je zakon o zabrani društvenih medija djeci ispod 16 godina, potez za koji pristaše tvrde da će zaštititi maloljetnike od online rizika za njihovo mentalno zdravlje.

Mjera, koja sada ide na potpis republikanskom guverneru Ronu DeSantisu, zahtijeva od društvenih mreža da ukinu račune svih ispod 17 godina.

Zastupnički dom je zakon usvojio sa 108 glasova za i sedam protiv, nekoliko sati nakon što je Senat dao svoje konačno odobrenje.

DeSantis, koji nije otkrio hoće li potpisati mjeru, prošli mjesec je izrazio zabrinutost o potencijalnom kršenju prava na privatnost.

Pristaše su rekle da će zakon štititi djecu od štetnih učinaka društvenih medija poput anksioznosti, depresije i drugih mentalnih bolesti te da će biti na dobrobit onima koje takve platforme koriste prekomjerno.

Kritičari kažu da zakon krši prvi amandman američkog ustava koji jamči slobodu govora i da bi roditelji, a ne vlada, trebali donositi takve odluke.

Utah je u ožujku 2023. postala prva savezna američka država koja je usvojila zakone o regulaciji dječjeg pristupa društvenim mrežama, a uskoro su mu se pridružili Arkansas, Louisiana, Ohio i Teksas, prema analizi pripremljenoj uoči donošenja zakona na Floridi. Analiza kaže da i brojne druge savezne države razmišljaju o sličnim regulativama.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka legalizirala marihuanu. Evo što se smije, a što ne

Objavljeno

-

Poslije desetljeća javnih diskusija njemački Bundestag je danas usvojio djelomičnu legalizaciju kanabisa u Njemačkoj. Planovi vlade za kontrolirano dopuštanje korištenja uz brojna ograničenja do nedavno su bili kritizirani. Legalizaciju je podržalo 407 zastupnika, a njih 226 je bilo protiv, javlja Deutsche Welle.

Što se točno dozvoljava?

Uzgoj i posjedovanje određenih količina za osobnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. travnja ove godine.

Odraslim osobama starijima od 18 godina općenito se dozvoljava da u javnom prostoru posjeduju do 25 grama kanabisa za osobnu upotrebu. Također se dopuštaju i uzgoj tri biljke kanabisa te posjedovanje do 50 grama kanabisa za osobnu upotrebu.

Klubovi za nekomercijalni uzgoj bit će mogući od 1. srpnja. Dozvoljavaju se tzv. “udruženja za uzgoj” za odrasle u kojima do 500 članova s prebivalištem u Njemačkoj zajedno može uzgajati kanabis i prodavati ga jedni drugima za osobnu upotrebu – maksimalno 50 grama po članu mjesečno.

Osobe koje su ranije osuđivane za posjedovanje ili uzgajanje trave (do 25 grama ili najviše tri biljke) trebale bi moći zatražiti brisanje svog imena saveznog registra.

Koja ograničenja postoje?

Javna konzumacija treba biti zabranjena, između ostalog, u školama, sportskim objektima i u blizini tih objekata – točnije 100 metara zračne linije od ulaza u objekt. Pušenje trave je zabranjeno u pješačkim zonama do 20 sati.

Maloljetnici uhvaćeni s kanabisom morat će sudjelovati u tzv. programima intervencije i prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona trebala bi biti dostupna inicijalna procjena, između ostalog, o tome kako se legalizacija odražava na zaštitu djece i mladih.

Koliko će dobro funkcionirati zakon?

Ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) je rekao: “Ovim zakonom ćemo postići značajno smanjenje crnog tržišta, bolju zaštitu djece i mladih, a imat ćemo siguran proizvod za starije koji već konzumiraju.” Sadašnja politika je propala, dodao je, jer je konzumenata sve više, također i među mladima.

Pozitivne učinke djelomične legalizacije očekuje i povjerenik savezne vlade za problem droga Burkhard Blienert (SPD). “Zabrane ne pomažu protiv pušenja trave, a trenutna kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on Uredničkoj mreži Njemačke.

Što izaziva zabrinutost?

Upozorenja dolaze, između ostalog, od liječničkih udruženja i političara, uključujući i one iz vladajućeg SPD-a.

Njemačko udruženje sudaca upozorilo je da će pravosuđe biti preopterećeno zbog amnestije koju zakon predviđa. Sven Rebhen iz tog udruženja kaže: “Pravosuđe očekuje da će morati ponovo provjeravati više od 100.000 slučajeva širom zemlje zbog planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za prekršaje posjedovanja i uzgajanja kanabisa.”

Liječnici hitno upozoravaju na opasnosti od ove droge. Predsjednik Udruženja liječnika Klaus Rheinhardt je rekao za njemački javni servis WDR: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal za stvaranje ovisnosti; oko deset posto redovnih korisnika kanabisa razvilo je ovisnost. Drugo, redovna konzumacija u dobi do 25 godina mogla bi izazvati trajno oštećenje mozga.” On se plaši da bi legalizacija u početku omogućila većem broju ljudi da probaju drogu.

Gdje će se moći kupiti kanabis?

U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za osobnu upotrebu.

Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa (Cannabis Social Clubs) očekuje boom nakon legalizacije. “Pretpostavljam da ćemo imati 3000 ili čak 4000 klubova u Njemačkoj u roku od godinu dana”, rekao je predsjednik tog udruženja Steffen Geyer za Uredničku mrežu Njemačke.

Prvobitno planirane “licencirane specijalizirane prodavaonice”, odnosno prodavaonice kanabisa u kojima drogu legalno mogu kupiti građani stariji od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavaonicama planirana je u drugom koraku, ali samo uz znanstvenu podršku u regionalnim model-projektima. Rečeno je da se vlada o tome dogovorila nakon razgovora s Europskom komisijom.

Koja pravila trebaju vrijediti za “klubove kanabisa”?

Predložena neprofitna udruženja smiju imati najviše 500 članova. Minimalna starost je 18 godina. Klubovi moraju imenovati povjerenike za zaštitu mladih, bolesti ovisnosti i prevenciju, a nije im dozvoljeno da se oglašavaju. Članstvo u više klubova istovremeno je zabranjeno.

Ovdje se također primjenjuju količinska ograničenja: maksimalno 25 grama kanabisa dnevno i najviše 50 grama mjesečno može se izdati jednom članu kluba. Osobe mlađe od 21 godine moći će dobivati najviše 30 grama mjesečno, a za njih također treba postaviti gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka (THC).

Nije dozvoljena konzumacija u prostorijama kluba, a zabranjeno je i posluživanje alkohola. Također je predviđena minimalna udaljenost klubova od škola i dječjih vrtića.

Kako bi trebali izgledati model-projekti?

Mogući drugi korak, model-projekti, trebali bi izgledati ovako: “komercijalni lanci snabdijevanja” trebaju se testirati u okruzima i gradovima u nekoliko saveznih država, od proizvodnje preko distribucije do prodaje kanabisa u specijaliziranim prodavaonicama.

Projekti trebaju biti znanstveno praćeni, trajati maksimalno pet godina i biti ograničeni na stanovnike određenog područja. Trebalo bi ispitati učinke na zdravlje i zaštitu mladih, kao i crno tržište.

Ministar zdravstva Lauterbach je pak naglasio kako se ne može isključiti “mogućnost da sve ostane na prvom koraku”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pregledali 99 milijuna ljudi: Ovo su dvije nove nuspojave cjepiva protiv korone

Objavljeno

-

By

unsplash

Grupa znanstvenika iz Global Vaccine Data Network otkrila je dvije nove, ali vrlo rijetke nuspojave koje izazivaju cjepiva protiv koronavirusa: neurološki poremećaj i upala leđne moždine.

Nakon što su pročešljali elektroničke bolničke kartone 99 milijuna ljudi iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske koji su primili cjepiva farmaceutskih tvrtki Pfizer, Moderna i AstraZeneca, usporedili su učestalost pojavljivanja 13 bolesti mozga, krvožilnog sustava i srca od kojih su oboljeli cijepljeni s učestalošću pojavljivanja tih bolesti prije pandemije koronavirusa, prenosi Dnevnik.hr.

Studija koja je u petak objavljena u časopisu Vaccine, inače najveća u povijesti na temu sigurnosti cjepiva, potvrdila je povezanost mRNA cjepiva tvrtki Pfizer i Moderne te rijetkih nuspojava miokarditisa i perikarditisa.

Uz to, potvrdila je povezanost cjepiva AstraZeneca i rijetkih nuspojava Guillain-Barréov sindroma (neurološki poremećaj u kojemu imunološki sustav napada neurone) te tromboze venskih sinusa (krvni ugrušak u mozgu), piše Guardian.

Međutim, studija je otkrila i vezu između cjepiva tvrtke AstraZeneca i rijetke nuspojave akutnog diseminiranog encefalomijelitisa (upalna demijelinizirajuća bolest središnjeg živčanog sustava).

Profesor Jim Buttery koji je sudjelovao u istraživanju rekao je kako ih je ovo istraživanje nagnalo da provedu još jedno kako bi te podatke potvrdili. Onda su poručili bolničke kartone 6,8 milijuna Australaca koji su primili AstraZenecino cjepivo i potvrdili da je ono znalo izazvati akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM), ali i još jednu rijetku nuspojavu, transverzalni mijelitis, odnosno upalu leđne moždine.

Druga australska studija pokazala je da učestalost oboljenja od ADEM-a iznosi 0,78 na milijun doza cjepiva, a da se upala leđne moždine pojavila u 1,82 slučajeva na milijun doza. Buttery je rekao da znanstvenici za rijetke nuspojave nisu doznali sve dok cjepivo nisu primili milijuni ljudi.

“Niti jedno kliničko ispitivanje ne može imati toliko sudionika koji bi nam omogućili da odgovorimo na ta pitanja. Na njih smo mogli dobiti odgovore tek nakon što se cjepivo počelo koristiti”, rekao je Buttery.

Pojasnio je i da su akutni diseminirani encefalomijelitis i transverzalni mijelitis ozbiljne bolesti, ali da se oboljeli od njih uglavnom oporave.

Također, znanstvenici su ponovili kako su prednosti cjepiva ipak puno veće od eventualnih rizika i posljedica.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu